Škola i zdravlje

Zdrav i uspješan školarac - nekoliko savjeta za roditelje

Marija Posavec, dr. med.,

Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Dolazak prvih dana mjeseca rujna označava i početak nove školske godine za više od 100 000 učenika i 50 000 studenata grada Zagreba. Nakon ljetnih mjeseci odmora, potrebno se uklopiti u strogi raspored nastave, učenja, izvanškolskih aktivnosti, ali naći vrijeme i za zabavu i igru.

Zdravo i sretno dijete lakše će se nositi s radnim obvezama i biti uspješnije u svladavanju svakodnevnih izazova.

Polaskom u prvi razred pa sve do završetka studija, o djetetovu zdravlju skrbe dva liječnika – izabrani liječnik (pedijatar ili obiteljski liječnik) koji pruža kurativnu zaštitu i školski liječnik koji, s ciljem očuvanja i unapređenja zdravlja, provodi preventivne, specifične i zdravstveno odgojne mjere zdravstvene zaštite (sistematske preglede, skrininge, cijepljenja, utvrđivanje primjerenog oblika školovanja, savjetovanje, zdravstveni odgoj i dr.).

Suvremena zdravstvena slika djece školske dobi neusporediva je s onom s početka prošlog stoljeća kada su zarazne bolesti bile među vodećim uzrocima obolijevanja i smrtnosti djece. Danas je učestalost brojnih zaraznih bolesti, među ostalim i uspješnim provođenjem Programa cijepljenja, značajno smanjena (tetanus, hripavac, ospice, zaušnjaci, difterija, rubeola), dok su neke (poput dječje paralize) potpuno iskorijenjene.

Iako su, generalno gledano, najzdraviji dio populacije, zdravstveno stanje školske djece ima svoje specifičnosti. U ambulante izabranih liječnika najčešće se obraćaju radi akutnih respiratornih, probavnih i urinarnih infekcija, zatim kroničnih opstruktivnih bolesti dišnih puteva (astma, bronhitis) te ozljeda.

S druge strane, sustavnim praćenjem rasta i razvoja, školski liječnici susreću se s posve drugačijim poteškoćama djece, no iznimno važnim za zdravo odrastanje i produktivnost u odrasloj dobi. Nabrojat ćemo neke od njih:

• Svako šesto dijete u osnovnoj školi ima neki oblik smetnji vida (kratkovidnost, astigmatizam, strabizam i dr.). Dobar vid važan je preduvjet za uspješnost u svladavanju školskog gradiva pa se sukladno tome često pregledava od strane tima školske medicine (1., 3., 5., 8. Razred, 1. razred srednje škole i 1. godina fakulteta).
• Sjedalački način života i loše prehrambene navike doprinose sve raširenijoj pojavi prekomjerne tjelesne težine zagrebačke djece pa je danas npr. u petim razredima 11% djevojčica i 14% dječaka prekomjerne tjelesne težine ili pretilo.
• Govorne smetnje prisutne su kod 14% učenika pri upisu u prvi razred, dok je do završetka osnovnoškolskog obrazovanja teškoća prisutna tek kod 2% učenika.
• O poremećajima ponašanja i smetnjama učenja danas se više zna pa se posljedično više dijagnosticira i aktivno provodi rehabilitacija.
• Nadalje, rizična spolna ponašanja mladih, kao i ovisnosti vječni su izazov kojem se pristupa multidisciplinarnom suradnjom s drugim profesionalcima kroz savjetovališni rad s mladima, roditeljima i nastavnim osobljem. Pristup internetu ima za dijete brojne pozitivne učinke (učenje novih vještina, brža komunikacija, lakši pristup informacijama), ali djeca su i najosjetljivija na štetne učinke virtualnog svijeta – izloženost seksualnim zlostavljačima, vršnjačkom nasilju, ovisnost o internetu, izloženost nasilnim i neprimjerenim sadržajima.

To su samo neke od poteškoća s kojima se roditelji školaraca susreću i važno je znati da se mogu obratiti nadležnim školskim liječnicima i/ili stručnim timovima škola, osnovnih i srednjih (psiholozima, logopedima, pedagozima...).

Početak školske godine značajan je događaj za djecu i mlade svih generacija, no posebno za 8000 učenika koji kreću u prvi razred osnovne škole i njihove roditelje. Zato ne čude česta pitanja brižnih roditelja upućena školskim liječnicima i medicinskim sestrama.

Kako odabrati školsku torbu?

Školska torba treba imati široke i meke naramenice, čvrstu pozadinu presvučenu prozračnim materijalom te "mačje oči" ili svjetleće trake kako bi dijete bilo vidljivo u prometu. Torba ne smije težiti više od 10% djetetove tjelesne težine i mora se nositi na oba ramena. Torbe na kotačima odličan su izbor za djecu nižih razreda ukoliko škola nema predviđene ormariće za ostavljanje knjiga u školi.

Kada školsko dijete mora na spavanje?

Dijete u prvom razredu bi moralo biti pripremljeno za spavanje do 20,00 sati, kako bi u sljedećih pola sata usnulo i imalo 10 do 11 sati sna. Kako dijete raste potrebno mu je i manje sna, npr. s 12 godina je dovoljno 9 sati, a u odrasloj dobi 8 sati.

Izvanškolske aktivnosti?

Izvanškolske aktivnosti, osim što su same po sebi svrhovite, pomažu djetetu učiti se organizaciji vremena i odgovornosti. Kako je za prvašića početak škole već velika promjena, možda je bolje pričekati s drugim obvezama dogodine.

Koliko vremena treba odvojiti za učenje?

U prvom razredu može biti dovoljno pola sata dnevno. Važno je da se od prvog dana odvoji vrijeme za učenje bez obzira što je dijete sve napravilo u školi. Tako dijete stječe naviku da nakon dolaska iz škole, ručka i odmora napravi zadaću što će mu koristiti kasnije kada će se od njega zahtijevati razvijene radne navike i opsežnije učenje.

Kako organizirati obroke?

Ukoliko dijete ima nastavu u jutarnjem turnusu, svakako je potrebno organizirati zajutrak kako ne bi natašte bilo u školi do mliječnog obroka. Tako će dijete bolje pratiti nastavu, ali i stjecati zdrave prehrambene navike. Tijekom dana potrebna su još četiri obroka: doručak/mliječni obrok u školi, ručak, užina, večera. Svakako treba izbjegavati slatke napitke i brzu hranu, a osigurati svakodnevno svježe voće.

Koliko vremena dijete smije provesti na računalu?

Preporučuje se ograničiti vrijeme koje školsko dijete provodi pred računalom i TV-om na ukupno 1 do 2 sata dnevno. Pritom se potrebno dosljedno držati nekih pravila: računalo i TV bi trebali biti smješteni u prostoriji gdje se kreću i ostali ukućani, a nikako u dječjoj sobi, sadržaje koje dijete gleda na TV-u birati, planirati i gledati zajedno s djetetom, vrijeme za računalom iskoristiti konstruktivno, po mogućnosti za zabavu i učenje kroz igru, razgovarati s djecom o opasnostima interneta, poticati na igru izvan kuće, čitanje knjiga i svojim primjerom to potkrijepiti.

Početak školske godine velik je izazov i nova prilika, ali i stres za dijete te je očekivano da će se roditelji aktivno uključiti i u taj segment života svog djeteta. Pri tome je važno imati na umu da roditelj treba biti UZ dijete, a nikako raditi UMJESTO njega. Stjecanjem novih prava, ali i preuzimanjem odgovornosti dijete se osamostaljuje i uči nositi sa životnim i radnim obvezama.