Crijevne infekcije praćene proljevom i povraćanjem, a često i povišenom tjelesnom temperaturom, kao i drugim nespecifičnim simptomima poput malaksalosti i glavobolje, predstavljaju značajan dio pobola u općoj populaciji. Procjenjuje se da i u razvijenim zemljama godišnje liječničku pomoć zbog gastroenterokolitisa zatraži svaki trideseti pacijent.

Broj oboljelih je međutim sigurno znatno veći jer većina bolesnika (vjerojatno osamdeset pa i više posto) ni ne zatraži stručnu pomoć. Većina je slučajeva relativno blagog tijeka u prethodno zdravih osoba bez obzira na nagli, često brutalan početak te se simptomi bolesti povlače u roku od jednog ili svega nekoliko dana. Bolest može međutim imati i daleko teži tijek, pogotovu u osjetljivim skupinama poput dojenčadi, staraca i oboljelih od težih kroničnih bolesti, a koje umanjuju obrambene snage.

U ustanovama poluotvorenog tipa, poput ustanova za skrb o djeci, ustanovama za skrb o starijim i nemoćnim osobama, psihijatrijskim bolnicama, internatima ili vojarnama crijevne infekcije se javljaju istovremeno kod većeg broja korisnika, ali i osoblja. Što su pogođene osobe manje sposobne brinuti o sebi, a pogotovu o osobnoj higijeni, epidemije crijevnih infekcija se brže šire, a posljedice mogu biti teže.

U našim su uvjetima najčešći uzročnici gastroenteritisa različiti virusi (norovirus, rotavirus, adenovirus, astrovirus) i bakterije. Parazit Giardia lamblia je u nas uzročnik sporadičnih gastroenteritisa.

Salmonella koja ima brojne tipove (tzv. serovarove) je u nas najčešći bakterijski uzročnik gastroenteritisa. Najčešće oboljenje uzrokuju Salmonella Enteritidis i Salmonella Typhimurium, koje se nalaze u približno dvije trećine dokazanih slučajeva salmoneloza. Izvor infekcije za čovjeka su životinje koje su kliconoše; čovjek se zarazi konzumacijom mesa peradi i jajima, ali i mesa goveda, svinje, kao i nepasteriziranog mlijeka i mliječnih prerađevina poput sireva (naročito svježih). Moguća je i zaraza kontaktom sa životinjom koja fecesom izlučuje salmonelu. Termičkom obradom mesa i jaja ovi prestaju biti izvor zaraze, no nepažljivom obradom sirovog mesa zaraženog salmonelom ona može biti prenesena na namirnice koje se termički ne obrađuju, poput salata. Najčešće se to događa preko ruku osoblja koje priprema hranu, površina na kojima se hrana priprema i pribora za pripremu hrane.

Gmazovi poput kornjača, guštera i zmija ili tropskih riba su često nosioci salmonela i danas sve češći egzotični ljubimci mogu biti izvor zaraze za osobe koje o njima skrbe i koje se njima bave.
Klinička je slika salmoneloza varijabilna, od veoma blage (samo poneka proljevasta stolica) do teške slike - salmonela groznica. Bolest uzrokovana sa Salmonella Typhi i Salmonella Paratyphi je u pravilu težeg tijeka i javlja se kao salmonela groznica. Rezervoar ovih bakterija je čovjek, za razliku od ostalih salmonela čiji su rezervoar životinje. Posebno su zarazi izložene osobe s manjkom želučane kiseline, imunosuprimirani i osobe koje primaju u vrijeme zaraze antibiotike širokog spektra. Nakon preležane bolesti ostaje djelomični imunitet. Antibiotici su nepotrebni u većini slučajeva, osim kod salmonela groznice. Vrhunac salmoneloza je u kasno ljeto.

Campylobacter je kod nas drugi najčešći bakterijski uzročnik gastroenteritisa, za razliku od drugih Europskih zemalja gdje je češći od salmonela. Glavni izvor zaraze za čovjeka su meso peradi i jaja; Campylobacter se nalazi u probavnom sustavu mnogih divljih ptica i sisavaca. Obolijevaju sve dobne skupine, premda je bolest češća u djece do pet godina i mladih odraslih osoba. Povećani je rizik obolijevanja u hospitaliziranih osoba starijih od šezdeset godina, osoba koje rade na farmama za životinje i kod obiteljskih kontakata oboljelih. Klinička slika kampilobakterioze znatno varira od lakih, asimptomatskih slučajeva do oboljenja s visokom temperaturom, pojavom, krvi u stolici ili vodenastim stolicama kojih može biti i desetak dnevno, kao i simptomima poput mučnine, malaksalosti, bolova u mišićima i glavobolja. Većina proljeva prestaje nakon dva do tri dana, a oko 90% za tjedan dana. Odgovarajuća antibiotska terapija skraćuje tijek bolesti.Vrhunac pojave infekcija je u kasno proljeće i rano ljeto. Najozbiljnije komplikacije su Guillain-Barre syndrom (ascendentna paraliza) i reaktivni artritis.

Escherichia coli, odnosno njezini sojevi različitim mehanizmima mogu uzrokovati gastroenterokolitis. Ova je bakterija jedan od vodećih uzročnika proljeva putnika. Sojevi Escherichia coli koji luče verocititoksin (a najčešće Escherichia coli O157:H7) mogu uzrokovati najtežu bolest. Premda infekcija može proći bez simptoma, postoje različiti stupnjevi težine od „običnog proljeva“, proljeva s jakom boli u trbuhu i pojavom krvi u stolici pa sve do hemolitično-uremičnog sindroma (HUS) tijekom kojeg dolazi do raspada eritrocita (hemoliza), pada broja trombocita (važni za normalno zgrušavanje krvi) i zatajenja bubrega.

Rezervoar Escherichia coli O157:H7 je probavni sustav brojnih životinja. Goveda su najvažniji izvor zaraze za čovjeka, ali mogu izvor mogu biti i ovce, koze, konji, psi i ptice. Tijekom klanja životinja može doći do zagađenja mesa crijevnim sadržajem. Kod tako zagađenog mesa najopasnije su namirnice od mljevenog mesa. Prividno zdrave životinje izlučuju bakteriju fecesom pa direktni kontakt s takvom životinjom može dovesti do infekcije čovjeka. Vode kontaminirane fekalijama životinja mogu biti izvor zaraze za čovjeka. Prijenos zaraze je moguć i preko zagađenog mlijeka ili kontaktom s oboljelom osobom.

Bakterije roda Shigella i Yersinia danas su daleko rjeđi bakterijski uzročnici gastroenterokolitisa.

Listeria se također prenosi najčešće fekalno – oralnim putem, no bolest se prezentira kao meningitis ili sepsa. Najčešće obolijeva novorođenčad do mjesec dana, osobe starije od sedamdeset godina, imunokompromitirani i alkoholičari.

Bolest uzrokovana Salmonella Typhi, Salmonella Paratyphi, Vibrio cholerae se može očekivati u osoba koje se vraćaju iz zemalja u razvoju Afrike, Azije i Južne Amerike.
Klinička slika gastroenterokolitisa uzrokovanim različitim bakterijama, ali i virusima i parazitima je slična. Simptomi variraju po težini kod pojedinih bolesnika, ali i po tome koliko su poneki simptomi izraženi. Na primjer, krv u stolici se može javiti kod infekcije uzrokovane kampilobakterom, šigelom, ali i Escherichiom coli. Stoga je za utvrđivanje pravog uzročnika gastroenterokolitisa neophodno uzeti uzorak stolice (ponekad i povraćene mase) što ranije od početka bolesti. Potrebno je za obradu uzeti količinu stolice najmanje veličine lješnjaka. Uzimanje uzorka stolice što ranije tijekom bolesti i brza dostava (na nižoj temperaturi ili u transportnom mediju) povećavaju mogućnost dokazivanja uzročnika.

Prevencija i suzbijanje bakterijskih otrovanja hranom temelji se na nizu javnozdravstvenih mjera i edukaciji opće populacije.

1. Unapređenje postupaka pri industrijskoj proizvodnji namirnica životinjskog porijekla.
2. Nadzor nad osobljem koje sudjeluje u proizvodnji, preradi i prometu namirnica životinjskog porijekla i privremeno isključivanje iz procesa kliconoša. Edukacija opće populacije o sigurnom rukovanju s namirnicama i sprječavanju fekalno-oralnih infekcija. Upoznavanje sa značenjem i načinom pranja ruku nakon korištenja zahoda i prije rada s namirnicama.
3. Uvođenje mjera prevencije u bolnicama, ustanovama za skrb o starijima, nemoćnima i djeci i drugim institucijama.
4. Nadzor nad pojavom epidemija i individualnih slučajeva. Prijava nadležnim službama pojavu bolesti koje podliježu obveznom prijavljivanju.
5. Prikupljanje uzoraka stolice od oboljelih i osoba povezanim s pojavom epidemije (npr. kuhinjsko osoblje)

Clostridium botulinum je rijedak uzročnik oboljenja u čovjeka, ali je bolest uvijek ozbiljna sa smrtnošću oko 10%. Veoma otporne (podnose kuhanje na 100°C tijekom više sati) spore ove bakterije su veoma proširene u prirodi. Spore mogu dospjeti u brojne namirnice uključujući med te se ne preporučuje davanje meda djeci mlađoj od dvije godine. Za prevenciju bolesti su važne opće higijenske mjere pri pripremi hrani.

Neki sojevi Staphylococcus aureus luče u neadekvatno čuvanoj hrani toksin osjetljiv na povišenu temperaturu. Karakterističan je nagli početak bolesti samo nakon nekoliko sati iza konzumacije hrane, obično s izraženim povraćanjem. Izvor infekcije su osobe s gnojnim promjenama na koži koje mogu zagaditi kolače, sladoled, sendviče, kuhana i druga jela. Uz strogo pridržavanje mjera higijene pri pripremi hrane bolest je rijetka. Cjepiva koja bi štitila od najvažnijih uzročnika bakterijskih otrovanja ne postoje.