  |
||||||
 |
||||||
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
||
 |
 |
 |
|
|
|
Odraz demografske tranzicije u Hrvatskoj na mjesto nastanka smrti Demografska tranzicija u Hrvatskoj ukazuje na progresivno starenje stanovništva i stavlja Hrvatsku među prvih deset država s najvišim udjelom starijih od 65 godina. Indeks starenja stanovništva Hrvatske viši je od 100, što upućuje na vrlo staru populaciju i sve veći udio osoba u dubokoj starosti. Udio stanovništva starijeg od 65 godina od zadnjeg popisa 2011. povećao se sa 17,7% na 20,0% u 2017. godini. Bilježi se i povećanje prosječne dobi umiranja kod žena sa 78,4 na 79,9, a kod muškaraca sa 71,1 na 72,8 godina. U ukupnom mortalitetu zabilježeno je povećanje udjela umrlih u dobnoj skupini iznad 65 godina, sa 80% u 2011. na 83% u 2017. godini. Razvoj sustavne izvaninstitucijske skrbi za starije osobe omogućio je njihov dulji ostanak u vlastitom domu te promjenu dobne strukture osoba kojima je potrebna institucijska skrb. Tijekom posljednjih deset godina primijećeno je povećanje broja zahtjeva osoba duboke starosti (85 i više godina) za smještaj u domove i to u trenutku kada njihovo zdravstveno stanje zahtijeva zdravstvenu i socijalnu institucijsku skrb. To se odrazilo na promjenu organizacijske strukture domova za starije osobe u smislu povećane potrebe za stacionarnim smještajem. Tome u prilog govore i brojke koje se odnose na umrle u ustanovama za smještaj koji se unazad deset godina povećao sa 6% na 16%, a istovremeno se smanjio udio umrlih u kući (Slika 1). Analizirani su podaci mortalitetne statistike Državnog zavoda za statistiku od 2005. do 2017. godine. Podaci su obrađeni prema varijablama mjesta smrti: u bolnici, u kući i u ustanovi za smještaj. Udio osoba starijih od 65 godina umrlih u ustanovama za smještaj iznosi između 94% i 95%.
Slika 1 Udio umrlih prema mjestu nastanka smrti u Hrvatskoj*
Usporedba udjela umrlih osoba u ustanovama za smještaj u zadnjem petogodišnjem razdoblju u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu pokazuje nešto više vrijednosti za Grad Zagreb (Slika 2). Raspodejla umrlih u ustanovama za smještaj prema dobnim skupinama rane (od 65. do 74. godine), srednje (od 75. do 84. godine) i duboke starosti (85 i više godina) pokazuje viši udio umrlih osoba u dubokoj starosti u Gradu Zagrebu (Slika 3 i 4).
Slika 2. Udio umrlih u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu*
Slika 3. Udio umrlih osoba starijih od 65 godina u ustanovama za smještaj u Hrvatskoj*
Slika 4. Udio umrlih osoba starijih od 65 godina u ustanovama za smještaj u Gradu Zagrebu* Hrvatska tijekom zadnjih deset godina bilježi kontinuirani porast udjela umrlih u ustanovama za smještaj te je, s obzirom na demografsko starenje stanovništva, za očekivati daljnje povećanje tog udjela. Potrebno je prilagoditi kapacitete ustanova za smještaj, prvenstveno domova za starije osobe, da bi se zadovoljile povećane potrebe. S obzirom na demografsku tranziciju potrebno je daljnje razvijanje izvaninstitucijske zdravstvene i socijalne skrbi, uz unaprjeđenje interdisciplinarnog i individualnog pristupa starijoj osobi u cilju što duljeg ostanka u njenom domu. * Izvor: DZS i Referentni centar MZ za zaštitu zdravlja starijih osoba Tanja Ćorić, dr. med., spec. epidemiologije |
||
 |
 |
 |
