Intervju

Dr. Zvonimir Šostar, ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo
„Dr. Andrija Štampar“

Možete li ukratko predstaviti najznačajnije dijelove Programa rada Zavoda u Vašem mandatnom razdoblju?

U mom je mandatnom razdoblju najvažnije razvijati nove tehnologije, ostati konkurentan na tržištu, zanoviti već zastarjelu opremu, ulagati više u ljudske potencijale i to prvenstveno u smislu edukacije i predstavljanja Zavoda, kako na stručnim i znanstvenim skupovima, tako i na području komercijalizacije znanja koja posjedujemo. Nadalje, želim razviti nove struke, prije svega mislim na farmakoekonomiku, Centar za preventivnu medicinu i, ono što je u Hrvatskoj apsolutna novina, ustrojiti Odjel za procjenu rizika. Maksimalna briga vodit će se o svim djelatnicima Zavoda, a s obzirom da već imamo izvanredne ljude, treba im omogućiti i što bolje uvjete rada pa se zato sprema velika obnova prve i druge zgrade, u kojima djelatnici rade u iznimno lošim uvjetima.

Kako vidite Zavod u budućnosti? U kojoj mjeri će biti okrenut tržištu, a u kojoj mjeri očuvanju zdravlja populacije, posebno rizičnih skupina? Mislite li da se ta dva pristupa moraju međusobno isključivati ili postoji mogućnost paralelnog razvoja?

Apsolutno postoji mogućnost paralelnog razvoja, a Zavod u budućnosti vidim kao instituciju koja će dvije trećine prihoda ostvarivati na tržištu, a samo jednu trećinu u okviru Gradskog, odnosno Državnog proračuna. Vezano uz očuvanje zdravlja populacije, Zavod će temeljem strategije Gradskog ureda za zdravstvo razraditi kompletnu taktiku koja će biti osnov razvoja zdravstvenog sustava u gradu Zagrebu.

Koje institucije u Hrvatskoj vidite kao najznačajnije suradnike Zavoda u budućnosti?

To je prije svega Ured za zdravstvo Grada Zagreba, nadalje Hrvatski zavod za javno zdravstvo te svi županijski zavodi za javno zdravstvo na području Republike Hrvatske jer je upravo zajedničko djelovanje i sinergija uvjet opstanka većine od njih. Zagreb je metropola i on mora biti predvodnik, no istovremeno pružiti ruku svima, kako bismo postizali još bolje zajedničke rezultate.

Uspostavili smo suradnju s jednim od regionalnih Zavoda, a plan nam je proširiti je prvenstveno na regionalne projekte unutar zemalja bivše Jugoslavije, pri čemu će Zavod biti predvodnik novog načina suradnje od kojeg ćemo svi imati koristi. Na tom tragu već osmišljavamo i pripremamo nove projekte. A unutar Europske unije vidimo mogućnost širenja na druga tržišta na kojima cijenom i kvalitetom možemo biti apsolutno konkurentni. Također, u bliskoj budućnosti planiram etablirati Zavod na način da kao Centar izvrsnosti postane nositelj edukativnih programa izvan granica Lijepe naše.

U kojoj će mjeri Zavod u budućnosti surađivati sa civilnim društvom?

Zavod će u budućnosti morati daleko više surađivati s nevladinim organizacijama, u smislu sukreiranja i evaluacije programa koje financira Grad Zagreb putem Ureda za zdravstvo.

Kako ocjenjujete svoj mandat pročelnika Gradskog ureda za zdravstvo, što je ostvareno?

Ovaj list ne bi bio dovoljan kada bih želio pobrojati sve projekte u kojima sam sudjelovao. Na moju veliku sreću, imao sam šefa poput gradonačelnika g. Milana Bandića, koji mi je dozvolio veliku slobodu kreacije sustava i usporedimo li ga s onim što je bilo prije 13 godina, usudim se reći da je Grad u zdravstvenom smislu promijenio svoje lice. Od projekata bih istakao samo nekoliko, po mom sudu, najvažnijih: prije svega osnivanje Poliklinike za zaštitu djece Grada Zagreba, u suradnji sa prof. dr. sc. Gordanom Buljan Flander, koja je nakon samo pet godina postojanja proglašena najboljom ustanovom te vrste u svijetu, razvoj Dječje bolnice Srebrnjak koja je prije 13 godina bila bolnica kojoj je prijetilo zatvaranje, a danas je Centar izvrsnosti. Nadalje, nova zgrada Ustanove za hitnu medicinsku pomoć, nedavno u Barceloni proglašena najljepšom zgradom javne namjene u Europi, a otvorena je na 100.-tu obljetnicu društva za spasavanje Grada Zagreba, Dječja psihijatrijska bolnica u Kukuljevićevoj, koja je iz temelja opremljena i uređena. Čak gotovo 200 milijuna kuna utrošeno je na saniranje i uređenje Kliničke bolnice „Sv. Duh“, izgrađeni su novi objekti u sklopu Psihijatrijskih bolnica Vrapče i Sveti Ivan, uređene nove zdravstvene stanice, a suradnja s nevladinim udrugama u zdravstvu podignuta je na pijedestal itd.

Postoji li nešto što ste željeli, a niste uspjeli ostvariti tjekom mandata?

Ono što sam želio, a vjerujem da će se i ostvariti u bližoj budućnosti jest osnivanje Translacijskog centra u sklopu Dječje bolnice Srebrnjak. Dr. Nogalo, ravnatelj Bolnice sa svojim je timom, a u suradnji s Gradom taj projekt vrijedan preko 45 milijuna eura i ocijenjen najvišim ocjenama od strane Europske komisije, doveo gotovo do realizacije.

Kakva je budućnost zdravstva u Hrvatskoj i u Zagrebu? Što čeka građane, hoće li zdravlje biti privilegija bogatih?

Sasvim je sigurno da postojeći sustav neće moći opstati jer je neučinkovit i preskup. Morat će se mijenjati, no stvar je Vlade u kojem će smjeru u konačnici otići. Ova je Gradska uprava oduvijek pokazivala iznimnu socijalnu osjetljivost pa ne vjerujem da će i u budućnosti doći do velikih potresa u dijelu sustava kojim gospodari Grad Zagreb.

Što mislite da su najveći zdravstveni izazovi budućnosti, gdje trebamo usmjeriti zdravstvene resurse?

Potrebno je pojačati snagu primarne zdravstvene zaštite, povećati napore i učinkovitost preventivnih programa jer prevencija je najjeftiniji i najučinkovitiji oblik liječenja.

Što biste nakon Vašeg zavodskog mandata voljeli ostaviti iza sebe?

Zadovoljstvo svih mojih suradnika i djelatnika Zavoda i sigurnost za budućnost svih koji će u njemu ostati raditi jer će u konačnici zbroj njihovih uspjeha biti jednak mom uspjehu. Pritom nikada ne treba zaboraviti da Zavod čine ljudi, a ne tehnologija i oprema. Danas mogu reći da sam izuzetno sretan jer sam u Zavodu zatekao iznimne ljude, vrhunske stručnjake i ne dvojim da ćemo zajedno uspjeti!