Voda je tekućina života, osnovni preduvjet života, nastanka i razvoja civilizacije i predstavlja vrijednost nemjerljivu materijalnim dobrima. Voda je najzastupljenija tvar u građi svih živih bića pa se s pravom može tvrditi da je voda život. Ne postoji ništa što je može zamijeniti. Ujedinjeni narodi 1993. godine proglasili su 22. ožujka Svjetskim danom voda.

Vodena masa prekriva čak 71% površine planete Zemlje. Od sveukupne količine vode na Zemlji, 97,5% je slana voda, a 2,5% slatka voda. Najveći dio slatke vode „zarobljen“ je u ledenjacima (68,9%), dok podzemne vode čine 30,8%, a jezera i rijeke svega 0,3% sveukupne slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode od ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve čiste pitke vode. Između 188 zemalja u svijetu po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i 42. mjestu u svijetu. Imamo dovoljne zalihe vode za svoje potrebe za nekoliko sljedećih desetljeća. U Hrvatskoj značajno vodno bogatstvo predstavljaju podzemne vode (12%). Oko 90% vode koju koristimo za vodoopskrbu je podzemna voda. Naše podzemne vode su bolje kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama. U Hrvatskoj se vodom iz javne vodoopskrbe služi oko 80% stanovnika, a predviđa se da će taj postotak u 2016. godini iznositi 94%, što bi Hrvatsku približilo prosjecima zemalja EU. Većina građana Hrvatske jednostavno otvori slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava. Prosječna potrošnja vode iz vodovoda iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Preostali dio stanovnika opskrbljuje se vodom iz lokalnih vodovoda i iz vlastitih vodoopskrbnih objekata (bunari, cisterne). Bez obzira na način vodoopskrbe, s obzirom da vodu pijemo svaki dan tijekom cijeloga života, važno je da je zdravstveno ispravna, odnosno da ne sadrži mikroorganizme ni kemijske tvari koje bi nam mogle naštetiti.

Zdravstveni značaj vode izražen je u činjenici da osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode poboljšava uvjete života, podiže razinu zdravstvene kulture stanovništva, smanjuje morbiditet, prije svega od zaraznih bolesti te na taj način neposredno povećava prosječnu duljinu i kvalitetu života.

Voda čini prosječno od 65 do 70% mase odraslog čovjeka. Kako starimo, tako se i količina vode u našem tijelu smanjuje. Vodu, osim pićem, unosimo u organizam hranom, a jedan dio nastaje u organizmu oksidacijom hrane. Prosječno čovjek unese dnevno u organizam oko 2,5 litre vode. Tijekom godine dana popijemo oko 1000 litara vode. Koliko ćemo vode popiti ovisi i o težini, klimatskim uvjetima, aktivnostima itd. Preporuka je dnevno popiti litru i pol do dvije litre vode. Ta količina otprilike stane u sedam do osam čaša.

Vodu bi trebalo piti u malim količinama tijekom cijelog dana, jer smo u trenutku kad osjetimo žeđ već lagano dehidrirani. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje vode.

Bez vode možemo izdržati puno manje nego bez hrane. Do smrti dolazi već poslije nekoliko dana ako organizam izgubi 10 do 20% cjelokupnog volumena tekućine. Iako je razvijena spoznaja o važnosti pijenja vode, okupiranost radom i ubrzani ritam i stil života, pijenje tekućine čine sporednom aktivnošću. U svijetu se najviše vode troši na poljoprivredu, industriju, a najmanje u domaćinstvima. Onečišćivači voda su: otpadne vode, industrija, promet, odlagališta otpada, kemikalije koje se koriste u poljoprivredi. Samo jedan gram pesticida može onečistiti 10 milijuna litara vode! Bez vode ne možemo, zalihe vode nisu neiscrpne i mogu se lako zagaditi. Razvoj industrije i poljoprivrede, koncentracija stanovništva u većim urbanim sredinama kao posljedicu ima sve veće i teže poteškoće u smislu zaštite voda općenito, a naročito postojećih izvora vode za piće, kao i onih koje se planiraju koristiti za potrebe vodoopskrbe.

Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti, ovisi o nivou ekološke svijesti svakog pojedinca (racionalnoj potrošnji), primjeni sustavne tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda, kontroliranoj primjeni agrotehničkih sredstava (pesticida), kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada i planiranju aktivnosti te ponašanju u skladu s ciljem očuvanja i zaštite voda.

Zdravstvena ispravnost vode za piće u Gradu Zagrebu

Utvrđivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće u gradu Zagrebu provodi Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ sukladno Zakonu o vodi za ljudsku potrošnju (NN 56/13) i Pravilniku o parametrima sukladnosti i metodama analize vode za ljudsku potrošnju (NN 125/13) u obliku monitoringa. Program monitoringa je izrađen u suradnji Odjela za zdravstvenu ekologiju Gradskog ureda za zdravstvo i Odjela za zdravstvenu ispravnost i kvalitetu voda Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“. Programom monitoringa detaljno su određene točke uzorkovanja, broj uzoraka, vrsta analize i učestalost uzorkovanja.

Monitoring vode za piće od posebnog je značaja kod javnih vodoopskrbnih sustava zbog činjenice da zdravlje velikog broja ljudi izravno ili neizravno ovisi o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. Ispitivanje zdravstvene ispravnosti vode za piće na temelju reprezentativnog broja uzoraka obuhvatilo je: vodu nakon procesa obrade odnosno dezinfekcije (zbirni hidranti), vodu u spremniku vode za piće (vodospreme), vodu u razvodnoj mreži (hidranti) i vodu na mjestu potrošnje (slavine javnih objekata).

Centralni vodoopskrbni sustav grada Zagreba najveći je vodoopskrbni sustav u Republici Hrvatskoj, kako po broju potrošača, tako i po količini isporučene vode. Centralni sustav javne vodoopskrbe izgrađen je u preko 90% područja gradskih četvrti, a njime upravlja Vodoopskrba i odvodnja d.o.o. Za vodoopskrbu se koristi voda iz šest crpilišta s ukupno 37 zdenaca na području Zagreba, Samobora i Velike Gorice, a specifičnost vodoopskrbnog sustava predstavlja podjela na tri visinske vodoopskrbne zone zbog konfiguracije terena i položaja grada. Dnevna količina isporučene vode iznosi cca 350 000 m3 i koristi je oko 850 000 ljudi. Godišnja potrošnja vodovodne vode u gradu Zagrebu, što za piće ili tehnološke procese, iznosi 70 milijuna m3. Važno je napomenuti da stanovnik grada Zagreba u prosjeku dnevno potroši oko 150 litara vode, dok je u ostalim europskim zemljama situacija sljedeća: u Belgiji ta potrošnja iznosi 119 litara, u Njemačkoj 131 litru, dok su veći potrošači vode od stanovnika Zagreba Francuzi (164 litre dnevno), Britanci (170 litara) i Talijani s 242 litre vode dnevno.

Na temelju dobivenih rezultata analiza može se zaključiti da je voda za piće centralnog javnog vodoopskrbnog sustava grada Zagreba zdravstveno ispravna prema propisanim uvjetima Pravilnika te da niti u jednom uzorku nisu izolirane toksične ni kancerogene tvari, što upućuje na kvalitetnu i zdravstveno ispravnu vodu na crpilištima i na dobro održavanje razvodne mreže odnosno sustava vodoopskrbe od strane Vodoopskrbe i odvodnje d.o.o.

Osim navedenog, na području grada Zagreba dio stanovništva se opskrbljuje vodom za piće putem malih lokalnih vodovoda koji se nalaze u rubnim područjima grada, na području gradskih četvrti Brezovica i Sesvete. Ovim vodovodima upravljaju na volonterskoj osnovi Odbori za upravljanje vodovodom osnovani pri gradskim četvrtima. Lokalni vodovodi uvršteni su u Program monitoringa s obzirom na broj potrošača sukladno Pravilniku. Možemo se smatrati sretnima što imamo neometan pristup čistoj i za upotrebu sigurnoj pitkoj vodi, što često nije slučaj diljem svijeta. Moramo čuvati naše izvore pitke vode čistima, ne samo zbog zaštite okoliša, već i zbog zaštite našeg zdravlja.