Geroprofilaktičke mjere kojima se smanjuju ili uklanjaju rizični čimbenici za nastanak zloćudnih novotvorina genitourinarnog trakta u žena i novotvorina prostate u muškaraca dobivaju zasebno značenje u gerontološko-javnozdravstvenoj djelatnosti.

Vodeći uzroci hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika starijih od 65 g. su bolesti cirkulacijskog sustava, u Hrvatskoj u 2015. g. (N=56 005), dok se na drugom mjestu nalaze novotvorine s udjelom od 37 622 hospitalizacije u starijih od 65 g. Interesantno je kako se taj rang učestalosti mijenja u Gradu Zagrebu u 2015. g. te se na prvom mjestu nalaze novotvorine kao uzrok hospitalizacija u starijih s udjelom od 15 645, a na drugom mjestu su hospitalizacije) uzrokovane zbog bolesti cirkulacijskog sustava (N=14 233). (Izvor: HZJZ i SJG NZJZ „Dr. Andrija Štampar“).

To upućuje na nužnost primjene Programa primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije osobe poglavito na razini primarne zdravstvene zaštite (1-2). Od krucijalnog značaja je primjena primarne prevencije za starije, a koja započinje u mlađoj dobi te uključuje pozitivno zdravstveno ponašanje  (nepušenje, stalna  tjelesna i psihička aktivnost, pravilna prehrana, kontrolirano uzimanje lijekova i neovisnost o alkoholu i drugim ovisnostima). Nužna  je primjena pravodobnih i ciljanih mjera sekundarne prevencije za rano otkrivanja novotvorina genitourinarnog  trakta u žena i novotvorina prostate u muškaraca. (1-2-3-4).

Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba je definirao program geroprofilaktičkih mjera primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije u odnosu na praćene i evaluirane specifičnosti zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti ranjive skupine starijih osoba. (www.stampar/gerontologija.hr)

Primarna, sekundarna, tercijarna i kvartarna prevencija za starije osobe

Geroprofilaksa - Skup preventivnih mjera i postupaka primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za gerontološkog osiguranika i gerijatrijskog bolesnika u svrsi unapređenja zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti te sprječavanja bolesti u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti. Primarna prevencija za starije – geroprofilaktičke mjere koje unapređuju zdravlje starijih osoba, sprječavaju raniji mortalitet, funkcionalnu onesposobljenost te bolesno starenje. Mjere primarne prevencije za starije su poglavito u području primjene zdravstveno-odgojno savjetodavnih aktivnosti u otklanjanju rizičnih čimbenika za nastanak bolesti i funkcionalne onesposobljenosti u starijoj dobi. Usmjerene su na funkcionalno sposobne zdrave starije osobe očuvanog zdravlja. Osnovne mjere primarne prevencije za starije osobe su: utvrđivanje, evidencija, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti [projekt GeroS/CEZIH i web servis NRS 2002 / panel CEZIH za stanje uhranjenosti (debljina i pothranjenost)], Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi, I. i II. dio (Liječ Vjesn 2011;133:1-10), stalna tjelesna i psihička aktivnost, uklanjanje prepreka zbog sprječavanja ozljeđivanja i padova, stalno i primjereno izlaganje sunčevoj svjetlosti, neizlaganje hladnoći, cijepljenje i docjepljivanje za sve starije osobe od 65 i više godina (u vrijeme epidemija gripe, protiv pneumokokne pneumonije jednom u 5 god., protiv tetanusa u 60-oj godini), izradba stručnih publikacija namijenjenih zdravstvenom prosvjećivanju starijih osoba (pamtilice, brošure, priručnici, upute, smjernice), online učenje za starije (programi aktivnog zdravog starenja, pripreme za mirovinu, gerontološke radionice i stvaraonice, računalna, likovna, radno – okupacijska, glumačka, plesna, pjevačka, šahovska i druge), savjetovanje o samoodgovornosti i suzaštiti za unapređenje zdravlja i očuvanja funkcionalne sposobnosti individualnim gerontološkim pristupom.

Sekundarna prevencija za starije osobe - Obuhvaća sistematske preglede,  ciljane preglede i pretrage za preventabilne bolesti u starijih osoba s ciljem da se što pravodobno otkrije i liječi bolest. Primjena Osnovnog obuhvata programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije osobe od 65 god., obuhvaća stručno-metodološke utvrđene postupke preveniranja fokusiranih bolesti: hipertenzije, šećerne bolesti, novotvorina (Ca dojke, prostate, pluća, jajnika, debelog crijeva), duševnih poremećaja (demencije, depresije, Alzheimerova bolest), cerebrovaskularnih, kardiovaskularnih, respiratornih bolesti, osteoporoze, prijeloma te debljine u ranijoj starosti i pothranjenosti u dubokoj starosti.

Tercijarna prevencija u starijoj životnoj dobi - primjenjuju se u zdravstvenoj skrbi bolesnih starijih osoba u cilju sprječavanja daljnje fizičke i psihičke dekompenzacije, otklanjanje nastanka komplikacija bolesti (dekubitus, hipostatska pneumonija, kontraktura, tromboflebitis, atrofija mišića, inkontinencija) te očuvanje preostale funkcionalne sposobnosti gerijatrijskog bolesnika. Svrha je sprječavanje nastanka gerijatrijskog domino efekta pojavnosti 5 N u gerijatrijskog bolesnika (nepokretnost, nesamostalnost, nestabilnost, nekontrolirano mokrenje, negativan ishod liječenja s polipragmazijom, praćenom putem GeroS/CEZIH-a).

Kvartarna prevencija za starije bolesnike – cilj je izbjeći prekomjerne invazivne medicinske intervencije, nepotrebnu medikalizaciju i dugotrajnu hospitalizaciju. Uskladiti stručnu intervenciju u zaštiti zdravlja starijih osoba sa mogućim ishodom liječenja i pojavnosti polipragmazije, objektivno utvrđenom indikacijom i zdravstvenom potrebom starijih uz pristanak starije osobe. (www.stampar/gerontologija.hr)

Gerontološko-javnozdravstvena analiza utilizacije hospitalizacija gerijatrijskih bolesnika (Hrvatska, 2014. god.) ukazuje na pojavnost  zloćudnih novotvorina genitourinarnog trakta (trupa maternice, jajnika i mokraćnog mjehura u starijih od 65 g. bolesnih žena te prostate i mokraćnog mjehura u bolesnih muškaraca starijih od 65 g.,

Analiza gerontološkojavnozdravstvenih  pokazatelja  o broju hospitalizacija osoba starijih od 65 godina po dobnim skupinama za fokusirane dijagnoze (prema MKB-10)  iz skupine zloćudnih novotvorina  genitourinarnog trakta (C54, C56, C67 kod žena i C61 i C67 kod muškaraca)  pokazuje veći broj hospitalizacija u ranijoj starosti u odnosu na srednju i duboku starost (2014.god. Hrvatska). Tako je kod muškaraca veći broj hospitalizacija zbog zloćudne neoplazme prostate (N=776) u ranijoj starosti u odnosu na srednju (N=513) i duboku (N=71) starost. Kod žena je veći broj hospitalizacija u ranijoj starosti za dijagnozu zloćudna novotvorina trupa maternice (N=549) u usporedbi sa srednjom (N=304) i dubokom starosti (N=0). Broj hospitalizacija žena u ranijoj starosti zbog dijagnoze zloćudna novotvorina jajnika je iznosio N=511 dok hospitalizacije u srednjoj i dubokoj starosti zbog navedene dijagnoze nije bilo (Hrvatska, 2014). Hospitalizacije zbog zloćudne novotvorine mokraćnog mjehura (Hrvatska, 2014.god.) kod muškaraca (65+) su najzastupljenije u ranijoj starosti (N=678), potom srednjoj (N=672), te najmanje u dubokoj (N=120) starosti, dok su kod žena prisutne samo u dubokoj starosti (N=69).

Rezultati gerontološko-javnozdravstvene analize broja hospitalizacija po dobnim skupinama i spolu zbog zloćudnih novotvorina genitourinarnog trakta pokazuju viši broj hospitalizacija u ranijoj starosti, što poglavito upućuje na nužnost kontinuirane primjene i evaluacije programa ciljnih preventivnih mjera u mlađoj dobi uz primjenu Programa primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije osobe.

Uloga tima  liječnika  specijaliste opće/obiteljske medicine u ranom otkrivanju zloćudne neoplazme genitourinarnog trakta u žena i prostate u muškaraca je od izrazitog značaja zbog   ,  primjene programa geroprofilaktičkih mjera individualnim gerontološkim pristupom utvrđivanja vodeće dijagnoze i pratećih te funkcionalne sposobnosti.

Sijelo zloćudne novotvorine u gerijatrijskog bolesnika utječe na pojavnost simptoma i drugih zdravstvenih tegoba, prognozu bolesti te algoritam liječenja. U razvijenim zemljama  je  prema učestalosti zloćudna novotvorina trupa maternice visoko rangirana kod žena u starijoj životnoj dobi, za razliku od vrata maternice (na čije smanjenje pojavnosti utječe dobro provedena sekundarna prevencija) (4). Utvrđena je povezanost nastanka zloćudne novotvorine trupa maternice  s debljinom, poremećajima menstrualnog ciklusa, menopauzom, šećernom bolesti (4). Postmenopauzalno krvarenje je česti i nerijetko prvi simptom zloćudna novotvorina trupa maternice koji sukladno stručnim smjernicama  zahtijeva ginekološki pregled i diferencijalnodijagnostički postupak (4).

Zloćudna novotvorina jajnika je česti uzrok smrti zbog ginekoloških tumora u razvijenim zemljama (5). Simptomi koji se pojavljuju u ranijem stadiju bolesti su nelagodnost u trbuhu, bol, vaginalna krvarenja, povećanje opsega trbuha, te nespecifične tegobe vezane za gastrointestinalni i urinarni trakt (4). Zloćudne novotvorine  jajnika i trupa maternice se najčešće pojavljuju u u 50-im i 60-im godinama, što i objašnjava najveći broj hospitalizacija zbog navedenih dijagnoza  u ranijoj starosti žena (1-4). Mjere sekundarne prevencije zloćudnih novotvorina jajnika i trupa maternice obuhvaćaju redovite ginekološke preglede (uključujući transvaginalni ultrazvučni pregled i pregled obojenim Dopplerom) sukladno stručnim smjernicama. Zloćudna novotvorina prostate je visoko rangirana prema učestalosti u muškaraca, s trendom rasta pojavnosti nakon 60 godine života (4). Rizični čimbenici nastanka karcinoma prostate su dob, konzumacija masne hrane te navika pušenja cigareta (4.) Simptomi lokalizirane bolesti su tegobe poput čestog mokrenja, oklijevanja mokrenja, oslabljenog mlaza urina te osjećaja nepotpunog pražnjenja mjehura nakon mokrenja. (4). Za dijagnostiku zloćudne novotvorine prostate kod starijih muškaraca su značajni parametri određivanja vrijednosti PSA (za prostatu specifični antigen) u serumu, ultrazvučni pregled prostate i digitorektalni pregled sukladno programu geroprofilaktičnih mjera (1-4).

Zloćudna novotvorina mokraćnog mjehura se nerijetko prezentira s učestalim mokrenjem i pojavnosti krvi u mokraći (mikrohematurija ili makrohematurija) koja nije popraćena s bolovima.(4) Slijedom toga, značajna je uloga liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti za rano otkrivanje zloćudne neoplazme reproduktivnog i urinarnog trakta (prostate, trupa maternice, jajnika, mokraćnog mjehura) u starijih osoba (65 +). 

Geroprofilaktične  mjere primarne, sekundarne, tercijarne i kvartarne prevencije za starije započinju ciljnim geroprofilaktičkim programima sekundarne prevencije već u mlađoj dobnoj skupini od 50 g. za rano, pravodobno otkrivanje zloćudnih novotvorina genitourinarnog trakta u žena i prostate u muškaraca.