Poštovani dr. Šostar, vodite ovu ustanovu od 2013. godine. Možete li nam reći kakva su iskustva vođenja multidisciplinarne ustanove na kojoj počiva najveći dio prevencije u sustavu zdravstva?

Za upravljanje ovako zahtjevnim područjem i institucijom potrebno je duboko poznavanje i uvažavanje prevencije, kao izuzetno važnog dijela zdravstvenog sustava, ali i struke koja se referira na cjelokupnu populaciju, odnosno društvo. Osim toga potrebna je velika širina u razumijevanju područja prevencije i unaprjeđenja zdravlja jer je za postizanje bilo kakvog ostvarenja, ali i kvalitete u tom području potreban multisektorski pristup koji obuhvaća promicanje zdravlja, mjere primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, epidemiologiju, zdravstvenu ekologiju, zdravlje mladih, ali i osoba starije životne dobi, mentalno zdravlje. Posebnost ove struke leži u razumijevanju zdravlja pojedinca u njegovom okruženju, rizičnih i vulnerabilnih skupina i široke populacije. Naravno, potrebno je i razumijevanje zdravstvenog sustava i svih ostalih segmenata društva, uključujući tu i sustave kao što su sustav obrazovanja, socijale, gospodarstva, mediji. Naš Zavod pokriva vrlo široka stručna i znanstvena područja i veliki je izazov koordinirati ta područja kao cjelinu..

Možemo li reći da Vi i Vaša ustanova, u pozitivnom smislu, upravljate zdravljem populacije kao iznimno važnom resursu društva?

Da, zapravo bi se moglo reći da se mi ponajviše bavimo očuvanjem, unaprjeđenjem zdravlja i kontrolom zdravlja kroz rad s pojedincem, specifičnim populacijskim grupama, ali i kroz brigu i kontrolu okruženja: vode, hrane, zraka, tla, što su također iznimno važni čimbenici koji imaju utjecaj na zdravlje građana. Dakle, razina „iznad“ same kontrole i praćenja i analize zdravlja naših građana, što i jest smisao našeg rada je intervencija. Tu mislim na intervencije koje podižu razinu zdravlja populacije, a što postižemo kroz rad naših stručnih i kvalitetnih djelatnika iz raznih područja. Znači, naš i moj posao je zdravlje očuvati i unaprijediti. To nije uvijek lako, ali je korisno, svrhovito i samim time - ispunjavajuće.

Koje su djelatnosti vaše institucije? Vodite ustanovu s vrlo različitim djelatnostima.

Osnovni cilj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ su očuvanje i unaprjeđenje zdravlja građana. Kada bismo to htjeli reći „medicinskim rječnikom“, rekli bismo prije svega: primarna i sekundarna prevencija koje uključuju brojna stručna područja i djelatnosti. Kada govorimo o zdravlju i njegovom unaprjeđenju, potreban je široki pristup koji često uključuje i struke koje nisu primarno zdravstvene, iako je zdravstvo, naravno, nositelj prevencije i promicanja zdravlja. U našem Zavodu provode se djelatnosti javnog zdravstva, epidemiologije, školske medicine, mikrobiologije, mentalnog zdravlja i zdravstvene ekologije. Ove djelatnosti nužno se povezuju i isprepliću u cilju ostvarenja svog cilja: sprječavanja pojave bolesti i unaprjeđenja zdravlja. U današnje vrijeme sve se više pozornosti posvećuje kvaliteti ishrane, a poglavito namirnicama od kojih spravljamo hranu. Na tom tragu krenuli smo i u organizaciju međunarodne Mreže za sigurnost i kvalitetu hrane jugoistočne Europe.

Koliko je naša populacija osviještena o važnosti kontrole zdravlja i prevencije?

Valja naglasiti da je prevencija najjeftiniji i najučinkovitiji oblik liječenja. U javnosti se sve više spominje i uvažava važnost prevencije i kontrole zdravlja, što je velikim dijelom i rezultat rada stručnjaka koji se bave djelatnostima iz područja preventivne medicine i promicanja zdravlja, ali i svih ostalih djelatnosti. I stručna javnost sve više prepoznaje važnost prevencije. No, ipak, potrebno je još puno rada, truda i razumijevanja ovog područja kako bi ono zauzelo zasluženo mjesto unutar struke, ali i u multisektorskim područjima koja se tiču očuvanja i unaprjeđenja zdravlja. Čine se iznimni napori da se društvena svijest podigne na dovoljno visoku razinu, kako bi se shvatila njezina važnost.

Puno se govori i piše o uštedama koje prevencija osigurava zdravstvenom sustavu. Postoje li podaci o takvim uštedama?

Postoje podaci i procjene koji kažu da jednom uloženom kunom u prevenciju postižemo učinak kao da smo uložili sedam kuna u liječenje. Dakle, jasno je koliko je prevencija „jeftinija“ i učinkovitija. Osim toga, ono što nama liječnicima i treba biti najvažnije je ulaganje u zdravlje pojedinca i populacije. A zasigurno je najbolje ulaganje u zdravlje – prevencija. Svi zajedno, i struka i populacija i pojedinci, moramo malo promijeniti kut gledanja - usmjeriti se na zdravlje, a ne samo na bolest.

Stručne službe Zavoda provode i brojne javnozdravstvene akcije?

Tako je. Stručne službe našeg Zavoda obilježavaju, na različite načine, sve dane posvećene zdravlju u tvz. Kalendaru zdravlja Svjetske zdravstvene organizacije, ali pratimo i nacionalne i lokalne dane zdravlja. Kroz ovakve akcije približavamo se našim građanima, odnosno populariziramo mjere prevencije i unaprjeđenja zdravlja. U tom smislu surađujemo s brojnim udrugama, sličnim institucijama, ali i Gradskim uredom za zdravstvo, Ministarstvom zdravstva i ostalim resornim uredima i ministarstvima. Pojedine akcije vezane su i uz nacionalne preventivne programe koje provodimo.

Mediji su također važna karika u radu Vaše ustanove?

Naravno, mediji su alat promicanja i unaprjeđenja zdravlja. To je jedan od načina na koje ulazimo u domove i živote naših građana. Pisani mediji i društvene mreže također su važni u komunikaciji s populacijom. Koliko nam je važna suradnja s medijima pokazuje i činjenica da je, u odnosu na 2013. godinu broj medijskih upita porastao za 380%, što je vidljivo i u prepoznatljivosti Zavoda, kako u našoj zemlji, tako i u široj regiji. I ovaj e-časopis, hvalevrijedan je projekt našeg Zavoda. Stvaraju ga djelatnici svih službi Zavoda, uz izvršno uredništvo i grafičku podršku. Ovaj časopis pozitivan je primjer stručne i kreativne suradnje svih službi Zavoda. Treći je po čitanosti na području zdravlja.

Jedan od načina brige za zdravlje građana su i savjetovanja, radionice, edukacije, rad s rizičnim i vulnerabilnim grupama?

Da, osim što smo kao ustanova usmjereni na populaciju i pojedinca, iznimno je važan rad sa specifičnim populacijskim grupama. Specifičnim po dobi, ali i po potencijalnoj rizičnosti. Dakle, posebno brinemo i o zdravlju starijih osoba, zdravlju mladih, osobama iz rizičnih populacijskih skupina. Organiziramo brojne edukacije, imamo niz savjetovališta, odlazimo u škole, knjižnice, radne organizacije s tematski osmišljenim zdravstvenim radionicama. Upravo onako kako je govorio dr. Andrija štampar - odlazimo među ljude, u njihovo okruženje.

Možete li nam nešto reći o zanimljivom i jedinstvenom projektu „Međunarodna Mreža za kontrolu hrane“. O čemu je riječ i u kojoj je fazi projekt?

Mreža za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe projekt je na koji smo osobito ponosni jer je inicijativa za osnivanje ovog udruženja došla upravo s našeg Zavoda – sa Štampara. Ovo je prva organizirana skupina javnozdravstvenih ustanova, fakulteta i laboratorija u Europi i cilj nam je osigurati standardizaciju kontroliranja zdravstvene ispravnosti hrane, inspekcijskog nadzora i menadžmenta kvalitete hrane u regiji. Građanima jugoistočne Europe želimo osigurati konzumaciju za zdravlje sigurne i kvalitetne hrane, a sigurni smo da će aktivnosti Mreže imati izrazito pozitivan utjecaj i na gospodarstvo.

Mreža je osnovana 29. ožujka ove godine, a osnivači su vodeće institucije i laboratoriji, odnosno instituti za javno zdravstvo, fakulteti koji na bilo koji način sudjeluju u postupku proizvodnje hrane iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Kosova, Makedonije i Slovenije. Mreži će se do ljeta priključiti i vodeće institucije iz Srbije, Bugarske, Rumunjske, Grčke, Mađarske i Albanije.

Ovakvim organiziranjem Mreža postaje čuvar ljudskog zdravlja na ovim prostorima, a istovremeno i potpora gospodarstvenicima.

Jedna od najvažnijih zadaća institucije kojoj ste na čelu je i kontrola bolničkih infekcija, koliko je to važna karika u lancu nacionalnog javnozdravstvenog sustava i kakva je po tom pitanju situacija u Hrvatskoj?

Naša Služba za kliničku mikrobiologiju sudjeluje u radu Povjerenstava za sprječavanje hospitalnih infekcija više kliničkih bolnica, liječnici Službe članovi su Odbora za praćenje rezistencije bakterija RH, Hrvatskog društva za kliničku mikrobiologiju Hrvatskog liječničkog zbora.

Rezistencija na antibiotike je globalni problem te se govori o sumraku antibiotske ere. Antibiotici i cjepiva ubrajaju se u najveća dostignuća moderne medicine te su najzaslužniji za značajno produljenje očekivanog trajanja života u 20. stoljeću. Antibiotici se moraju upotrebljavati racionalno, kako se ne bi širili rezistentni sojevi bakterija. Danas se već susrećemo s panrezistentnim sojevima bakterija, a ne više samo multiplorezistentnim, što znači da je moguće umrijeti u najboljim klinikama u svijetu zbog infekcije izazvane bakterijom na koju ne djeluje niti jedan antibiotik. Posebno su bolnički sojevi izrazito rezistentni zbog velike upotrebe antibiotika i posljedičnog selektivnog pritiska zbog kojeg se probiru rezistentne bakterije.

Dostignuća u mikrobiologiji i toksikologiji dio su vašeg svakodnevnog djelovanja, u vašoj instituciji provode se testiranja za neke od najopasnijih i najneugodnijih oboljenja, a čiji su rezultati često glavni putokaz za uspješno liječenje i ozdravljenje. Koje biste testove ovom prilikom izdvojili i što novo Zavod građanima nudi?

Naša klinička mikrobiologija je vodeća u području dijagnostike spolno-prenosivih infekcija. Prvi smo uveli rutinsku genotipozaciju HPV genotipova 16 i 18, koji imaju najviši onkogeni potencijal u izazivanju karcinoma vrsta maternice i anogenitalnih karcinoma.

Također, jedini u Hrvatskoj radimo dokaz bakterije Mycoplasma genitalium pomoću PCR metode te radimo multiplex PCR metode u dijagnostici spolnoprenosivih infekcija, respiratornih te probavnih infekcija.

Zanimljive su i znanstvene suradnje koje ostvarujete s domaćim i međunarodnim institucijama, primjerice ona koju ste ostvarili sa Sveučilištem iz Bocvane. O čemu je konkretno riječ?

Posljednje dvije i pol godine stvarali smo mrežu suradnih institucija, kako u Hrvatskoj, tako i izvan zemlje. Danas s ponosom možemo reći da smo suradna ustanova Medicinskog fakulteta, Prehrambeno – biotehnološkog, Stomatološkog fakulteta, Prirodoslovno – matematičkog fakulteta, Veleučilišta Velika Gorica, Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta u Mostaru, Hrvatskog katoličkog sveučilišta, Tekstilno-tehnološkog fakulteta, Kineziološkog fakulteta, DIU Libertasa, Zdravstvenog veleučilišta, Agronomskog i Veterinarskog fakulteta. Sklopili smo sporazume o suradnji s Hrvatskim i većinom županijskih zavoda za javno zdravstvo, zatim zavodima i institutima za javno zdravstvo Republike Kosovo, Vojvodine, Republike Makedonije, Banja Luke, Niša, Kragujevca, Beograda, Federacije BiH, Travnika, Crne Gore, Slovenije, Institutom Ruđer Bošković, Institutom za antropologiju, Institutom za medicinska istraživanja, Hrvatskim veterinarskim institutom, Državnim hidrometeorološkim zavodom, Hrvatskom agencijom za hranu i mnogim drugima.

Isto tako, okrenuli smo se jednoj od najbogatijih, ali i jednoj od najsiromašnijih zemalja Afrike, odnosno potpisali smo Memorandum o razumijevanju sa glavnim gradom DR Kongo, Kinshasom i sa Sveučilištem u Bocvani. Namjera nam je, u konačnici, postati konzultant za implementaciju sustava javnog zdravstva u Kinshasi, kao i edukacijski partner u zdravstvenim studijima Sveučilišta u Bocvani. U tijeku su pregovori da i državi Bocvani postanemo konzultant za kreiranje cjelovitog sustava javnog zdravstva, uključujući zdravstvenu ekologiju kao najvažniji segment sigurnosti hrane.

Dakle, uvijek nove ideje inicijative moto su Vašeg vođenja ustanove?

Naravno, osim rutinskih poslova, već zadanih strukom i zakonodavstvom, uvijek je potrebno imati inicijative i inovacije u vođenju ustanove jer one unaprjeđuju radne procese, stručnu i znanstvenu djelatnost, ali i povećavaju zadovoljstvo radom i vlastitim napretkom svakog pojedinog zaposlenika našeg Zavoda, a time i mene osobno.