Prekomjerna upotreba soli uzrokuje povišenje krvnog tlaka kojeg povezujemo s pojavom bolesti srca i moždanim udarom, odnosno bolestima koje su danas vodeći uzroci smrti u svijetu. Pretjerani unos soli povezan je i s rakom želuca, bolestima bubrega i pojavom bubrežnih kamenaca, osteoporozom i pojavom edema. Skretanje pažnje na rastući problem prevelike količine natrija u prehrani te uključivanje u inicijativu za smanjenje udjela soli u hrani - „Manje soli - više zdravlja“ glavni je cilj javnozdravstvenih akcija kojima se obilježava Svjetski tjedan podizanja svjesnosti o važnosti kuhinjske soli, Dan više bilja, manje soli i Dani kruha.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO)

Dnevni unos soli za zdravu odraslu osobu iznosi manje od 5 grama soli ili manje od 2 grama natrija i najmanje 3,51 gram kalija, kako bi se smanjio rizik obolijevanja od srčanih bolesti i moždanih udara.

Jedna čajna žličica soli = oko 6 grama soli = maksimalni dopušteni dnevni unos!

Suvremenim prehrambenim navikama dnevno unosimo čak 5 do 10 grama kuhinjske soli više nego što je potrebno ljudskom tijelu. U Hrvatskoj je procijenjeni dnevni unos soli od 12 do 18 grama. Žene prosječno dnevno konzumiraju oko 11 grama soli, a muškarci nešto više od 13 grama! Ostvarenje cilja smanjenja unosa kuhinjske soli, kao jedna od ključnih mjera suzbijanja kroničnih nezaraznih bolesti, postići će se postupno godišnjim smanjenjem od 4%. Tako bi se postupno mijenjale prehrambene navike i gotovo bi se neprimjetno prihvatile namirnice s manjom količinom kuhinjske soli.

Gotovo 80% soli koju dnevno konzumiramo odnosi se na „skrivenu” sol!

Ovogodišnji Svjetski tjedan podizanja svijesti o važnosti kuhinjske soli upozorava na „skrivenu“ sol u hrani. Veći dio soli koji unosimo u organizam skriven je u gotovoj ili polugotovoj hrani. Prije kupnje potrebno je pažljivo pročitati na deklaraciji proizvoda koliki je sadržaj natrija.

Izbjegavajte hranu s razmjerno visokim sadržajem soli:

• pečene proizvode kao što su kruh, peciva te zobene ili kukuruzne pahuljice;
• suhomesnate proizvode: salame, kobasice, hrenovke, paštete i druge slične proizvode;
• konzervirano voće i povrće;
• „brzu" hranu kao što su pizza, hamburgeri ili prženi krumpirići;
• procesuiranu smrznutu hranu;
• gotove umake, senfove, majonezu, juhe iz vrećice;
• grickalice kao što su čips, štapići, kikiriki, pistaciji, kokice;
• tvrde sireve, sirne namaze, lisnato tijesto;
• pazite na konzumaciju mineralne vode koja sadrži natrij;
• dodajte više različitih okusa vašoj prehrani - razne vrste svježih i osušenih začina poboljšavaju i obogaćuju okus hrane. Začinsko bilje je najbolja zamjena za sol.

Gotovo polovica preporučenog dnevnog unosa soli nalazi se u samo tri kriške kruha, koje u prosjeku teže oko 150 grama te sadrže oko tri grama soli. Ta „skrivena sol“ nalazi se i u brojnim drugim proizvodima zbog čega se nametnula potreba da se na neki način zaštiti krajnjeg potrošača, ne samo zakonskom regulativom prema proizvođačima nego i konkretnim navođenjem udjela kuhinjske soli na svim prehrambenim proizvodima. Svakodnevno je potrebno potrošače upozoravati na štetnosti prekomjernog unosa soli, ali i na jedan poseban način dodatno obilježavati proizvode jer je dokazano da sama deklaracija nije dovoljna.

Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015.-2019.

Cilj Strateškog plana za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli jest postupno smanjivanje unosa kuhinjske soli u općoj populaciji Republike Hrvatske za prosječno 4% godišnje, sa sadašnjih 11,3 grama dnevno na 9,2 grama 2019. godine, a do 2025. godine na pet grama. To je u skladu s ostvarenjem plana SZO-je i UN-a o smanjenju unosa kuhinjske soli za 30% do 2025. godine, usvojenom u Europskom okviru za nacionalne inicijative za smanjenje unosa kuhinjske soli putem hrane (ESAN).

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje osam koraka za smanjenje unosa kuhinjske soli u populaciji na kojima se temelji Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015.- 2019.:

1. podrška i opredjeljenje za promjene;

2. utvrđivanje stanja (unos i glavni izvori kuhinjske soli u prehrani);

3. ciljani programi za smanjenje unosa kuhinjske soli;

4. osmišljavanje kampanje i uključivanje partnera;

5. podizanje svijesti potrošača;

6. jasno i jednostavno deklariranje proizvoda;

7. partnerstvo i dogovori s prehrambenom industrijom;

8. nadzor napretka i stalna evaluacija.

Ostvarenjem glavnog cilja nacionalne strategije – smanjenje unosa kuhinjske soli za oko 20% do 2020. godine, a što znači smanjenje prosječnog dnevnog unosa za oko 2 grama primarno smanjenjem udjela u najčešće korištenim gotovim i polugotovim namirnicama, rezultiralo bi snižavanjem arterijskog tlaka na populacijskoj razini za 2 mmHg čime će se smanjiti prevalencija arterijske hipertenzije, sniziti ukupan kardiovaskularni rizik, smanjiti broj moždanih udara i infarkta miokarda, značajno smanjiti potreba za antihipertenzivima, uza sve očekivane i druge povoljne učinke na zdravlje izvan kardiovaskularnog, cerebrovaskularnog sustava i bubrega.

Potrebno je naglasiti kako je od svih javnozdravstvenih strategija, smanjenje unosa soli u prehrani jedna od najlakše provedivih javnozdravstvenih mjera. Za njezinu primjenu najvažnija je međusektorska suradnja, posebno s prehrambenom industrijom, s ciljem smanjenja sadržaja soli, odnosno soli u proizvodnom procesu, uvođenju zakonske regulative uz obavezno označavanje sadržaja natrija na deklaraciji proizvoda te zdravstveno odgojnim mjerama na području promicanja pravilne prehrane.

Literatura:

Strateški plan za smanjenje prekomjernog unosa kuhinjske soli u Republici Hrvatskoj 2015.-2019.