Proširenost humanog papilomavirusa u spolno aktivnoj populaciji velika je te je visoka mogućnost da se osoba u tijeku života zarazi nekim od tipova tog virusa. Vjerojatnost se procjenjuje na čak 50 do 70%.

Organizam zaražene osobe će u čak 85 do 90% slučajeva zarazu sam savladati i to najčešće u razdoblju od 18 do 24 mjeseca. U osoba koje ne uspiju eliminirati virus mogu nastajati abnormalne promjene na sluznici koje se uočavaju nekim od testova na ginekološkom pregledu. Dugotrajna infekcija HPV virusima nužna je u razvoju novotvorina povezanih s HPV-om.

Cijepljenje protiv infekcije humanim papiloma virusom je jedna od dostupnih i učinkovitih mjera primarne prevencije, s dobro dokumentiranim zdravstvenim ishodima. Svjetska zdravstvena organizacija, Europski centar za kontrolu bolesti, Centar za kontrolu bolesti iz Atlante te brojna nacionalna zdravstveno-politička i stručna tijela na temelju istraživanja, praćenja i kliničkih istraživanja donijela su niz preporuka o primjeni cjepiva.

Do sada su u svijetu registrirana tri cjepiva: četverovalentno (Gardasil, Silgard), dvovalentno Cervarix. U 2014. godini FDA je odobrila i 9-valentno Gardasil cjepivo koje štiti protiv tipova 16, 18, 31, 33, 45, 52, 58 te 6 i 11. Deveterovalentno cjepivo nije registrirano u Hrvatskoj. Gardasil štiti od najčešćih onkogenih tipova 16 i 18, te od najčešćih tipova koji uzrokuju spolne bradavice (6 i 11). Dvovalentno cjepivo (Cervarix) štiti protiv tipova 16 i 18. Studije o cross-protection djelovanju protiv tipova 31, 33, 45 su u tijeku, ali cjepivo nije registrirano za zaštitu protiv tih tipova virusa. Oba tipa su registrirana za zaštitu žena i muškaraca.

Razlozi za cijepljenje u ranoj dobi su vrlo dobar imuni odgovor organizma i stvaranje protutijela te činjenica da je cjepivo učinkovito dok organizam još nije došao u kontakt s virusom, a to je prije početka spolne aktivnosti.

Od početka primjene cjepiva praćena je sigurnost, kao i moguća štetna djelovanja cjepiva, a senzacionalistički članci pobijani su znanstvenim dokazima. Pri praćenju neželjenih nuspojava osobita je pozornost obraćana mogućoj povećanoj incidenciji ozbiljnih sistemnih bolesti koje bi bile povezane s cijepljenjem. Registrirane nuspojave su najčešće bile lokane reakcije na mjestu uboda, lokalizirana osjetljivost i bol koja spontano nestaje, opći simptomi blagi i kratkog trajanja. Uočena je pojava postvakcinalne sinkope (kratkotrajnog gubitka svijesti), koja se jednostavnim mjerama može spriječiti. Učestalost (incidencija) ozbiljnih bolesti kao autoimune bolesti, Bellova paraliza i konfirmirani Guillain-Barre-ov sindrom nije u cijepljenih žena bila viša, nego što je očekivana u općoj populaciji. Nije potvrđena ni povezanost cijepljenja četverovalentnim cjepivom i venske tromboembolije.

Europska agencija za lijekove je provela detaljnu znanstvenu provjeru dokaza o mogućoj povezanosti dvaju sindroma u mladih žena (kompleksni regionalni bolni sindrom – CRPS i sindrom ortostatske tahikardije – POTS)  i cijepljenja protiv HPV-a. Zaključno je objavljeno da dokazi ne podržavaju uzročnu vezu između cjepiva (Gardasil/Silgard, Cervarix, Gardasil-9) i pojave navedenih sindroma. Stoga nisu promijenjeni stručni stavovi ni preporuke.

Kako je cijepljenje protiv infekcije HPV-om sve od registracije cjepiva pa do 2015. godine bilo samo preporučeno, ali ne i financirano, neke su lokalne zajednice, uključujući i Grad Zagreb, postavljajući zdravstvene prioritete, podržavale i potpuno ili djelomično financirale cijepljenje za odabranu dobnu i spolnu kohortu.

Od 2015. godine cijepljenje je u redovitom programu kao preporučeno i besplatno. U školskoj godini 2016/2017. cijepit će se besplatno i djevojčice i dječaci koji pohađaju 8. razred osnovne škole i 1. razred srednje škole. Cijepljenje provode nadležni školski liječnici.