Aktivno i zdravo starenje

ZDRAVSTVENI TURIZAM ZA STARIJE TURISTE

Prim. dr. sc. Spomenka Tomek Roksandić, dr. med., spec. soc. med. s organizacijom zdravstvene zaštite, gerontolog

Referentni centar Ministarstva zdravlja Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Demografski trend kretanja u smjeru starenja europske i hrvatske populacije nameće potrebu razvoja posebne strategije zdravstvenog turizma za starije osobe u Hrvatskoj. Promociju i unapređenje zdravlja provedbom preventivnih aktivnosti u cilju prevencije bolesnog starenja moguće je efikasno primijeniti na populaciji funkcionalno sposobnih starijih turista putem odvojenih Programa zdravstvenog turizma za starije.

Oni nemaju težište na liječenju i rehabilitaciji, već prevenciji rizičnih čimbenika nastanka bolesnog starenja, što starijim ljudima može omogućiti kvalitetniji i dulji život. Program zdravstvenog turizma za starije osobe, moguće je realizirati organizacijom edukacije putem radionica i stvaraonica sve do jednomjesečnih gerontoloških tečajeva o aktivnom zdravom starenju. Program koordinira interdisciplinarni gerontološko-javnozdravstveni tim s provedbenim interdisciplinarnim timom stručnjaka involviranih u primjeni zdravstvenog turizma za starije. Primjena tog programa kroz zdravstveno edukacijske mjere zadovoljit će potrebe starije turističke populacije. Zbog toga je nužna razrada verificirane statističke metodologije praćenja i registracija dolazaka europskih turista po dobnoj strukturi u Hrvatskoj, a po zemlji prebivališta, uz evaluaciju. Zdravstveni turizam za starije, koji uključuje korištenje prirodnih ljekovitih činitelja, može značajno doprinijeti gospodarskom razvoju Hrvatske, ali i značajno povećanom „zdravstvenom profitu„ starijih hrvatskih i europskih te drugih stranih starijih turista.

Trend demografskog starenja populacije diktira sve veći porast zahtjeva i potreba za najraznovrsnijim mjerama i postupcima zaštite zdravlja starih ljudi među kojima značajno mjesto zauzima i zahtjev za prevetivnim mjerama primjene Programa zdravstvenog turizma za starije ljude, kako iz Hrvatske tako i iz Europe. Impresivan je demografski pokazatelj prosječnog starenja Hrvatske koji je iznosio 35 godina u 1985. godini, a u deset godina je znatno uvećan na 45 godina (slika 1.). S obzirom na to kako se povećava postotak starijih osoba u ukupnom broju, raste i apsolutni broj starijih osoba, što je osobito vidljivo iz kretanja Indeksa starenja u Hrvatskoj, Europi i svijetu između 1950. i 2050. godine. Kritični odnos indeksa starenja predstavlja povećanje iznad 40. Prema procjeni za 2010. godinu on će iznositi čak 120 za Hrvatsku.

Najvećim udjelom upravo te starije osobe mogu biti potencijalni korisnici usluga hrvatskog zdravstvenog turizma za starije. Iz toga proizlazi nedvojbena nužnost prilagodbe Programa zdravstvenog turizma u odnosu na njihove potrebe.

Zdravstveni turizam može doprinijeti racionalizaciji rastuće gerijatrijske potrošnje, očuvanju zdravlja i funkcionalne sposobnosti starijih osoba, kako u stranih starijih turista, tako i u domaćih. Program se mora fokusirati na preventivno- zdravstvene mjere s potprogramima, koji se mogu primjenjivati na zdravijoj staroj populaciji, sa težištem na očuvanju i razvijanju preostale, ali i novih funkcionalnih sposobnosti. Znači, ti programi se bitno razlikuju od primjene rehabilitacije i liječenja funkcionalne onesposobljenosti starijeg bolesnika.

Imperativ praktične primjene primarne prevencije u zdravstvenom turizmu za starije turiste

Suvremeni europski i hrvatski gerontolozi i futurolozi smatraju da je 21. stoljeće vrijeme kada će velik udio starijih ljudi biti očuvane funkcionalne sposobnosti i primjerenog zdravstvenog stanja u srednjoj, ali i dubokoj starosti. Istovremeno to ukazuje na imperativni razvoj zaštite zdravlja starijih ljudi i to prvenstveno razvijanjem Programa preventivnih zdravstvenih mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije, a koji se velikim udjelom na primarnoj razini provode i putem Programa mjera zdravstvenog turizma za starije ljude.

Time realizacija preventivnih zdravstvenih mjera za europsku i hrvatsku populaciju starijih ljudi i u okviru djelatnosti zdravstvenog turizma u Hrvatskoj postaje sve aktualnija reformskom provedbom kategorizacije specijalnih rehabilitacijskih bolnica i lječilišta. Vjerojatno će uslijediti i izrada Zakona o zdravstvenom turizmu, gdje je nužno utvrđivanje i praćenje procjene funkcionalne sposobnosti starijih turista u odnosu na dobnu strukturu. Osim primjene Programa zdravstvenog turizma za starije, nužna je i evaluacija provedbe u sklopu gerontološke javnozdravstvene djelatnosti regionalnih/županijskih zavoda za javno zdravstvo.

Osnove za zdravu i aktivnu starost postavljene su u vrlo ranoj dobi i kroz pozitivna zdravstvena ponašanja, ali i preko potporne gospodarstvene, socijalne i zdravstvene politike. To je zbog toga jer se ne može zanemariti međuovisnost starijeg pojedinca i očuvanja njegovog zdravlja sa njegovim zdravstvenim ponašanjem, kao i u odnosima sa zajednicom u kojoj on živi. Koliko je nedostatna primjena Programa preventivnih zdravstvenih mjera za stariju populaciju u Hrvatskoj i Zagrebu, ukazuju ciljani javnozdravstveni pokazatelji udjela 65-godišnjaka po njihovoj vodećoj mortalitetnoj strukturi. Naime i dalje je zabrinjavajuća veličina pojave skupine bolesti cirkulacijskog sustava, kao vodećeg uzroka smrti od 87% u starijih ljudi od 65 i više godina u ukupno umrlih od te skupine bolesti u Hrvatskoj u 2010. godini. Zapadne države svijeta bilježe trend pada pojavnosti mortaliteta od cirkulacijskih bolesti, odnosno pomaka na srednju i duboku starost. Kako su upravo u zapadnim razvijenim zemljama Europe već prisutne ozbiljne promjene u organizaciji zdravstvenog sustava redukcijom korištenja bolničkih postelja uz naglašeni razvoj djelatnosti preventivnih zdravstvenih mjera, razumljiv je i takav hrvatski smjer diktiran u Nacionalnoj strategiji razvitka hrvatskog zdravstva do 2016. godine. Razvojem djelatnosti preventivnih zdravstvenih mjera za hrvatsko starije pučanstvo značajnu ulogu odigrat će određeni Programi razvoja zdravstvenog turizma za starije ljude u cilju očuvanja aktivnog zdravog starenja hrvatske populacije.

Značaj Registra starijih turista u Hrvatskoj po dobi i po zemlji prebivališta

Bez obzira što hrvatski gerontolozi u stručnim ekspertizama upozoravaju kako je za utvrđivanje, praćenje i proučavanje potreba za primjenom Programa zdravstvenog turizma za stariju europsku poplaciju u Hrvatskoj nužna statistička registracija u odnosu na dobnu strukturu i zemlju prebivališta, do danas to nije ostvareno. Potrebno je uvesti vođenje Registra starijih turista u cilju zadovoljenja njihovih potreba za zdravstvenim turizmom te planirati razvojni zdravstveni turizam u Hrvatskoj, uz evaluaciju provedbe u gerontološko-javnozdravstvenoj djelatnosti regionalnih/ županijskih zavoda za javno zdravstvo. Već sadašnja preliminarna turistička istraživanja ukazuju kako je sve više starijih turista iz Europe koji tijekom cijele godine koriste postojeće ponude hrvatskog turizma i to osobito u predsezoni i postsezoni. Iz tablice 1. vidljivo je kako od ukupnog broja ostvarenih noćenja stranih turista u 2011. godini (N=54 751 000) u Hrvatskoj najveći udio od 23% čine njemački turisti, slovenski sa 12%, zatim talijanski sa 9,2% i austrijski turisti sa 8,83% te češki turisti sa 8,02%. Uspoređujući te podatke sa 2005. godinom vidljiv je stalni porast dolazaka stranih turista i u 2011. godini, kojih je bilo 90,72%, dok je u 2005. bilo 89,4% od ukupnih 45 986 000 ostvarenih noćenja stranih turista u Hrvatskoj u toj godini. Najveći udio od 23,9% čine njemački turisti u 2005., što je gotovo identično i u odnosu na 2011. godinu kada ih je bilo 22,9%. U 2005. godini uspoređujući podatke s 2011. godinom, bilježimo još i porast austrijskih turista od 8,2% na 8,83%, dok su svi ostali dolasci u laganom padu, a pad se bilježi kod dolazaka mađarskih turista (2005=5,2%; 2011=3,19%). Zamjećujemo lagani porast apsolutnih brojki noćenja i domaćih turista, no to je ipak lagani pad noćenja u odnosu na 2005. godinu (sa 10,6 na 9,28%). Za pretpostaviti je kako se ovaj ukupni porast noćenja odnosi upravo na povećanje dolazaka turista starije životne dobi. Iz toga proizlazi koliko je nužna registracija starijih turista po državi prebivališta i u odnosu na dobnu strukturu. Iz tako nedostatnih registriranih statističkih podataka nemoguće je analizirati potrebe za primjenom Programa zdravstvenog turizma u Hrvatskoj u odnosu na zadovoljenje potreba za zdravstvenim turizmom za starije turiste. U dnevnom tisku može se pročitati o strancima kojima nedostaju određeni zdravstveno - turistički programi koji se odnose na starije osobe i djecu, posebno u usporedbi s programima zdravstvenog turizma u Španjolskoj i Italiji. Stoga je nužno uvođenje bolje i potpunije statističke metodologije praćenja noćenja u odnosu na dobnu strukturu, ali i ostalih parametara u turizmu, kako bismo imali bolje prilagođene programe zdravstvenog turizma i korištenja prirodnih ljekovitih činitelja te bili konkurentniji ostalim turističkim zemljama Europe i svijeta.

Tablica 1. Usporedba korištenja noćenja turista po državi prebivališta u 2005. i 2011. godini u Hrvatskoj

Izvor: Državni zavod za statistiku i Referentni centar za gerontologiju Ministarstva zdravlja RH – Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Zaključak

Značajno mjesto u zaštiti zdravlja starijih osoba ima i praktična primjena Programa preventivnih zdravstvenih mjera za starije turiste, koji uključuje Program zdravstvenog turizma za starije ljude u cilju očuvanja njihove funkcionalne sposobnosti i osiguranja aktivnog zdravog starenja, što može, između ostalog, doprinijeti i racionalizaciji zdravstvene potrošnje. Program je namijenjen prvenstveno zdravim starijim osobama, odnosno funkcionalno sposobnijim osobama sa ili bez određenih kroničnih zdravstvenih poteškoća, čija patologija nije u fokusu glavnih intervencija ovih programa, već se djeluje na opće unapređenje postojeće funkcionalne sposobnosti, koja u konačnici rezultira i pozitivnim djelovanjem na poboljšanje zdravstvenog stanja. Dakle, fokus nije na liječenju i rehabilitaciji kroničnih ili akutnih zdravstvenih poteškoća starijeg turista, ali se one obvezno uzimaju u obzir prilikom individualnog prilagođavanja programa i sam program pozitivno djeluje i na njih. Tim bi se programom moglo snažnije i povoljnije zdravstveno edukacijski utjecati na promjene negativnog zdravstvenog ponašanja starijih osoba, nego što je to dosadašnja praksa. Potrebno je razraditi verificiranu statističku metodologiju praćenja kretanja turista prema dobi i regiji iz koje dolaze, kako bismo omogućili bolje zadovoljenje specifičnih potreba starijih ljudi u okviru zdravstvenog turizma i boljeg planiranja razvojnog zdravstvenog turizma u Hrvatskoj za europsko starije pučanstvo. Tijekom provedbe Programa zdravstvenog turizma i korištenja prirodnih ljekovitih činitelja za starije potrebno je kontinuirano provoditi evaluaciju i osigurati dobru komunikacijsku povezanost s ostalim zdravstveno-turističkim institucijama, a osobito sa gerontološko-javnozdravstvenom djelatnošću. Primjenom programa zdravstvenog turizma za starije možemo doprinijeti većoj atraktivnosti ponude i većem ekonomskom prosperitetu Hrvatskog turizma općenito, kao i zdravstvenog turizma, naravno uz veći “zdravstveni profit“ starijih hrvatskih i europskih turista.