Što je Gerijatrijski sindrom 5 N?

Gerijatrijski sindrom 5 "N" (Slika 1.) obuhvaća: Nepokretnost, Nesamostalnost, Nestabilnost, Nekontrolirano mokrenje te praćenje Negativnog ishoda liječenja i polipragmazije u gerijatrijskog bolesnika (1).

Komponente Gerijatrijskog sindroma 5 "N" su najčešće prioritetni i preventabilni gerontološko-javnozdravstveni problemi/ili izazovi:

• Nepokretnost je predstavljena kao gerijatrijski imobilizacijski sindrom i odnosi se na fizičku funkcionalnu onesposobljenost u starijih osoba (2, 3).

• Nesamostalnost je prepoznata u gerijatrijskog bolesnika kao kategorija funkcionalne onesposobljenosti s psihičkog aspekta te je povezana s pojavom Alzheimerove bolesti i drugih demencija (4).

• Nestabilnost se odnosi na nemogućnost održavanja ravnoteže, koordinacije i stabilnosti pri hodu, što je nerijetko uzrokovano brojnim ekstrinzičnim i intrinzičnim čimbenicima koji utječu na pojavu padova u gerijatrijskog bolesnika (5, 6).

• Inkontinencija (u okviru gerijatrijskog sindroma 5 N) očituje se u nemogućnosti zadržavanja mokraće u starijih osoba (1).

• Nepovoljni ishod liječenja u starijoj populaciji često podrazumijeva nastanak, odnosno pogoršanje već utvrđene funkcionalne onesposobljenosti, psiho-socijalnih problema, komplikacija bolesti tijekom liječenja, poput pojavnosti komorbiditeta ili smrtnog ishoda. Polipragmazija u starijoj dobi predstavlja neodgovarajuće i neracionalno uzimanje većeg broja lijekova (7). Primjena farmakoterapije u starijoj populaciji zahtijeva nužan individualni bio-psiho-socijalni pristup gerijatrijskom bolesniku.

Slika 1. Gerijatrijski sindrom "5 N" u gerijatriji

Gerijatrijski domino efekt prezentira se s osnovnim obilježjem nastanka bolesti, koju prati i pojava funkcionalne onesposobljenosti u gerijatrijskog bolesnika (1). Nerijetko se fenomen gerijatrijskog domino efekta povezuje s komplikacijama u vidu gerijatrijskog sindroma "5 N".

Zaključno, nedvojbeno je jedan od prioritetnih ciljeva u zaštiti zdravlja starijih osoba - prevenirati te pravodobno prepoznati pojavu gerijatrijskog domino efekta i gerijatrijskog sindroma "5 N" u starije osobe, što zahtijeva ciljnu primjenu Programa mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije, uz individualni gerontološki pristup.

Nada Tomasović Mrčela, dr. med.

Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiologije

Prof. prim. dr. sc. Branko Kolarić, dr. med.

Reference:
1. Referentni centar Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske – Služba za javnozdravstvenu gerontologiju NZJZ "Dr. Andrija Štampar". Glosarij – pojmovnik odabranih stručnih termina iz gerontologije. (pristupljeno 8. rujna 2017.). Dostupno na: http://www.stampar.hr/gerontologija.
2. Tomek-Roksandić S, Radešević H, Mihok D, Škes M, Vračan S, Tomić B i sur. Gerontološko javnozdravstveni-statistički pokazatelji za Hrvatsku 2004. - 2006. godina. Zavod za javno zdravstvo Grada Zagreba, Centar za gerontologiju, Zagreb, 2007/2008.
3. Perko G, Tomek-Roksandić S, Mihok D, Puljak A, Radašević H, Tomić B, Čulig J. Četiri javnozdravstvena problema u zaštiti zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj. Medicus. 2005;14 (2):205-17.
4. Tomek-Roksandić S, Benjak T, Tomasović Mrčela N, Maltarić M, Trošelj M, Kolarić B i sur. Gerontološkojavnozdravstveni pokazatelji zaštite zdravlja starijih osoba u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu (2014. - 2016. g. /popisna 2011. g.) Zagreb: Referentni centar Ministarstva zdravstva RH za zaštitu zdravlja starijih osoba - Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"i Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Služba za javno zdravstvo, Zagreb; 2016.
5. Kovač I. Specifičnosti i ograničenja u rehabilitaciji osoba starije dobi. Fiz. rehabil. med. 2016; 28 (1-2): 68-83. (pristupljeno 8. rujna 2017). Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/163359
6. Duraković Z. i sur. Gerijatrija medicina starije dobi. Zagreb: C.T. – Poslovne informacije, d.o.o.; 2007.
7. Duraković Z. i sur. Farmakoterapija u gerijatriji. Zagreb: C.T. – Poslovne informacije, d.o.o.; 2011.