Naslovnica uredništvo
 

Intervju
 
Tema broja
 
Čuvari zdravlja
 
Aktivno i zdravo starenje
 
Zdravstvena ekologija
 
Farmakoterapija
 
Građanske inicijative
 
Škola i zdravlje
 
Brojke govore
 
Feljton
 

 

God.1 Br. 2 / 2013.

 

 
  Vezani sadržaji:Tjelesna aktivnost i prevencija  

Čuvari zdravlja

PREVENCIJA RAKA VRATA MATERNICE KOD DJEVOJAKA: INTEGRATIVNI PRISTUP

 

Ana Puljak, dr. med., spec. javnog zdravstva

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“


Zašto je važno prevenirati infekciju Humanim papiloma virusom?

Procjenjuje se da se oko 50% seksualno aktivnih ljudi zarazi nekim od tipova Humanog papiloma virusa tijekom svog života. Virus s vremenom može nestati iz organizma. Međutim, ukoliko se to ne dogodi, prisutna infekcija određenim tipovima (virus tipa 16 i 18) ovog virusa može uzrokovati razvoj raka maternice.

Kako se razvija rak vrata maternice?

Rak vrata maternice nastaje kada se stanice vrata maternice promijene i počinju nekontrolirano rasti. Takve promjene nazivaju se cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN). Obzirom na težinu promjena, označavaju se stupnjevima od 1 do 3. Daljnji razvoj promjena može dovesti do raka grlića maternice.

Kako se zaštiti cijepljenjem?

Danas je dostupno cijepljenje koje može zaštiti djevojke i žene od infekcije HPV-om tipa 16 i 18, a koji uzrokuju oko 2/3 slučajeva raka vrata maternice (zajedno su odgovorni za 70% slučajeva raka grlića maternice).

Cjepivo je najučinkovitije ukoliko se primijeni prije moguće infekcije HPV virusom tipa 16 i 18, dakle, prije početka spolnog života. Ova činjenica izuzetno je bitna jer određuje učinkovitost cijepljena i upućuje na nužnost primjene zdravstveno-odgojnih mjera prije ulaska u spolni život.

Koji su ostali načini zaštite i prevencije?

Cijepljenje kao metoda prevencije, iako izrazito učinkovita ipak nije dovoljna u prevenciji raka grlića maternice i to iz više razloga. Cijepljenje pruža zaštitu od dva najučestalija uzročnika HPV-a i učinkovitost mu je velika ukoliko se primijeni prije infekcije. Uz cijepljenje, kao mjere preventivne zaštite, iznimno su važni informiranje i edukacija o spolno odgovornom ponašanju te zaštita od spolno prenosivih bolesti.

Osim informiranja i educiranja o bolesti, njenim osobitostima i načinima zaštite, vrlo je važno i učenje „vještina“ koje jačaju osobni integritet, samopouzdanje i odgovornosti prema sebi i drugima.

Zašto je važna pozitivna slika o sebi i osjećaj osobnog integriteta?

Pretpostavka bilo kakvog zdravstveno odgovornog ponašanja leži u osvješćivanju odgovornosti za sebe i svoje zdravlje, mogućnosti utjecaja na vlastito zdravlje, kao i slobode, ali i odgovornosti u odlučivanju o sebi i svojim odnosima. Pozitivna slika o sebi i osjećaj osobnog integriteta koji se u najvećoj mjeri stječe kroz djetinjstvo - temelji su odgovornog ponašanja. Potrebno je istaknuti da je upravo adolescentna dob vulnerabilna u ovom smislu: adolescenti su u svom procesu odrastanja skloni osjećajima nesigurnosti, često su izloženi pritisku vršnjaka, društva i medija, imaju izražen osjećaj za pripadanje svojoj vršnjačkoj skupini, nemaju još sasvim izgrađen osobni integritet. Kada je riječ o spolno prenosivim infekcijama, djevojke su „osjetljivija” skupina i to iz više razloga: posljedice infekcije HPV-om i drugim spolno prenosivim infekcijama teže su za djevojke (i žene). To je i jedan od razloga što se djevojkama češće prepušta briga oko zaštite od spolno prenosivih bolesti. Osim toga, djevojke osjećaju veći pritisak, a time i unutarnji konflikt vezan za početak spolnog života i spolnih odnosa.

Što bi trebala podrazumijevati kvalitetna edukacija?

Edukacija podrazumijeva pružanje stručno i znanstveno utemeljenih informacija: o načinima prijenosa infekcije, osobitostima uzročnika, manifestaciji i posljedicama infekcije, načinima liječenja. S druge strane, edukacija pruža inormacije o raspoloživim načinima sprečavanja infekcije, osobitostima svakog od načina i mogućim neželjenim posljedicama. Kada je riječ o HPV-u, kao i o svim spolno prenosivim bolestima, postoje dvije osnovne smjernice dobre edukacije: spolno odgovorno ponašanje i zaštita od spolno prenosivih bolesti. Ove smjernice međusobno se nadovezuju i isprepliću.

Što je spolno odgovorno ponašanje?

Spolno odgovorno ponašanje je ponašanje koje podrazumijeva preuzimanje odgovornosti za spolne odnose i moguće posljedice (u smislu sprječavanja posljedica). Spolno odgovorno ponašanje postiže se brigom o pažljivom biranju partnera s kojim se ulazi u odnos, brigom o korištenju zaštite od spolno prenosivih bolesti, redovitim kontrolama kod ginekologa, brigom o higijeni. Početak spolnog života trebao bi biti usklađen s fizičkom, psihičkom i emocionalnom zrelosti. Od iznimne je važnosti da mladi ljudi prije ulaska u spolne odnose budu dobro informirani, educirani, ali i zreli. Ispravne, znanstveno i stručno utemeljene informacije, poticanje na odgovorno ponašanje, poticanje na uvažavanje samoga sebe, ali i druge osobe u odnosima - temelji su spolno odgovornog ponašanja.

Zaštita, zdravstvene kontrole i higijena

Zaštita prezervativom

Čak i kada je mlada osoba koja se upušta u seksualne odnose odgovorna, ne može uvijek znati sve o spolnom ponašanju partnera pa se uvijek preporučaju odnosi s prezervativom – i kao prevencija spolno prenosivih infekcija i kao metoda kontracepcije. No, treba naglasiti da se spolno prenosive infekcije, primjerice HPV, mogu prenijeti i kontaktom kože i sluznica, tako da se i u odnosu s upotrebom prezervativa može dobiti spolno prenosiva infekcija. Ipak, prezervativ je (uz cijepljenje i mudri odabir partnera) najučinkovitija metoda zaštite od spolno prenosivih infekcija, uključujući i infekciju HPV –om.

Zdravstvene kontrole

Svaka djevojka i žena koja ima spolne odnose trebala bi obavljati godišnje ginekološke preglede. Papa test kojim se otkrivaju promijenjene stanice vrata maternice, nakon dva uredna nalaza, treba provoditi svake tri godine. Međutim, u slučajevima pojave bilo kakvih smetnji potrebno je obaviti ginekološki pregled i postupiti prema uputama liječnika. Danas se u Hrvatskoj provodi Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice.

Higijena intimnog područja

Važno je redovito održavati higijenu intimnog područja za to prikladnim preparatima. U korištenju ovih sredstava ipak nije poželjno pretjerivanje. Također se preporuča nošenje pamučnog donjeg rublja, izbjegavanje sintetičkog donjeg rublja i izbjegavanje nošenja preuske odjeće.

Monogamni spolni odnosi?

Imati jednog spolnog partnera osobni je odabir usvojen odgojem, kulturom, tradicijom i/ili unutarnjim osjećajem i potrebom. Kod ovakvog načina spolnog ponašanja treba naglasiti emocionalnu dobrobit – ostvaruje se veća bliskost, povjerenje, dublji odnosi, emocionalna „sigurnost“. Međutim, trebamo biti svjesni da je mladost razdoblje istraživanja i da u današnje vrijeme ovakvi odnosi ne odgovaraju uvijek društvenom realitetu. Iz tog razloga, naglasak, posebno kad je riječ o mladima, treba staviti na zaštitu od spolno prenosivih bolesti, prije svega na korištenje prezervativa.

Što treba naglasiti?
  • Infekcija se može dogoditi nakon samo jednog spolnog odnosa (pa čak i samog dodira kože oko spolnih organa).
  • Mudro je dobro upoznati partnera, odnosno partnericu i ostvariti monogamni odnos.
  • Prije prvog spolnog odnosa s nekom osobom treba ju dobro upoznati, osobito njezine socijalne, spolne i higijenske navike i barem kroz prvo vrijeme odnosa svakako koristiti zaštitu od spolno prenosivih bolesti (prezervativ).
Kako i zašto reći ne (ili da)?

Razdoblje adolescencije turbulentno je razdoblje, prepuno pitanja, neodoumica i unutarnjih konflikata. Upravo iz tog razloga potrebno je usmjeravati mlade prema postizanju sigurnosti u sebe, odgovornosti za vlastito zdravlje, fizičko i psihičko. U obitelji i školi poželjno je stvoriti odnose kroz koje će mladi slobodno pitati, razgovarati i obratiti se za pomoć. Kroz takav odnos moguće je mlade ljude usmjeravati prema željenom cilju, a to je njihovo zdravlje, fizička i psihička dobrobit i stvaranje zdravih temelja za razvoj u svim područjima života pa tako i spolnom.

Što je bitno znati prije odluke o ulasku u spolne odnose?

  • Virus HPV-a u žena može uzrokovati rak vrata maternice, a u muškaraca genitalne bradavice.
  • Djevojkama je u odnosima češće „prepuštena” briga o zaštiti i kontracepciji.
  • Infekcija kod djevojaka može uzrokovati trajne posljedice za reproduktivno zdravlje, odnosno normalnu i zdravu trudnoću. Dobro je da djevojke budu toga svjesne, iako bi oba partnera trebala preuzeti jednaku odgovornost.
  • Ako mlada osoba osjeća da nije spremna na ulazak u spolne odnose ili u sebi osjeća konflikt - u svakom trenutku treba biti svjesna da ima potpuno pravo to odgoditi. Važno je biti siguran u svoje želje. U odnosu temeljenom na ljubavi i poštovanju, partneri međusobno poštuju i osobne odabire i odluke druge osobe.

Mogu li mediji utjecati na spolno odgovorno (ili neodgovorno) ponašanje?

Mediji su danas nezaobilazan dio života i imaju snažan utjecaj na ljudsko, odnosno društveno ponašanje i navike. Posebno velik utjecaj mediji imaju na djecu i adolescente, obzirom da su oni u fazi usvajanja životnih stavova i uvjerenja i u fazi identifikacije, odnosno formiranja osobnosti. Utjecaj medija može biti pozitivan ili negativan. U smislu zdravstvenog ponašanja, mediji mogu biti čimbenik unaprjeđenja zdravlja ili mogu imati štetan učinak. Mediji imaju veliku odgovornost kad upućuju poruke djeci i mladima. Dužnost medija je dati objektivne informacije te ostvariti i obrazovnu ulogu. Mediji sudjeluju u oblikovanju slike društveno prihvatljivog i poželjnog ponašanja te identifikacijskom procesu mladih osoba.

Kako utječu roditelji i vršnjaci?

Roditelji su prva identifikacijska točka u rastu i razvoju djeteta. Oni imaju i osnovnu ulogu u usvajanju obrazaca ponašanja i životnih vrijednosti. Izuzetno je važno da se od najranije djetetove dobi usvaja odgovornost prema sebi i drugima, uči o poštovanju drugih i uvažavanju sebe, uči dobroj komunikaciji i verbaliziranju unutarnjih osjećaja. Tu se stvara baza i kapital koji se kroz daljni rast i razvoj mogu nadopunjavati i nadograđivati, primjereno djetetovoj dobi. Ulaskom u adolescentno doba, identifikacija se velikim dijelom prebacuje na vršnjačku skupinu. Djevojke i mladići nastoje zauzeti svoje mjesto u skupini sebi sličnih i identificiraju se sa vršnjacima. Radi toga su upravo vršnjačke skupine jedna od najvažnijih ciljnih skupina na koju se mora misliti prilikom provođenja bilo kakve edukacije, preventivnog ili javnozdravstvenog djelovanja. Osim rada i zdravstvenog odgajanja kroz instituciju i individualnog rada, potrebno je ostvariti i rad kroz vršnjačke skupine. Ono što postane „prihvatljivo“ u toj skupini, kraćim putem doprijet će do mlade osobe u adolescentnoj dobi. Prevencija infekcije HPV –om može biti primjer ovakvog rada i djelovanja.

Što treba znati o ranom otkrivanju kao metodi sekundarne prevencije?

Abnormalnosti, odnosno promjene stanica uzrokovane HPV-om mogu trajati dugi niz godina bez pojave osobitih simptoma. Preventivni pregledi, odnosno probir, jedini su način da se promijenjene stanice otkriju u stadiju u kojem je liječenje uspješno. Da bi probir bio uspješan potrebna je visoka razina informiranosti i senzibiliziranja ciljnih skupina, kao i visoka razina osobne odgovornosti za zdravlje. Bilo koja preventivna aktivnost zahtijeva i osobno angažiranje koje je ovisno o stavovima koje usvajamo kroz cijeli život, ali najsnažnije kroz djetinjstvo. I na kraju...

Samo kompleksnim pristupom koji uključuje cijepljenje, informiranje, edukaciju, jačanje osobnog integriteta mlade osobe, rad s vršnjačkom skupinom, društveno senzibiliziranje i informiranje i pravovremeno otkrivanje predstadija bolesti ili početne bolesti - mogu se postići rezultati u prevenciji infekcije Humanim papiloma virusom i prevenciji razvoja raka maternice. Mladi trebaju spoznati da sloboda izbora počiva na odgovornosti. Odgovornost i sloboda izbora počivaju na znanju. Znanje daje snagu i moć. Ne da bismo savladali drugog, nego da za sebe učinimo dobro. Uz poštovanje i uvažavanje onih pokraj nas. A osim mladih i oni nešto stariji mogli bi se, s vremena na vrijeme, na to podsjetiti.

Vezani sadržaji:Tjelesna aktivnost i prevencija
© 2013 Zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar” www.stampar.hr