Školska djeca i mladi u dobi od 7 do 19 godina čine 12,8% populacije grada Zagreba. U školskoj godini 2012/2013. u skrbi je bilo 162.557 djece i mladih: 58.406 (35,9%) učenika osnovnih škola; 40.543 učenika srednjih škola (24,9%); 63.608 studenata (39,1%). Razdoblje rasta, sazrijevanja i školovanja čini tu populaciju osjetljivom na poremećaje zdravlja u najširem smislu i zahtijeva posebnu pozornost zdravstvenih djelatnika. Kurativnu skrb o školskoj djeci provode liječnici obiteljske medicine i pedijatri, a preventivnu i specifičnu zdravstvenu zaštitu liječnici školske medicine u Zavodu za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar”. Na 15 lokacija rade 33 tima koja čine specijalisti školske medicine i više medicinske sestre/tehničari te skrbe za prosječno oko 4 926 pacijenata. Rad se odvija u ordinacijama ili u školama, uskom suradnjom s roditeljima, učenicima, nastavnicima i stručnim službama škola.

U ambulantnom morbiditetu za dobnu skupinu od 7 do 19 godina najzastupljenije su bolesti dišnog sustava sa 37% ukupne učestalosti, a među njima najviše je akutnih respiratornih infekcija. Slijede zarazne i parazitarne bolesti (10% ukupnog morbiditeta), od kojih su najčešće infekcije probavnog sustava. Od bolesti kože i potkožnog tkiva, koje čine 6,6% prvih dijagnoza, oko 51% su urtikarije, dermatitisi i ekcemi. Ozljede čine 5,5% ukupnog pobola djece i mladih. Među njima su najčešće površinske rane te ozljede lakše prirode. Slijede uganuća, nategnuća, iščašenja i prijelomi kostiju.

Zadaća školske i sveučilišne medicine je utvrđivanje i praćenje zdravstvenog stanja djece i mladih u dobi od 6 do 26 godina, analiza zdravstvenih pokazatelja, ukazivanje na zdravstvene potrebe populacije te odgovarajuća intervencija. Provođenjem organiziranih sistematskih pregleda i specifičnih probira prati se rast/razvoj i spolno sazrijevanje te rano otkrivaju potencijalni poremećaji kako bi se djeca pravovremeno uputila na obradu i liječenje.

Provođenjem redovitog obveznog cijepljenja i postizanjem visoke procijepljenosti pruža se individualna zaštita, ali i sprječava širenje zaraznih bolesti, ne samo u cijepljenim skupinama, osiguravajući tako zaštitu čitavoj populaciji grada Zagreba. Zdravstvenim odgojem educiraju se mladi o ciljanoj i za njih aktualnoj problematici spolnog zdravlja, prehrane i očuvanja mentalnog zdravlja s ciljem usvajanja zdravih životnih navika i ponašanja.

Praćenje psihosocijalne integracije i svladavanja školskih obveza djece s teškoćama provodi se kroz rad Povjerenstava za utvrđivanje psihofizičkog stanja djeteta, čiji su predsjednici liječnici školske medicine. Prilagodbom školskih programa i uvjeta školovanja djetetu s teškoćama omogućava se integracija u redovni obrazovni sustav i ostvarivanje rezultata sukladnih kognitivnom potencijalu djeteta.

Profesionalna orijentacija radi uspješnog upisivanja srednje škole i stjecanja željenog i adekvatnog zanimanja započinje već u razrednoj nastavi praćenjem djece s kroničnim bolestima, dodatnom dijagnostikom i savjetovališnim radom s djecom i roditeljima. Savjetovalište za učenike, nastavnike i roditelje pruža svim korisnicima stručno i povjerljivo savjetovanje vezano uz spolno i mentalno zdravlje, teškoće u učenju, poremećaje hranjenja, rizična ponašanja i drugo.

Sistematski pregledi

Sistematski pregledi provode se sustavno kroz školovanje svakog učenika i to prije upisa u prvi razred, u petom i osmom razredu osnovne škole, prvom razredu srednje škole te na prvoj godini fakulteta. Sistematskim pregledima je u školskoj godini 2012./13. obuhvaćeno 100% djece dorasle za upis u prvi razred, 86,1% učenika petih i 90,2% učenika osmih razreda. U srednjoj školi je pregledano 74,5% učenika prvih razreda, dok je udio pregledanih studenata prve godine bio 76,4%. Sistematskim pregledima u školskoj godini 2012./13. utvrđeno je da 9,9% populacije ima prekomjernu tjelesnu/težinu (TT > 90 centile). Promatrajući prema spolu, udjeli su: 11,0% u muškoj i 9,0% u ženskoj populaciji. Pothranjenih (TT < 10 centile) je ukupno 4,2%: 4,0% dječaka i mladića te 4,4% djevojčica i djevojaka.

Slika 2

Ostale strukturalne deformacije kralježnice, uključujući kifozu, ima 1,5%, a nepravilno držanje 14,9% pregledanih. Palpatorno povećana štitna žlijezda (0/I, I i >I) pronađena je u 4,6% djevojaka i 2,9% mladića.

Kriptorhizam je dijagnosticiran kod 92 dječaka pri upisu u prvi razred, što čini 1,1% populacije. Udio je vrlo visok, uzimajući u obzir obvezne sistematske preglede u predškolskoj dobi i mogućnosti pravodobnog utvrđivanja i tretmana poremećaja. Ostale anomalije spolovila zabilježene su u 4,8% osnovnoškolaca, 2,4% srednjoškolaca te 1,3% studenata.

U studentskoj populaciji je kod 4,8% pregledanih izmjeren povišen krvni tlak, pet puta češće u muškoj populaciji. Inocentni srčani šum ima 5,8% učenika osnovne škole, 3,9% srednje škole i 1,9% studenata, dok su verificirane srčane mane zabilježene kod 0,2% pregledanih. Refrakcijske anomalije ima 18,6% osnovnoškolaca, četvrtina srednjoškolaca i svaki treći student prve godine.

Cijepljenje djece školske dobi provodi se prema Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 60/92), Pravilniku o načinu provođenja imunizacije, seroprofilakse, kemoprofilakse protiv zaraznih bolesti te o osobama koje se podvrgavaju toj obvezi (NN 23/94) i godišnjem Programu cijepljenja Ministarstva zdravlja.

Obavezna cijepljenja koja provode timovi školske medicine su:

• 1. razred: morbili – rubeola – parotitis ; difterija – tetanus + poliomijelitis
• 6. razred: hepatitis B – 3 doze
• 7. razred: PPD test; tuberkuloza - cijepe se samo negativni na PPD-testu
• 8. razred:difterija – tetanus + poliomijelitis

Završni razred: difterija – tetanus

Ukupno je provedeno 62.067 cijepljenja učenika osnovnih i srednjih škola. Iako je posljednjih godina globalni trend roditeljskog odbijanja cijepljenja vidljiv i u školskoj populaciji, procjepljenost je još uvijek vrlo visoka, viša i od zakonskog minimuma. Takav izvrstan rezultat u obuhvatu postiže se zahvaljujući iznimnom angažmanu timova školske medicine, posebno medicinskih sestara/tehničara koje nebrojeno puta telefonski pozivaju nemarne roditelje.

Prilog posljednjeg Kalendara cijepljenja je dokument o posljedicama odbijanja cijepljenja s kojima roditelj treba biti upoznat. Osim što je navedeni dokument neprimjeren za školsku populaciju, roditelji ionako odbijaju potpisati, a dio ih zahtijeva od školskih liječnika potpisana jamstva da je cjepivo sigurno. Za očekivati je sve veći broj odbijanja te se tom problemu mora pristupiti sustavno na nacionalnoj razini. Primjerice, u predškolskoj dobi djeca ne mogu ući u kolektiv, no za školsku djecu ne postoji takva vrsta ograničenja.

Tablica 1. Izvršenje programa obaveznog cijepljenja u gradu Zagrebu u 2012. godini

U školskoj godini 2012./13. proveden je Program besplatnog cijepljenja protiv HPV-a za djevojčice, učenice osmih razreda osnovne škole, koji je financijski podupro Gradski ured za zdravstvo Grada Zagreba.

U 109 škola održani su roditeljski sastanci. Prisustvovala su ukupno 2 524 roditelja. Na cijepljenje se odazvalo 445 djevojaka, što čini 12% od ukupnog broja učenica 8. razreda.

Savjetovališni rad za učenike, roditelje i nastavno osoblje provodi se u svakoj školskoj ambulanti u trajanju od najmanje tri sata tjedno. Problematika zbog koje se najčešće obraćaju vezana je uz kronične bolesti, svladavanje školskog programa, poremećaje u ponašanju, mentalno i spolno zdravlje.

U školskoj godini 2012./13. ukupno se savjetovalištima obratilo 6 433 učenika, 3 509 studenata, 5 635 roditelja i 2 503 nastavnika. Učenici osnovnih i srednjih škola pomoć najčešće traže zbog kroničnih bolesti i poteškoća učenja, ali su i problemi mentalnog zdravlja zastupljeni sa 15,7%, odnosno 10,3%. Studenti se najčešće javljaju zbog pitanja vezanih uz spolno zdravlje (41,1% od ukupnog broja posjeta).

Tablica 2. Ukupan broj posjeta savjetovalištima u osnovnoj i srednjoj školi u školskoj godini 2012./13.

Tablica 3. Broj posjeta studenata/učenika savjetovalištima prema razlogu dolaska u školskoj/akademskoj godini 2012./13.

Slika 5

Poseban program Savjetovališta za mlade, koji financira Gradski ured za zdravstvo, provodi se u svrhu zaštite i unaprjeđenja spolnog zdravlja adolescenata. Program savjetovališta podrazumijeva sveobuhvatno savjetovanje sa specijalistom školske medine vezano uz informacije i zaštitu od spolno prenosivih bolesti i neplanirane trudnoće, obradu i terapiju poremećaja ciklusa te partnersko savjetovanje. Prema potrebi, djevojke mogu napraviti pregled kod ginekologa koji je dio savjetovališnog tima, a mladići mikrobiološku obradu. Savjetovalište radi u poslijepodnevnim terminima dva dana u tjednu. Osim toga se adolescenti mogu radi savjetovanja obratiti i anonimno telefonom ili elektronskom poštom na adresi: skolska@stampar.hr.

Usluge Savjetovališta je u 2012. godini koristilo ukupno 1 545 djevojaka i 113 mladića u dobi od 15 do 27 godina. Pruženo je ukupno 1 705 usluga. Prema strukturi pruženih usluga najviše je bilo uzimanja PAPA obrisaka, individualnih savjetovanja, ginekoloških pregleda te dijagnostičke obrade i anonimnih savjetovanja telefonom ili e-mailom.

Tablica 4. Broj posjeta Savjetovalištu za mlade prema vrsti usluge

U 40% od 240 PAPA testova uzetih kod djevojaka koje su se prvi puta obratile u Savjetovalište dijagnosticirane su promjene. Najvećim se dijelom radilo o blažim upalama, no u 6% slučajeva dijagnosticiran je CIN I, dok su 2 djevojke imale citološke promjene u smislu CIN-a II. Za 68% djevojaka to je bio prvi pregled u životu.