Svjesni ste da nepravilna prehrana može utjecati na Vaše zdravlje, tjelesno ste aktivni i trudite se ne jesti kasne večernje obroke. Čitate deklaracije prilikom kupovine, koristite raznolike namirnice prilikom kuhanja u skladu s razdobljem godine te namirnice deklarirane kao netretirane pesticidima ili drugim kemijskim spojevima. Mislite i na vlastiti doprinos ublažavanja klimatskih promjena pa prilikom kupnje dajete prednost hrani lokalnog porijekla… Ipak, niste sigurni da je dovoljno? I u pravu ste. Jer, iako je odgovorni kupac vrlo bitan, niz je drugih dionika važnih u lancu opskrbe zdravstveno ispravnom hranom.

Hrana se u Hrvatskoj kontrolira na više razina. Budući da je Hrvatska velika uvoznica hrane iz svih krajeva svijeta, kontrola hrane pri uvozu jedan je od najznačajnijih oblika kontrole. Obavljaju je granični inspektori ministarstava nadležnih za sigurnost hrane, koji sukladno pravilnicima, nadziru izuzimanje uzoraka i dostavu u ovlaštene laboratorije radi procjene njihove zdravstvene ispravnosti i/ili kvalitete. Isto je tako značajna kontrola hrane u prometu koju obavljaju sanitarni i/ili veterinarski inspektori nadležnih ministarstava, a oni ujedno nadziru i proizvodnju hrane i njen transport prema unaprijed planiranom monitoringu odobrenom od nadležnih ministarstava. Također, važno je napomenuti da Hrvatska kao zemlja Europske Unije ima aktivu ulogu u obavještavanju unutar žurnog sustava brzog uzbunjivanja za hranu i hranu za životinje (RASFF).

No u skladu s preventivnim pristupom, zavodi za javno zdravstvo promoviraju neovisno o inspekcijskim kontrolama i pristup samokontrole. Mali i veliki, proizvođači i distributeri hrane, kako trgovci tako i oni koji pružaju ugostiteljske usluge, sve su svjesniji prednosti preventivnih kontrola. Jer, često i samo jedan propust može imati značajne posljedice, za zdravlje nekog pojedinca ili samog proizvođača/distributera hrane. Naime, svatko uključen u lanac opskrbe populacije hranom mora biti svjestan da je odgovoran za hranu koju ne konzumira samo opće ili potpuno zdrava populacija, nego i pojedinci koji iz više razloga mogu pripadati nekog od osjetljivih skupina. Poput djece, starijih, osoba oboljelih od kroničnih bolesti i slično. Jer radi pravilne procjene rizika vezano za neki moguće štetni čimbenik iz okoliša, pa tako i iz hrane, nužno je osim podataka o čimbeniku, uzeti u obzir i učestalost konzumacije i obilježja izložene populacije. Doprinos okoliša tj. hrane, vode i zraka značajan je u razvoju akutnih i kroničnih posljedica za ljudsko zdravlje, stoga je odlika društveno odgovornog ponašanja osiguranje preventivnog pristupa u aktivnostima svakog od dionika u pružanju sigurne hrane.

Sveobuhvatan pristup u kontroli hrane je stoga nužan. Isti obuhvaća ne samo kontrolu namirnica, nego i sirovine i sve dodatke hrani te redovnu kontrolu okoliša tijekom proizvodnje hrane. Tako provjera svih parametara kvalitete unutarnjeg zraka (i mikrobioloških i kemijskih) u pogonu proizvodnje hrane treba biti redovni kontrolni postupak, kao i kontrola mikrobiologije površina u kontaktu s proizvodom, a također i kontrola vode koja se koristi u proizvodnji, ne samo za čišćenje nego i direktno dodavanje u prehrambeni proizvod. Sve ove preventivne kontrole u proizvodnji i trgovanju hranom važan su dio dobre proizvođačke ili trgovačke prakse.

U skladu sa sve većom razinom dostupnosti informacija i potrebom društveno odgovornog ponašanja, potrošači uslijed dostupnosti široke lepeze sličnih proizvoda sve više pažnje prilikom odabira polažu u dodane vrijednosti tijekom proizvodnje. Transparentan pristup prema kupcu, dostupnost informacija vezano uz povlačenje proizvoda, pravilno zbrinjavanje otpada tijekom i nakon proizvodnje, stručno nadzirana provedba mjera dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije, briga za okoliš kroz kontrole otpadne vode, kontrolu oslobađanja mogućih štetnih čimbenika u zrak, promicanje niskougljičnog razvoja kroz odabir „zelenije“ opcije tijekom distribucije proizvoda, sve su to dodane vrijednosti koje potrošač vidi i vrednuje.

Briga za zdravlje zaposlenika, ne samo omogućavanje odsutnosti s radnog mjesta tijekom akutne ili kronične bolesti, nego i poticanje preventivnih sanitarnih i sistematskih pregleda zaposlenika, zakonodavna su obveza i preporuka su za poslodavce, a opseg i učestalost ovise o vrsti radnog mjesta i zdravstvenom statusu radnika.

Današnji potrošači sve su informiraniji, stoga dodatne informacije o proizvodu pružaju vrijedne informacije. Tako iza institucijske oznake Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ pod oznakom naziva „Kontrolirana kvaliteta“ stoji rad niza stručnjaka koji procjenjuju proizvod u postupku. U slučaju udovoljavanja uvjetima nakon pregleda dokumentacije o proizvodu, ambalaži, procesima, analizama i nakon provedbe nadzora u proizvodnju, odobrava se korištenje oznake (slika 1). Oznaka vrijedi isključivo za traženi i analizirani proizvod, a korištenje oznake izdaje se na ograničeno vrijeme od tri godine. Oznaka na proizvodu omogućava pomoć potrošaču, pruža veću prepoznatljivost proizvoda na tržištu i pruža dodatnu sigurnost i povjerenje u proizvod jer iza oznake stoji sveobuhvatan sustav. Proizvođaču ili distributeru proizvoda pruža stručnu potporu i veću ujednačenost standardizirane proizvodnje i ujednačene kvalitete proizvoda.

Svijest o regionalnim izazovima potaknula je osnivanje Mreže za kontrolu kvalitete i sigurnosti hrane jugoistočne Europe (SEEN-FSQC) umrežavanjem svih ključnih dionika koji imaju ulogu u praćenju odrednica zdravstveno ispravne i kvalitetne hrane te formiranje regionalne oznake Mreže (slika 2).

Slika 1. Institucijska oznaka „Kontrolirana kvaliteta“ - potvrda dodatne vrijednosti

Slika 2. Oznaka Mreže za sigurnost i kvalitetu hrane Jugoistočne Europe (SEEN FSQC)