Knjiga Povezani govori o moći društvenih veza i načinima na koji one utječu na naše živote s velikim naglaskom i na naše zdravlje.

Čovjek postoji kao pojedinac, ali teško se može reći da postoji izvan konteksta društvene mreže koja ima puno veći utjecaj nego što se to na prvi pogled čini.

Odnos između pojedinca i društvenih mreža uključuje međusobnu prilagodbu, oponašanje ključnih pojedinaca u mreži, širenje ponašanja kroz mrežu (epidemija ponašanja), utjecaj užeg kruga mreže (obitelji i prijatelji), ali i utjecaj šireg kruga mreže (prijateljevi prijatelji).

Poznavanje karakteristika i obrazaca unutar mreže može nam pomoći u analizi ljudskog ponašanja. Kroz mrežu se mogu širiti epidemije zaraznih bolesti, ali i opsesivna ponašanja, usvajanje odgovarajućih navika, usvajanje prihvatljivosti određenih ponašanja. Dakle, društvena mreža može pomoći ili odmoći u širenju štetnih zdravstvenih navika kao što su na primjer pušenje, alkoholizam ili rizično spolno ponašanje ili nam može poslužiti u cilju suzbijanja neke štetne navike, ako poznajemo obrasce unutar mreže.

U knjizi se utjecaj društvenih mreža na zdravlje pojedinca i populacije opisuje kroz odgovarajuće primjere temeljene na istraživanjima. Na primjeru pretilosti, ova knjiga nadopunjuje dosadašnja znanja i uvjerenja o čimbenicima koji utječu na epidemiju pretilosti i mogućnostima utjecaja na smanjenje pretilosti u populaciji.

Primjerice, objašnjava se utjecaj „drugog kruga mreže“ na uspjeh u reguliranju tjelesne težine (mršavljenje), odnosno činjenica da drugi krug (prijateljevi prijatelji) često ima izrazito veliki utjecaj na odgovarajuće zdravstveno ponašanje (nastojanja u reguliranju tjelesne težine-pretilosti). Istraživanja pokazuju da gubljenje na težini ne ovisi samo o osobi koja nastoji smršaviti, nego i užem krugu (bračni partner), ali i širem krugu prijatelja koji na neki način podržavaju ili ne podržavaju odgovarajuće ponašanje u grupi i imaju na nju snažan i regulirajući utjecaj u održavanju ponašanja.

Također, programi za prestanak pušenja i konzumacije alkohola uz potporu osoba s kojima se možemo uspoređivati uspješniji su od onih usmjerenih samo na pojedince. Primjerice, osobe u istraživanju (istraživanje Javnozdravstvene uprave SAD) odvikavanja od pušenja mogle su se uključivati u programe odvikavanja kao pojedinci, biti dodijeljeni četveročlanoj grupi ili se prijaviti kao formiran četveročlani tim po izboru. Kod osoba koje su se prijavljivale grupno uspjeh je bio 33% veći i dugotrajniji.

Pojedina istraživanja ukazuju na to kako je u Americi postignuto znatno smanjenje pušenja u populaciji odraslih osoba u posljednjih četrdeset godina (s 45% smanjeno je na 21%). Prema tim istraživanjima, kada pojedinac prestane pušiti dolazi do širenja „valova“ nepušenja, u krugovima unutar društvenih mreža. Ono što zapravo kola mrežom jesu pravila i vjerovanja o prihvatljivosti pušenja, a rezultat je usklađeno vjerovanje i djelovanje i na osobe koje međusobno nisu povezane. Nepušači bivaju gurnuti na rub mreže i izolirani pa s vremenom nisu samo manje popularni i prihvatljivi, nego se i druže s manje popularnima i znatno suzuju svoju mrežu.

Također, u skladu s biheviorističkim znanostima utvrđena je veća vjerojatnost da inovacije u ponašanju (nepušenje) proširi među obrazovanijim dijelom društvene mreže. Jednako tako, prije pedesetak godina, i pušenje se kao inovacija u ponašanju, brže širilo mrežom obrazovanih ljudi. Iz ovog primjera vidimo da mreža ima svoje karakteristike koje se mogu koristiti u javnozdravstvenim aktivnostima, odnosno aktivnostima unaprjeđenja zdravlja.

Znanost o mrežama pruža i bolje prepoznavanje utjecaja pojedinaca unutar mreža. Na primjer, ako radimo na smanjenju pušenja u školama, najčešće radimo sa svima ili potencijalno rizičnim skupinama zato što su, na primjer najsiromašniji ili su već pušači. No, alternativni pristup je utvrditi tko bi mogao biti siromašan ili pušač i na te osobe usmjeriti svoje poruke. Odnosno, ne bi trebali više biti usmjereni samo na društvenu nejednakost ili biheviorističku ranjivost već i na strukturalnu nejednakost ili strukturalnu ranjivost, tj. činjenicu da su ljudi izloženi riziku dobrog ili lošeg zdravlja na temelju svog položaja unutar društvene mreže. Znači, osim na fokusiranje na to kako žive i gdje žive, moramo se usmjeriti i na to koga poznaju i u kakvim mrežama obitavaju.

Ovo su samo neki od primjera koji rasvjetljuju utjecaj društvenih mreža na zdravlje: od negativnih i štetnih zdravstvenih ponašanja, preko reproduktivnog i mentalnog zdravlja do pretilosti i svih čimbenika koji imaju neki utjecaj na zdravlje.

„Perspektiva društvene mreže daje novu vjerodostojnost posredovanju na razini grupe i obitelji te potvrđuje da bi zdravstvene pojave do kojih dolazi među ljudima mogle funkcionirati mnogo šire.“

Knjiga „Povezani“ proglašena je knjigom desetljeća, dobila je priznanje Books for a Better Life Award, 15 knjiga koje morate pročitati u 2010 u izboru Good Magazina i još brojne druge nagrade.

Autor Nicholas A. Christakis, javnozdravstveni je stručnjak, profesor na Sveučilištu Harvard pri Katedrama za zdravstvenu skrb, sociologiju i medicinu koji je 2009. godine imenovan za jednog od stotinu najutjecajnijih osoba na svijetu (prema časopisu Times). James H. Folwer, profesor je na Kalifornijskom Sveučilištu pri Katedri za političke znanosti koji je proglašen za jednog od najinspirativnijeg znanstvenika.

Ako pročitate ovu knjigu, što toplo preporučujemo, promijenit ćete dosadašnja saznanja o utjecajima društvenih mreža unutar kojih živimo, a ono što je posebno interesantno javnozdravstvenoj struci, utjecaju na zdravlje populacije i pojedinca unutar te populacije.