Voditelj ste kolegija Epidemiologije na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, Službe za javnozdravstvenu gerontologiju i Referentnog centra Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Kako uspijevate uskladiti sve obveze?
Posao na dva radilišta jest veliki izazov, no zadovoljstvo urađenim poslovima još uvijek je veće, nego energija koju utrošim na usklađivanje obaveza i svladavanje svakodnevnih organizacijskih izazova. Akademski rad sa studentima omogućuje mi profesionalni razvoj u teorijskom dijelu i osigurava kontinuirano cjeloživotno učenje, dok provođenjem programa i projekata u Zavodu imam priliku za praktični rad u javnozdravstvenoj gerontologiji. S druge strane, rad u Zavodu daje mi iskustvo i primjere koje koristim u dodiplomskoj i poslijediplomskoj nastavi i obogaćuje interakciju sa studentima. Rad s mladim ljudima ispunjava me kao osobu i omogućuje razumijevanje novih generacija. Uspijevam zahvaljujući velikoj potpori suradnika na oba radna mjesta.

Često čujemo da nam je starenje populacije veliki problem.
Već je općepoznata činjenica da kao društvo starimo. Produljenje trajanja života veliki je povijesni uspjeh medicinskih i javnozdravstvenih struka, uz istovremeni porast životnog standarda. U javnosti se čuje da imamo problem s porastom broja starijih osoba, umjesto da se to tretira kao izniman civilizacijski doseg. Ne, nemamo demografski problem zbog povećanja broja starijih osoba, već zbog smanjenja broja novorođene djece. Ove godine prvi je put u povijesti broj osoba starijih od 60 godina globalno nadmašio broj djece do pet godina starosti.

Zašto ulagati resurse u zdravstvenu zaštitu starijih osoba, nije li mudrije ulagati u djecu i mlade?
Jedno ne isključuje drugo, a stav da su starije osobe nemoćne i bolesne jest ageism (stigmatizacija temeljem kronološke dobi) i korigiranje takvog stava jedan je od temeljnih ciljeva gerontologije. Da, s jedne strane starost je povezana s većim brojem kroničnih bolesti, sa umiranjem smrti i nemoći i ne smijemo tu temu stavljati pod tepih. No svakako treba inzistirati na provođenju programa zdravog i uspješnog starenja, povećanja razine zdravlja osoba starije dobi (cjeloživotnim navikama i aktivnostima), kojima se bolesti mogu prevenirati ili odgoditi u duboku starost. Ako starimo zdravo i aktivno, starost može biti doba puno radosti, psihološke zrelosti, raznovrsnosti iskustva i životne mudrosti. Svakako se isplati ulagati resurse u zdravlje starijih osoba. Znam da je ovo pitanje bilo namjerno provokativno te da to nije ni Vaš stav.

Možete li nam ukratko predstaviti ulogu i zadaću Službe za javnozdravstvenu gerontologiju?
Gerontologija (znanost o starenju) je interdisciplinarno područje koje uključuje istraživanja procesa starenja s aspekta biologije, psihologije, sociologije, medicine i javnog zdravstva. Demografska revolucija koja se odvija u posljednjih stotinjak godina (gotovo eksponencijalan porast udjela osoba starije životne dobi) dovela je moderna društva do novih izazova u najrazličitijim područjima - od zaštite zdravlja i sustava zdravstva te socijalne skrbi sve do ekonomskih i političkih implikacija društvenih promjena (primjerice održivosti mirovinskih sustava). Javnozdravstvena gerontologija (JZG) bavi se karakteristikama i potrebama populacije starije životne dobi koje su vezane uz zdravlje te joj je cilj razvijati model aktivnog, zdravog starenja na razini populacije. Za razliku od gerijatrije, koja se prvenstveno bavi liječenjem i sprečavanjem bolesti pojedinca, JZG se temelji na promicanju zdravlja tj. povećanju zdravlja kao resursa u populaciji osoba starije životne dobi. Djelatnost Službe obuhvaća analizu gerontološko-javnozdravstvenih podataka na temelju koje donosimo prioritete aktivnosti i izrađujemo preporuke. Važan dio svakodnevnog posla je i kontinuirana edukacija stručnjaka i javnosti o zdravom starenju.

Služba djeluje kroz dva odjela, Odjel za prikupljanje i analizu gerontoloških pokazatelja i Odjel za razvoj i provedbu gerontoloških programa. Odjel za prikupljanje i analizu gerontoloških pokazatelja analizom podataka iz zdravstvenog i socijalnog sustava procjenjuje i prati zdravstveno stanje starijih osoba, kao temelj svih naših aktivnosti. U Odjelu za razvoj i provedbu gerontoloških programa pripremaju se i organiziraju gerontološko-javnozdravstveni programi i edukacije.

Biste li, molim Vas, izdvojili najznačajnije gerontološke programe koje je Služba izradila i provela?
Posebno bih izdvojio program kojeg kontinuirano provodimo posljednje tri godine pod nazivom "Unapređenje skrbi za osobe oboljele od Alzheimerove bolesti i drugih demencija". Program je zamišljen za pomoć formalnim njegovateljima u komunikaciji s osobama s demencijom. Tijekom provođenja edukacije prve generacije medicinskih sestara iz domova za starije osobe (edukacija edukatora), otkrili smo visok stupanj profesionalnog sagorijevanja te smo u program dodali značajnu količinu vježbi i strategija za nošenje s profesionalnim stresom. Proizveli smo i dva priručnika "Komunikacija s osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija – priručnik za formalne njegovatelje" i "Komunikacija s osobama oboljelim od Alzheimerove bolesti i drugih demencija – priručnik za patronažne sestre". Priručnici na sažet, a opet dovoljno informativan način, prikazuju osnovne pojmove o demencijama, njihovom komplikacijama, liječenju i prevenciji. Drugi dio sadržaja odnosi se na opću komunikaciju i, vrlo plastičnim primjerima ilustriranu, specifičnu komunikaciju s osobom u različitim fazama demencije. Njega i briga o oboljelima od Alzheimerove bolesti i drugih demencija istovremeno su zahtjevne i katkad iscrpljujuće, a s druge strane, taj je rad iznimno važan i nagrađujući. U društvu koje demografski stari brže no što se tome možemo prilagoditi, edukacija formalnih njegovatelja i patronažnih sestara, kao i trening komunikacijskih vještina, može značajno unaprijediti kvalitetu življenja osobama oboljelima od demencija. Osim koristi za krajnje korisnike, ovaj priručnik može pridonijeti smanjenju profesionalnog iscrpljenja i sagorijevanja samih njegovatelja.

Izdvojio bih i program "Model uspješnog starenja - karakteristike dugovječnosti u korisnika domova za starije" kojeg smo proveli  u 2019. godini. Proces starenja ne odvija se jednakom brzinom kod osoba iste generacije i postoji razlika između biološkog i kronološkog starenja. Kronološka dob je vrijeme proteklo od rođenja i mjeri se brojem godina života, dok se biološka dob mjeri kvalitetom funkcioniranja organizma. Starenje je individualni proces i ovisi o biološkim, socijalnim i medicinskim čimbenicima koji djeluju u određenom okolišu. Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar", kao partner Institutu za antropologiju, u razdoblju od 2007. do 2009. godine sudjelovala je u antropološkom istraživanju u domovima za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba. U sklopu tog istraživanja prikupljen je, za 300 osoba starijih od 85 godina, široki spektar podataka vezanih za funkcionalnu sposobnost i samostalnost. Vremensko razdoblje od deset godina nakon navedenog istraživanja daje mogućnost utvrđivanja više ključnih ishoda: duljinu života ispitanika i razinu kvalitete života s obzirom na funkcionalnu sposobnost i samostalnost. Cilj ovog programa bio je utvrditi do kada su osobe duboke starosti bile funkcionalno sposobne i samostalne te koje su im vodeće kronične bolesti i broj propisanih lijekova.

Posebno moram izdvojiti izradu priručnika "Prehrambeno gerontološke norme/ jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima" koji se nalazi u fazi grafičke pripreme za objavljivanje. Vrijednost ovog priručnika je u sveobuhvatnom i detaljnom prikazu svih područja povezanih s prehranom osoba starije životne dobi te iznimno praktičnom prikazu primjera jelovnika temeljenih na Smjernicama za izradu jelovnika primjerenih starijima u institucijskoj i izvaninstitucijskoj gerontološkoj skrbi. Posebno bih izdvojio Deveto poglavlje, koje je i centralno poglavlje Priručnika, a donosi osnovne jelovnike i jelovnike za specifične bolesti u starijoj dobi. Primjena jelovnika iz ovog priručnika omogućit će povećanje razine zdravlja i kvalitete života osoba starije životne dobi koje koriste institucijsku i izvaninstitucijsku skrbi.

Ne smijem zaboraviti niti izradu Vodiča - 15 uputa za zdravo i aktivno starenje. Kao što vidite, veliki dio naših aktivnosti su istraživanja, priprema i provođenje edukacija i trudimo se pomoći neposrednim pružateljima skrbi za starije osobe.

Nekoliko puta ste spomenuli važnost trajne edukacije stručnjaka na području gerontologije. Postoji li interes stručnjaka i javnosti za ovom vrstom edukacije?
Edukacija je vrlo važna, što dokazuje i posjećenost naših Gerontoloških tribina na kojima su predavači eminentni stručnjaci s različitih područja zdravstvene i socijalne skrbi starijih osoba. S aktualnim temama i nuđenjem rješenja za stvarne probleme iz prakse uspijevamo održavati interes za temu zdravog starenja. Izdvojio bih nekoliko tema gerontoloških tribina koje su izazvale velik interes: Depresija u starijoj dobi i strah o smrti, Seksualni život nakon srčanog udara, Padovi kod osoba starije životne dobi, Dugovječnost - odraz uspješnog i aktivnog starenja.

Kao vrhunac stručne edukativne aktivnosti u četverogodišnjem razdoblju najavljujem i 4. hrvatski gerontološki i gerijatrijski kongres s međunarodnim sudjelovanjem, koji će se održati u Opatiji, od 6. do 9. svibnja 2020. godine. Organizatori Kongresa su Hrvatsko društvo za gerontologiju i gerijatriju Hrvatskoga liječničkog zbora i Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Suorganizatori su Gradski ured za zdravstvo i Gradski ured za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, Razred za medicinske znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Sveučilište u Zagrebu i Libertas međunarodno sveučilište. Kongres se održava pod pokroviteljstvom hrvatskog predsjedanja Vijećem Europske unije. Možemo se pohvaliti odazivom pozvanih predavača koji su međunarodni i nacionalni stručnjaci s područja gerontologije i gerijatrije. Detaljan opis tema dostupan je na kongresnoj Web stranici www.gerontology-croatia2020.com.

Osim stručne javnosti veliku pažnju pridajemo i edukaciji opće javnosti kroz sve vrste medijskog nastupa: od televizijskih, radijskih emisija, objavljivanja na internetskim stranicama, do sudjelovanja na tribinama udruga i društava na način da promičemo pozitivno zdravstveno ponašanje i očuvanje kognitivnih sposobnosti kao preduvjeta za zdravo starenje.

Nedavno ste održali uvodno predavanje o zdravom i aktivnom starenju na Sastanku voditelja liječništva, sestrinstva i dentalne medicine u sklopu predsjedanja Hrvatske Vijećem Europske unije. Recite nam nešto više o tome.
Prikazani su izazovi vezani uz starenje stanovništva, uz naglasak na očuvanju mentalnog zdravlja i pravilnoj komunikaciji s osobama starije dobi. Osnovni cilj sastanka bio je kroz primjere dobre prakse i razmjenu iskustava ojačati potrebu osiguravanja primjerene zdravstvene skrbi starijih osoba, ponuditi prijedloge budućih aktivnosti, intervencija i zadataka, kako pojedinih profesija, tako i multidisciplinarnog tima te implementirati pojedine aspekte zdravog starenja u sve politike država članica Europske unije.
Zahvaljujući porastu općeg životnog standarda i unapređenju zdravstvene zaštite, a uz prisutno smanjenje prirodnog prirasta, u razvijenim zemljama Europe i svijeta dolazi do produljenja životnog vijeka, a time i većeg udjela starijih osoba u cjelokupnoj populaciji. Broj stanovnika starijih od 65 godina neprekidno i ubrzano raste, ne samo u ekonomski razvijenijim zemljama, već i u zemljama u razvoju. Produljenjem životnog vijeka, uz porast udjela starijih osoba, raste i učestalost sistemskih bolesti i stoga je potrebno da se društveni sustav u cjelini organizira prema psihofizičkim mogućnostima starijih osoba.

Kako vidite javnozdravstvenu gerontologiju jučer, danas i sutra?
Gerontološka djelatnost Zavoda ima tradiciju još od 1978. godine te je dobila priznanje imenovanjem Referentnog centra Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba od 2002. godine. Rad Službe je organizacijski strukturiran kroz dva odjela, a djelatnici su različitih stručnih profila: liječnici specijalisti, diplomirane medicinske sestre/tehničari, nutricionist i informatičar, svi doeducirani iz gerontologije i gerijatrije. Rješenjem Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske od 18. rujna 2019. godine (Klasa: UP/I-510-01/18-01/35, Ur.br.: 534-03-2-2/7-19-11), Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Zavoda imenovana je Referentnim centrom Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba na četvrto petogodišnje mandatno razdoblje za najsloženije poslove i zadaće redovita četiri područja gerontološko-javnozdravstvene djelatnosti. Kao što vidite, imamo bogato iskustvo i dobre temelje. Budućnost gerontologije vidim u kombinaciji prilagodbe novim tehnologijama, intersektorskoj suradnji, razvoju okoliša (u najširem smislu: fizičkog, društvenog, političkog i socijalnog) koji će biti uključiv za starije osobe te ih prepoznati kao enormni socijalni kapital.

Autorice: Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiologije i Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva