Rak debelog crijeva – zdravstveni izazov današnjice

Kao i druge maligne bolesti, rak debelog  crijeva (pod tim nazivom najčešće  podrazumijevamo rak kolona, rektosigmoidnog dijela crijeva i rektuma) nastaje nekontroliranim rastom promijenjenih ili oštećenih stanica u navedenim dijelovima crijeva.

Sukladno epidemiološkim podatcima  o broju novooboljelih i umrlih osoba, na razini svijeta, Europe pa i naše zemlje, možemo slobodno reći da rak debelog crijeva predstavlja jedan od vodećih zdravstvenih i društvenih izazova našeg vremena. Međunarodne agencije za praćenje raka (IARC, GLOBOCAN) u 2018. godini procjenjuju da je broj novooboljelih osoba od raka debelog crijeva u svijetu gotovo 1.850.000, a broj umrlih od ove bolesti nešto veći,  880.000. Po posljednjim dostupnim podatcima u našoj zemlji, u 2017. godini bilježi se 3.659 novooboljelih osoba oba spola i samim time ovo sijelo je na prvom mjestu pojavnosti raka ukoliko gledamo oba spola ukupno (Registar za rak, HZJZ-a). Sukladno posljednjim dostupnim podatcima  o smrtnosti od ove bolesti, u 2018. godini zabilježeno je 2.240 umrlih osoba (6. mjesto na rang ljestvici ukupno umrlih osoba u 2018. godini, HZJZ i DZS).

Iako točan uzrok i nastanak raka još uvijek nije do kraja znanstveno razjašnjen, smatra se da do istog dovode različita međudjelovanja genetskih i vanjskih čimbenika rizika.

Najznačajnije čimbenike rizika možemo podijeliti u dvije skupine:

• nepromjenjivi čimbenici rizika - to su oni na koje ne možemo utjecati i u tu kategoriju ubrajamo dob i genetske predispozicije. Rizik nastanka raka debelog crijeva raste s dobi i to poglavito iznad 40-te godine života. Nasljedna predispozicija podrazumijeva pozitivnu osobnu ili obiteljsku anamnezu, s obzirom na sam rak debelog crijeva, prisustvo polipa i upalnih bolesti crijeva.
• promjenjivi čimbenici rizika – povezani su s načinom života i navikama. U ovu kategoriju ubrajamo prehranu bogatu masnoćama s visokim udjelom kolesterola, velikim količinama crvenog mesa i ugljikohidrata, prehranu siromašnu voćem i povrćem te malim udjelom vlakana, prekomjernu tjelesnu težinu, smanjenu tjelesnu aktivnost i pušenje. Svi navedeni čimbenici rizika u ovoj kategoriji, ubrajaju se u skupinu tzv. preventabilnih čimbenika rizika, što podrazumijeva da pojedinac sam može utjecati na njihovu pojavnost i tako očuvati vlastito zdravlje.

Što se tiče znakova (simptoma) bolesti, u početku oboljeli gotovo da i nemaju nikakvih smetnji, ili su iste prisutne, ali su jako nespecifične. Simptomi, ukoliko su prisutni, ovise o lokalizaciji, tipu i proširenosti tumora. Neki od simptoma su sljedeći: krv u stolici, tanka stolica, osjećaj nepotpune ispražnjenosti crijeva, grčevi i bolovi u crijevima bez jasnog razloga, promjene u pražnjenju crijeva (izmjenjivanje proljeva i zatvora), neželjeni gubitak na težini, povećani umor te slabokrvnost (osobito u muškaraca i žena u menopauzi).

Metode ranog otkrivanja

Rak debelog crijeva najčešće se razvija iz polipoznih tvorbi. Adenomatozni polipi su izrasline u sluznici crijeva koje mogu biti na peteljci ili sa širom bazom. Oko 1% polipa ima mogućnost maligne promjene. Prijelaz iz dobroćudne u zloćudnu tvorbu može trajati od 10 do 35 godina. Upravo ta činjenica nam omogućava pravodobno otkrivanje promjena, kao i početak liječenja. Otkrivanje promjena u ranijim stadijima povećava mogućnost izlječenja,  preživljenja te omogućava bolju kvalitetu života oboljelih osoba.

Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva

Iz svih prethodno navedenih razloga, a to su: rastući epidemiološki pokazatelji, tj. porast broja novooboljelih i umrlih osoba, nespecifični znakovi bolesti, mogućnosti ranog otkrivanja i djelovanja, u Republici Hrvatskoj je krajem 2007. godine s provedbom započeo Nacionalni program ranog otkrivanja raka debelog crijeva. Program je namijenjen osobama oba spola, u dobi od 50. do 74. godine života, a kao metoda probira koristi se test na skriveno krvarenje u stolici. Osobe ciljne populacije svake dvije godine na svoje kućne adrese dobivaju upit žele li se testirati te im, po zaprimljenom povratnom odgovoru, Zavodi za javno zdravstvo nadležne županije (u našem gradu to je Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"), šalju komplete testova na kućne adrese. Komplet za testiranje sadrži tri testna kartončića na koje je potrebno nanijeti uzorke tri uzastopne stolice. Cijeli postupak detaljno je pisano i slikovno opisan, kako bismo osobama olakšali uzorkovanje stolice. Po uzimanju uzorka isti se poštom, u prethodno dostavljenoj kuverti, vraćaju na Zavod, gdje se testovi očitavaju u laboratoriju. U slučaju pozitivnog testa na tragove krvi u stolici, Zavod osobu naručuje na kolonoskopiju. U pozivu na kolonoskopiju koji se šalje osobi, uz točan termin i lokaciju kolonoskopskog pregleda, osoba dobije i "recept" za podizanje sredstva za čišćenje crijeva. Usporedo s obavještavanjem osobe, o pozitivnom nalazu testa obavještava se i njezin izabrani liječnik obiteljske medicine, kako bi svojim savjetom i mogućnosti uvida u medicinski karton, pomogao u pripremi da kolonoskopski pregled prođe što uspješnije.

Trenutno se provodi 4. ciklus pozivanja u Nacionalni program, ciljna populacija su osobe  rođene u razdoblju od 1945. do 1969. godine. Odaziv ciljne populacije u dosadašnje cikluse bio je cca. 32%. S obzirom na navedeno, prostora da potaknemo osobe da čuvaju i unaprijede vlastito zdravlje ima još dovoljno te je i ovaj tekst tome posvećen.

Pripremile:

Prim. Melita Jelavić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti

Prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti