Europski tjedan prevencije raka vrata maternice obilježava se u siječnju. Uz obilježavanje tjedna posvećenog raku vrata maternice, Hrvatska je uvela i obilježavanje nacionalnog dana borbe protiv raka vrata maternice – hrvatskog Dana mimoza. Uredništvo časopisa „Zdravlje za sve“ prvi broj u novoj godini prigodno je posvetilo reproduktivnom zdravlju žena i muškaraca s osvrtom i na problematiku raka vrata maternice.

Govoreći o raku vrata maternice, uzimajući u obzir standardne kojima se određena bolest ili patološko stanje u medicini definira kao javnozdravstveni problem, brojevi koji pokazuju incidenciju, (pojavnost) novooboljelih slučajeva ili mortalitet (smrtnost) zbog raka vrata maternice nisu veliki. Poštujući život u njegovoj cjelini moramo naglasiti kako je za svih 111 žena koje su umrle 2015. godine te 307 oboljelih žena i njihove obitelji to uistinu velik problem. Dapače, s medicinskog gledišta nepotreban i usudili bismo se reći neopravdan.

Naime, ono što je iznenadilo i mene kao medicinskog stručnjaka je informacija, odnosno uvid u činjenicu da je rak vrata maternice zapravo -zarazna bolest. Tvrdnja „nema raka vrata maternice bez infekcije HPV-om (Humanim papiloma virusom visokog rizika)“ definira i ističe načine borbe protiv ove bolesti, odnosno načine prevencije i ranog otkivanja.

Primarna prevencija – edukacija i cijepljenje te sekundarna prevencija – rano otkrivanje metodama probira cjelokupne populacije, najvažniji su mehanizmi pristupu ovoj infektivno malignoj bolesti. Stoga edukacija o raku vrata maternice treba započeti s edukacijom o HPV-u, virusu koji se kod ljudi pojavljuje u više od stotinjak formi, od kojih je svega nekoliko nosi visok rizik za razvoj raka. Protiv virusnih infekcija nema učinkovitih mehanizama eradikacije (eliminacija), liječe se posljedične razvojne forme: bradavice, kondilomi, predkancerozne i kancerozne tvorbe. U kontakt s infekcijom dolazi velika skupina mladog stanovništva (do 90% populacije). Imunološki sustav pojedinca u većini slučajeva, kroz 18 do 24 mjeseci, uspješno eliminira virus te dolazi do samoizliječenja.

Otkriće cjepiva pridodalo je veliku pogonsku silu borbi protiv raka vrata maternice. Prijašnjih godina pojedine jedinice lokalne uprave (Grad Zagreb, Primorsko-goranska i Međimurska županija) podržavale su financiranje još uvijek skupog cjepiva. Odaziv je bio slab. Uvođenjem mogućnosti besplatnog cijepljenja sve djece (osmih razreda osnovnih i prvih razreda srednjih škola) na nacionalnoj razini još uvijek izvan kategorije obaveznog cjepiva, dakle po odluci roditelja u ime maloljetnog djeteta, očekuju se veći obuhvati procijepljenosti populacije. Pri tome bi bilo važno istaknuti da su roditelji donošenjem odluke o cijepljenju ili nažalost necijepljenju djetetapreuzeli odgovornost i za životno ugrožavajuće posljedice mogućeg razvoja raka vrata maternice u dvadesetima, tridesetima ili četrdesetima godinama odrasle žene. Stoga na tragu narodne krilatice „Bolje spriječiti nego liječiti!“ prihvatimo blagodati modernog društva i cijepljenjem djeteta protiv HPV-a zaštitimo žene od smrti zbog raka vrata maternice!

Edukacija o raku vrata maternice nastavlja se isticanjem nepostojanja simptoma u početnom stadiju razvoja bolesti, dok su kod razvijenog raka simptomi nespecifični: nepravilno krvarenje, krvarenje između dva menstrualna ciklusa, krvarenje nakon spolnog odnosa, neuobičajeni iscjedak i bolovi u donjem dijelu trbuha te o nužnost cjeloživotne potrebe redovitih preventivnih ginekoloških pregleda.

Pod pojmom redovitih pregleda podrazumijeva se, kako je prema recentnim stručnim smjernicama definirano, provođenje Papa testa svake tri godine. Ono što značajno pridonosi nemogućnosti smanjenja broja novooboljelih i smrtnosti  žena je činjenica da u Hrvatskoj još uvijek postoji dio populacije koji se nepotrebno prečesto testira te dio koji zanemaruje preglede i po dvadesetak godina. Kako se rak vrata maternice uz redovitu pojavu predkanceroznih stanja (CIN I, CIN II i CIN III) sporo razvija, kontrola svake tri godine dovoljan je vremenski razmak da se bolest otkrije u ranoj fazi u kojoj je kirurški izlječiva. S druge strane izlazak iz reproduktivne ili spolno aktivne faze života žene nije razlog prestanaka potrebe preventivnih ginekoloških pregleda. Papa test, kao adekvatan test probira uveden 60-ih godina prošlog stoljeća za ranu dijagnostiku patološki promijenjenih stanica sluznice vagine, egzocerviksa i endocerviksa (unutarnjeg i vanjskog dijela vrata maternice), primjenjuje se i kao test probira u Hrvatskoj u provođenju Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka vrata maternice.

Nacionalni program započeo je u studenom 2012. godine te je prvim ciklusom u Zagrebu obuhvaćeno oko 230.000 žena u dobi od 25 do 64 godine koje su pozivnim pismom i edukativnim letkom podsjećane na potrebu preventivnog ginekološkog  pregleda. Trenutno u gradu Zagrebu preglede provodi 51 specijalista ginekologa na razini primarne zdravstvene zaštite (ugovorenih timova HZZO-a). U savjetovalištu Centra za reproduktivno zdravlje odraslih Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ ženama je omogućena i pomoć pri izboru ginekologa i ostvarivanja prava iz osnovnog zdravstvenog osiguranja uz ostale savjete vezane uz brigu i održavanje reproduktivnog zdravlja. Na otvorenoj liniji besplatnog telefona – 0800 200 166 građanke se mogu informirati o provedbi Preventivnog programa.

Kao nadstandard klasičnom Papa testu od 2014. godine u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ dostupna je i najsuvremenija dijagnostička metoda za rano otkrivanje početnih stadija raka vrata maternice –  Tekućinska citologija (LBC - Liquid-Baseed Cytology). Glavne prednosti metode su što se iz jednog uzorka brisa vrata maternice dobivaju dva testa – citološka analiza stanica i mikrobiološka analiza detekcije HPV-a visokog rizika uz rezultate testa dostupne za sedam dana. Način prikupljanja stanica je isti, no umjesto da se stanice ručno razmazuju na predmetno stakalce, ispiru se u bočicu za transport koja štiti stanice uz manji gubitak stanica od klasičnog Papa testa.

Zaključno, uz kontinuiranu edukaciju stanovništva svih dobnih skupina i oba spola, uz omogućeno besplatno cijepljenje dječaka i djevojčica kojim se uz ostala preventivna djelovanja djevojčice štite od mogućeg razvoja raka vrata maternice u odrasloj dobi te omogućene besplatne preventivne ginekološke preglede djevojaka i žena unutar zdravstvenog sustava, očekujemo kroz sljedeća desetljeća značajno smanjenje pojavnosti raka vrata maternice kao izlječive bolesti i bolesti koju je moguće spriječiti.