Naslovnica uredništvo
 

Intervju
 
Tema broja
 
Čuvari zdravlja
 
Aktivno i zdravo starenje
 
Mentalno zdravlje
 
Zdravstvena ekologija
 
Farmakoterapija
 
Mikrobiologija i zdravlje
 
Građanske inicijative
 
Škola i zdravlje
 
Brojke govore
 
Feljton
 
  God. VII Br. 16 / 2020.
 
 
 

 

 

 


DUGOVJEČNOST KAO ODRAZ USPJEŠNOG I AKTIVNOG STARENJA

Dobna struktura stanovništva, a time i proces demografskog starenja, tzv. indeks starenja, koji se izražava kroz promjenu odnosa između starog i mladog stanovništva određuje starost neke populacije.

Ako je taj indeks veći od 40, govori se o staroj populaciji. Indeks starenja stanovništva Hrvatske je iznad 100, što upućuje na vrlo staru populaciju i sve veći udio osoba u dubokoj starosti (stariji od 85 godina). S obzirom na navedene demografske promjene u razvijenim zemljama uvedena je još jedna starosna skupina, tako da osim rane starije dobi od 65. do 74. godine, srednje od 75. do 84. godine i duboke iznad 85. godine govorimo o dugovječnim osobama starijim od 95 godina. Prema procjeni stanovništva, sredinom 2018. godine u Republici Hrvatskoj bilo je 832.612 (20 %) osoba starijih od 65 godina, od toga je 87.073 (10%) osoba starijih od 85 godina. Broj dugovječnih osoba starijih od 95 godina u Hrvatskoj prema procjeni sredinom 2018. godine iznosio je 3.169, a u gradu Zagrebu 803. Proces starenja ne odvija se jednakom brzinom kod osoba iste generacije i postoji razlika između biološkog i kronološkog starenja. Kronološka dob je vrijeme proteklo od rođenja i mjeri se brojem godina života, dok se biološka dob mjeri kvalitetom funkcioniranja organizma. Starenje je individualni proces i ovisi o biološkim, socijalnim i medicinskim čimbenicima koji djeluju u određenom okolišu.

Dugovječne osobe su ogledan primjer uspješnog, aktivnog i zdravog starenja. Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar", kao partner Institutu za antropologiju, u razdoblju od 2007. do 2009. godine sudjelovala je u istraživanju "Kompleksna obilježja i zdravlje stanovništva od djetinjstva do duboke starosti" u domovima za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba. U sklopu tog istraživanja prikupljen je za 300 osoba starijih od 85 godina široki spektar podataka. Vremensko razdoblje od deset godina nakon navedenog istraživanja daje mogućnost utvrđivanja više ključnih ishoda: duljinu života ispitanika i razinu kvalitete života s obzirom na funkcionalnu sposobnost i samostalnost. Stoga je Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar" u 2019. godini provela istraživanje "Model uspješnog starenja - karakteristike dugovječnosti u korisnika domova za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba". Uvidom u medicinsku dokumentaciju osoba duboke starosti, obuhvaćenih antropološkim istraživanjem provedenim u razdoblju od 2007. do 2009. godine, utvrđena je funkcionalna sposobnost, odnosno stupnjevi pokretnosti i samostalnosti, te broj utvrđenih bolesti i postojanje polipragmazije u razdoblju od 2009. do 2018. godine.

Prikupljeni su podaci za 250 korisnika duboke starosti u svim domovima za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba (osim u domu Medveščak) te u dva privatna doma u Zagrebačkoj županiji (Tablica 1).

Tablica 1. Popis domova za starije osobe uključenih u istraživanje 2019.

Domovi za starije osobe uključeni u istraživanje 2019. godine

Naziv doma

Broj ispitanika

SVETI JOSIP

49

TREŠNJEVKA

37

CENTAR

25

KSAVER

25

PARK

24

PEŠČENICA

22

SVETA ANA

22

SV. KAMILO DE LELIS

16

SESTRE MACE

14

DUBRAVA

8

TRNJE

6

MAKSIMIR

2

Ukupno

250

U prvoj godini promatranog razdoblja bilo je 23% muškaraca i 77% žena, a u 2018. 17% muškaraca i 83% žena (Slika 1).

Slika 1. Raspodjela ispitanika prema spolu u 2009. i 2018. godini istraživanja*

Prosječna starost ispitanika u promatranom razdoblju kretala se od 87 do 97 godina (Slika 2).

Slika 2. Prosječna starost ispitanika od 2009. do 2018. godine*

Posebno su značajna obilježja korisnika koji su u posljednjoj godini bili živi, stoga su ovdje izneseni preliminarni rezultati za živuće ispitanike, od kojih je 78% žena i 22% muškaraca. Dobna raspodjela pokazuje raspon od 93 do 104 godine (Slika 3).

Slika 3. Dobna raspodjela živih ispitanika*

Funkcionalna sposobnost ispitanika određena stupnjevima pokretnosti i samostalnosti tijekom promatranog razdoblja smanjuje se s povećanjem dobi (Slike 4. i 5.).

Slika 4. Stupanj pokretnosti ispitanika *

Slika 5. Stupanj samostalnosti ispitanika*

Prosječan broj utvrđenih bolesti kreće se od dvije na početku do četiri na kraju istraživanja i raste s godinama promatranja odnosno s dobi ispitanika (Slika 6).

Slika 6. Prosječan broj utvrđenih bolesti*

Prosječan broj propisanih lijekova raste s godinama promatranja, pojavom bolesti i dobi ispitanika (Slika 7)

 Slika 7. Prosječan broj propisanih lijekova*

Rezultati istraživanja "Model uspješnog starenja - karakteristike dugovječnosti u korisnika domova za starije osobe u nadležnosti Grada Zagreba" pokazuju da najdugovječniji ispitanici, odnosno oni koji su bili živi u zadnjoj godini promatranja, imaju dulje očuvanu funkcionalnu sposobnost, koja osigurava veću kvalitetu života te kasniju pojavu multimorbiditeta i polipragmazije.

Dugovječne osobe su ogledan primjer uspješnog, aktivnog i zdravog starenja i u Republici Hrvatskoj iz godine u godinu raste njihov udio u ukupnom stanovništvu, što je odraz i učinkovite zdravstvene i socijalne zaštite. S obzirom na demografske i socijalne promjene koje se događaju u 21. stoljeću te promjene koje se očekuju u budućnosti, potrebno je nastaviti unaprjeđivanje sustavnog provođenja zdravstvene i socijalne zaštite starijih osoba kroz individualni i interdisciplinarni pristup.

* Izvor: Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar"


Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiologije
Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med.
Dalma Sajko, dipl. med. techn.
Ante Nakić, ing. informatike
Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba
Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar

© 2020 Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” www.stampar.hr
NZZJZ A. Štampar