Naslovnica uredništvo
 

Intervju
 
Tema broja
 
Čuvari zdravlja
 
Aktivno i zdravo starenje
 
Mentalno zdravlje
 
Zdravstvena ekologija
 
Farmakoterapija
 
Mikrobiologija i zdravlje
 
Građanske inicijative
 
Škola i zdravlje
 
Brojke govore
 
Feljton
 
  God. 3. Br. 9 / 2016.
 
 
 

ČUVARI ZDRAVLJA

 

 

Preporuke za odabir i kupovinu zdravstveno sigurne hrane

 

 

Ivan Škes, dipl. san. ing

Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

 

Ako se želimo ukusno i zdravo hraniti, moramo biti upoznati s nekim osnovnim pravilima prilikom odabira namirnica. Znamo da su bakterije najvažniji uzročnici kvarenja hrane. Određena količina bakterija prisutna je u gotovo svakoj hrani, a posebno u svježoj. Ispravnim čuvanjem i odgovarajućom pripremom hrane, njihova se količina svodi na neškodljivu razinu ili se potpuno uništi.

Na kvalitetu i ispravnost hrane, koju kupujemo ili smo kupili, velikim dijelom možemo utjecati i sami. Nakon kupovine briga za namirnice postaje naša obaveza, tako da nije nevažno na koji način ćemo tu hranu, transportirati, čuvati i pripremati.

Kako „pravilno“ kupovati namirnice?

Kod kupovanja hrane potrebno je voditi brigu o mnogo činjenica. Ako kupujemo svježu hranu, kao što su voće, povrće ili sirovo meso, konzerviranu hranu, trajne namirnice, najvažnije je detaljno pregledati svaki proizvod prije kupnje. Potrebno je prije svega izbjegavati svaku hranu s deformiranom, oštećenom, napuhnutom ili na bilo koji drugi način promijenjenom ambalažom. Kod svježe hrane je posebno obratiti pažnju na promjene konzistencije, boje ili mirisa, naročito kod voća, povrća i mesa kojeg kupujemo. Naravno, uvijek je potrebno provjeriti upotrebljivost, koja mora biti jasno i čitko naznačena na ambalaži ili mjestu kupnje. Moramo izbjegavati hranu kojoj je prošao rok trajanja, jer je ona samim time već zdravstveno neispravna, ali i onu za koju nismo sigurni da ćemo je potrošiti prije isteka roka trajanja. Treba izbjegavati i ohlađenu i smrznutu hranu koja ne stoji u za to predviđenim hladnjacima ili zamrzivačima. Posebnu pozornost treba obratiti na namirnice koje možemo naći u trgovinama zamrznute, a na deklaraciji su označene kao svježe, ali ih je prije isteka roka trajanja trgovina zamrznula i nudi ih na akcijama.

Pravilnu kupovinu obavljamo tako da konzerviranu i suhu hranu te namirnice u trajnoj ambalaži uzimamo s polica prvu, a neposredno prije nego što se uputimo na blagajnu uzimamo zamrznutu, ohlađenu ili vruću hranu. Naročitu pažnju moramo obratiti kada kupujemo sirovo meso, bez obzira je li već konfekcionirano ili u rinfuzi. Meso mora biti dobro umotano u pakiranje tako da samo meso ili tekućina ne dolaze u kontakt s ostalim namirnicama. Jaja kupujemo u originalnim pakiranjima na kojima se mora vidjeti naziv proizvođača i rok trajanja. Pakovanje moramo prekontrolirati: napukla i prljava jaja su zdravstveno neispravna i ne smiju se nalaziti na tržištu.

Danas, u većim trgovačkim centrima možemo kupovati već termički pripremljenu i obrađenu hranu. Termički obrađenu hranu moramo držati odvojeno od ohlađene i zamrznute hrane.. Ako će između naše kupovine i dolaska kući proći više od sat vremena, zamrznutu hranu moramo prenositi u posebnim izoliranim vrećicama ili kutijama. Ako je vanjska temperatura zraka visoka, bolje je vrijeme transporta skratiti na pola sata. Brzi prijenos namirnica s mjesta kupnje do mjesta čuvanja osnova je svakog ispravnog čuvanja hrane i održavanja njezine kvalitete.

zdravlje, hrana

Kako „čuvati“ hranu?

Radi sigurnosti hrane važno je napomenuti da, držimo li namirnice u uvjetima pogodnim za razvoj bakterija, kao što su velika količina vlage ili pogodna temperatura, one se razmnožavaju velikom brzinom. Ovi mikroorganizmi mogu zatim uzrokovati promjene u izgledu, mirisu ili okusu hrane. Takvu je hranu lako prepoznati i izbjegavati, no često takve promjene izostaju te se većina „otrovanja“ hranom zapravo događa nakon konzumiranja prividno normalnih namirnica u kojima su prisutni patogeni mikroorganizmi. Pojedemo li čak i malu količinu takvih namirnica, dolazi do smetnji u probavnom sustavu, najčešći simptomi su, proljev, mučnina, povraćanje, visoka temperatura, glavobolje, a u najtežim slučajevima šok, pa čak i smrt.

Odmah po dolasku kući potrebno je hranu pohraniti na određena mjesta na kojima je čuvamo do upotrebe. Hranu je potrebno čuvati sukladno preporukama na deklaraciji. Konzerviranu i suhu hranu možemo čuvati dulje vrijeme na hladnom, prozračnom i suhom mjestu zaštićenom od izravnog sunčevog svjetla. Uz uvjet da je ambalaža neoštećena i da hrani nije prošao naznačeni rok trajanja. Općenito se hrana koja je hermetički zatvorena u konzervi može dosta dugo čuvati na sobnoj temperaturi jer bakterije u obliku spora koje se mogu nalaziti u hrani nemaju kisika koji im je potreban za razmnožavanje. Ali, kada se konzerva otvori, hranu treba odmah pojesti ili ostatak staviti u čistu, pokrivenu posudu i čuvati u hladnjaku. Hranu ne smijemo držati u konzervi nakon otvaranja. Suhe namirnice, kao što su različite mahunarke, orasi, kruh i nekuhane žitarice, siromašne su vodom koja je također neophodna za rast bakterija te zbog toga takve namirnice možemo čuvati i na sobnoj temperaturi.

Hranu koja zahtjeva čuvanje na hladnom odmah po dolasku kući moramo staviti u rashladni uređaj. Hlađenje je ujedno i najčešći način čuvanja hrane u domaćinstvu. Niske temperature do +4°C znatno usporavaju razmnožavanje mikroorganizama pa i prirodne procese truljenja i kvarenja hrane. Čuvanjem u hladnjaku, na temperaturi između 0 i +8°C, većini namirnica produljujemo vijek za nekoliko dana. Sirovo meso i ribu ne smijemo u hladnjaku držati duže od jednog dana. Posebnu pažnju treba obratiti na odvojeno držanje kupljenih svježih namirnica od već gotove hrane koju moramo držati u istim rashladnim uređajima u poklopljenim posudama.

Svježeg voća i povrća treba kupovati samo onoliko koliko možemo potrošiti u nekoliko dana. Prije spremanja u hladnjak i konzumiranja potrebno je svježe voće i povrće oprati.. Hladnjak mora uvijek biti čist i nije dobro često ga otvarati ili držati dugo otvorenog – jer se tako povećava temperatura u hladnjaku.

Zamrznutu hranu moramo odmah pohraniti u zamrzivač na temperaturu nižu od -18°C, jer se time osigurava njezin vijek trajanja. Zelena salata, svježe rajčice, jabuke i grožđe nikada se ne zamrzavaju. Ako u zamrzivač stavljamo hranu u neoriginalnoj ambalaži potrebno je na pojedinačne paketiće zapisati datum zamrzavanja. Očekivano vrijeme trajanja zamrznute bijele ribe je oko šest mjeseci, mesa i piletine devet do 12 mjeseci, voća šest do 12 mjeseci, a povrća osam do deset 10 mjeseci. Radi kvalitetnog čuvanje hrane i pripremanja ukusnih obroka moramo se pridržavati pravila „prvi unutra - prvi van“. Dakle, trudimo se starije namirnice, tj. one koje su najdulje u zamrzivaču, prve odmrznuti i konzumirati. Naravno, pod uvjetom da smo sigurni u njihovu zdravstvenu ispravnost. Prilikom bilo kakve sumnje u ispravnost neke namirnice, uvijek ju je bolje baciti nego riskirati zdravlje njezinom upotrebom.

hrana; zdravlje

Može li naša kuhinja postati mjesto „opasno“ za zdravlje?

Svoju kuhinju obično ne doživljavamo kao opasno mjesto. I to je istina- ako se pridržavamo nekoliko jednostavnih pravila o minimalnim higijenskim standardima prilikom rukovanja hranom i prilikom njezine pripreme. Najvažnije je naglasiti važnost čistoće i pranja ruku i pranja kuhinjskog pribora prije i nakon pripreme hrane.

Ako se želimo kvalitetno i sigurno hraniti, a ne možemo svakodnevno nabavljati svježe namirnice, prilikom kupovine treba pažljivo odabrati namirnice i čitati deklaracije na hrani. Posebno su važna upozorenja o sastavu hrane, prisutnim alergenima, načinu čuvanja i uputama za pripremu i korištenje. Prilikom kupnje potrebno je odabrati hranu koja je u trgovini ispravno čuvana, s označnim rokom trajanja i u neoštećenoj ambalaži te ju pravilno uskladištiti i čuvati kod kuće do krajnjeg roka njezine upotrebljivosti.

S malo pažnje i planiranja, naše police, hladnjak i ledenica mogu nam biti od velike pomoći u kvalitetnom i zdravstveno sigurnom konzumiranju hrane.


© 2016 Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” www.stampar.hr
NZZJZ A. Štampar