  |
||||||
 |
||||||
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
||||||||||||||||||||||||||||||
 |
 |
 |
||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||
DUGOVJEČNOST KAO ODRAZ USPJEŠNOG I AKTIVNOG STARENJA Dobna struktura stanovništva, a time i proces demografskog starenja, tzv. indeks starenja, koji se izražava kroz promjenu odnosa između starog i mladog stanovništva određuje starost neke populacije. Ako je taj indeks veći od 40, govori se o staroj populaciji. Indeks starenja stanovništva Hrvatske je iznad 100, što upućuje na vrlo staru populaciju i sve veći udio osoba u dubokoj starosti (stariji od 85 godina). S obzirom na navedene demografske promjene u razvijenim zemljama uvedena je još jedna starosna skupina, tako da osim rane starije dobi od 65. do 74. godine, srednje od 75. do 84. godine i duboke iznad 85. godine govorimo o dugovječnim osobama starijim od 95 godina. Prema procjeni stanovništva, sredinom 2018. godine u Republici Hrvatskoj bilo je 832.612 (20 %) osoba starijih od 65 godina, od toga je 87.073 (10%) osoba starijih od 85 godina. Broj dugovječnih osoba starijih od 95 godina u Hrvatskoj prema procjeni sredinom 2018. godine iznosio je 3.169, a u gradu Zagrebu 803. Proces starenja ne odvija se jednakom brzinom kod osoba iste generacije i postoji razlika između biološkog i kronološkog starenja. Kronološka dob je vrijeme proteklo od rođenja i mjeri se brojem godina života, dok se biološka dob mjeri kvalitetom funkcioniranja organizma. Starenje je individualni proces i ovisi o biološkim, socijalnim i medicinskim čimbenicima koji djeluju u određenom okolišu. Dugovječne osobe su ogledan primjer uspješnog, aktivnog i zdravog starenja. Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar", kao partner Institutu za antropologiju, u razdoblju od 2007. do 2009. godine sudjelovala je u istraživanju "Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti" u domovima za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba. U sklopu tog istraživanja prikupljen je za 300 osoba starijih od 85 godina široki spektar podataka. Vremensko razdoblje od deset godina nakon navedenog istraživanja daje mogućnost utvrđivanja više ključnih ishoda: duljinu života ispitanika i razinu kvalitete života s obzirom na funkcionalnu sposobnost i samostalnost. Stoga je Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar" u 2019. godini provela istraživanje "Model uspješnog starenja - karakteristike dugovječnosti u korisnika domova za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba". Uvidom u medicinsku dokumentaciju osoba duboke starosti, obuhvaćenih antropološkim istraživanjem provedenim u razdoblju od 2007. do 2009. godine, utvrđena je funkcionalna sposobnost, odnosno stupnjevi pokretnosti i samostalnosti, te broj utvrđenih bolesti i postojanje polipragmazije u razdoblju od 2009. do 2018. godine. Prikupljeni su podaci za 250 korisnika duboke starosti u svim domovima za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba (osim u domu Medveščak) te u dva privatna doma u Zagrebačkoj županiji (Tablica 1). Tablica 1. Popis domova za starije osobe uključenih u istraživanje 2019.
U prvoj godini promatranog razdoblja bilo je 23% muškaraca i 77% žena, a u 2018. 17% muškaraca i 83% žena (Slika 1).
Slika 1. Raspodjela ispitanika prema spolu u 2009. i 2018. godini istraživanja* Prosječna starost ispitanika u promatranom razdoblju kretala se od 87 do 97 godina (Slika 2).
Slika 2. Prosječna starost ispitanika od 2009. do 2018. godine* Posebno su značajna obilježja korisnika koji su u posljednjoj godini bili živi, stoga su ovdje izneseni preliminarni rezultati za živuće ispitanike, od kojih je 78% žena i 22% muškaraca. Dobna raspodjela pokazuje raspon od 93 do 104 godine (Slika 3).
Slika 3. Dobna raspodjela živih ispitanika* Funkcionalna sposobnost ispitanika određena stupnjevima pokretnosti i samostalnosti tijekom promatranog razdoblja smanjuje se s povećanjem dobi (Slike 4. i 5.).
Slika 4. Stupanj pokretnosti ispitanika *
Slika 5. Stupanj samostalnosti ispitanika* Prosječan broj utvrđenih bolesti kreće se od dvije na početku do četiri na kraju istraživanja i raste s godinama promatranja odnosno s dobi ispitanika (Slika 6).
Slika 6. Prosječan broj utvrđenih bolesti* Prosječan broj propisanih lijekova raste s godinama promatranja, pojavom bolesti i dobi ispitanika (Slika 7)
Slika 7. Prosječan broj propisanih lijekova* Rezultati istraživanja "Model uspješnog starenja - karakteristike dugovječnosti u korisnika domova za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba" pokazuju da najdugovječniji ispitanici, odnosno oni koji su bili živi u zadnjoj godini promatranja, imaju dulje očuvanu funkcionalnu sposobnost, koja osigurava veću kvalitetu života te kasniju pojavu multimorbiditeta i polipragmazije. Dugovječne osobe su ogledan primjer uspješnog, aktivnog i zdravog starenja i u Republici Hrvatskoj iz godine u godinu raste njihov udio u ukupnom stanovništvu, što je odraz i učinkovite zdravstvene i socijalne zaštite. S obzirom na demografske i socijalne promjene koje se događaju u 21. stoljeću te promjene koje se očekuju u budućnosti, potrebno je nastaviti unaprjeđivanje sustavnog provođenja zdravstvene i socijalne zaštite starijih osoba kroz individualni i interdisciplinarni pristup. * Izvor: Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar" Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiologije |
||||||||||||||||||||||||||||||
 |
 |
 |
||||||||||||||||||||||||||||
