Zagreb – zdravi grad

Projekt Gradski vrtovi - primjeri dobre prakse u Gradu Zagrebu

 "Slobodno vrijeme postoji zato da čovjek opet pusti korijen u prirodu… Čovjeku je potrebno da se opet poveže sa svijetom prirode, biljaka i životinja. No tu vezu ne uspostavljamo jednostavno tako da odemo na more, u brda, u šumu ili na polje; čovjek se mora otvoriti prema tim stvarnostima i potpuno svjesno doživjeti sve ono što njegova osjetila primaju." Ivan Golub

U mnogim razvijenim gradovima Europske unije postao je iznimno popularan koncept iznajmljivanja vrtova u gradskim središtima. Projekt Gradskih vrtova poznat je u svijetu pod nazivima "City gardening", "Urban gardening" te najčešće "Community gardening", naglašavajući društveni okvir projekta. Smješteni su u neposrednoj blizini stambenih naselja ili u prigradskim zonama, ovisno o mogućnostima i uglavnom su malih površina. Dobrobiti takvih vrtova su višestruke. Prvenstveno je cilj promocija i poticanje održivog razvoja, dok su specifični ciljevi osiguravanje građanima mogućnosti uzgoja ekološkog voća i povrća za osobne potrebe te promoviranje zdravih stilova života. Ova vrsta aktivnosti i boravak na svježem zraku pozitivno djeluju na zdravlje: psihičko (opuštenost, psihičku stabilnost), fizičko (učestalije kretanje), socijalno (druženje i stvaranje kontakata, opći razvoj društva).

Zagrebački Gradski vrtovi

U Gradu Zagrebu se od 2013. godine provodi poseban projekt Gradski vrtovi. Pokrenuto je uređivanje i opremanje obradivog zemljišta u vlasništvu Grada Zagreba radi davanja na korištenje građanima u svrhu proizvodnje hrane, začinskog bilja i cvijeća za vlastite potrebe.

Projekt je usklađen sa Razvojnom strategijom Grada Zagreba 2020., čiji je glavni strateški cilj unaprjeđivanje prostornih kvaliteta i funkcije Grada. Pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo registrirana je prepoznatljiva oznaka i žig Gradskih vrtova čime je pravno zaštićen vizualni identitet projekta. Postupak davanja vrtnih parcela na korištenje pokreće se javnim pozivom za podnošenje zahtjeva (za osobe na području Grada Zagreba koje nemaju u svom vlasništvu, suvlasništvu, zakupu ili na korištenju neko drugo obradivo zemljište) te se utvrđuje Lista za davanje na korištenje vrtnih parcela prema određenim kriterijima. Obradivo zemljište sastoji se od vrtnih parcela veličine do 50 m2 , te zajedničkih dijelova s pripadajućom zajedničkom opremom (pristupne staze i putovi, montažna i drvena spremišta organskog gnojiva i alata, kante za odlaganje otpada, komposteri, klupe, nadstrešnice i vrtne sjenice).  Na području Grada Zagreba trenutno je u funkciji 13 gradskih vrtova s preko 2.100 vrtnih parcela. Površine svih gradskih vrtova su ograđene. Zajednički dio vrtnih parcela predviđen je za druženje i odmor korisnika, za provedbu edukacija, radionice te zabavne sadržaje. Dodatno uređivanje i opremanje zajedničkih dijelova gradskih vrtova provodi se u sklopu projekta Grada Zagreba, Radija Kaj i 24-sata – projekt Urbani vrtovi. Uz pomoć partnera projekta korisnicima vrtnih parcela doniraju se sjenica za druženje, alat potreban za radove u vrtu, kućica za alat, kosilice za održavanje zajedničkih površina i sl.

Ekonomska, društvena i ekološka korist Gradskih vrtova

Projekt Gradski vrtovi ima iznimne koristi – ekonomske, društvene i ekološke. Financijska potpora kućnom budžetu i prehrambena sigurnost, odnosno omogućen uzgoj vlastite hrane te prehranjivanje socijalno ugroženih skupina, izravna je ekonomska korist projekta. Društvena korist očituje se kroz povećanu potrošnju svježeg voća i povrća (time je poboljšana prehrana), očuvanje tjelesnog zdravlja, fizičku aktivnost i kretanje te boravak u prirodi. Na taj način preveniraju se bolesti sjedilačkog načina života (pretilost, dijabetes tipa 2, srčane bolesti, srčani i moždani udar, problemi s leđima, rak, depresija). Posebna važnost društvene komponente je očuvanje mentalnog zdravlja (druženje, prevencija ovisnosti i kriminaliteta), rekreacija i edukacija. Gradski vrtovi postaju mjesto odmora, uspostavljanja i održavanja dobrosusjedskih odnosa te razvoja partnerstva Grada s građanima. U mnogim slučajevima ovako okupljeni građani stvorili su i pokrenuli dodatne građanske inicijative za poboljšanje/unaprjeđenje životnog prostora u gradu i rješavanje drugih problema u okruženju. Ekološka korist podrazumijeva stvaranje zelenih oaza, humanijeg, ljepšeg i zdravijeg gradskog okoliša, doprinos sadržaju i kvaliteti života u gradu, organski uzgojenu hranu, promociju tradicionalnog uzgoja hrane, očuvanje starih i rijetkih vrsta i sorti povrća i cvijeća. Podizanje svijesti o potrebi očuvanja okoliša te vrtlarenje na načelu prirodnih zakonitosti, kao i prihvatljivo gospodarenje prirodnim resursima primjenom odrednica održivog razvoja čine također ekološku vrijednost projekta.

Program monitoringa

Uspostavljen je program redovitog nadzora i praćenja Gradskih vrtova s obzirom da se nalaze u urbanom okolišu. Od strane Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu redovito se uzimaju na analizu uzorci tla, vode i biljnog materijala te prati stanje tla, unos onečišćenja i, konačno, zdravstvena ispravnost proizvedenog voća i povrća o čijim rezultatima su svi korisnici vrtnih parcela redovito izvještavani. Od 2016. godine Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreba, u suradnji s Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu, provodi projekt Gradski vrtovi kao inspiracija za novi životni stil – neki aspekti eko vrtlarenja i edukacijski programi za različite dobne skupine. Cilj je projekta ugradnja odgoja i obrazovanja za okoliš i bioraznolikost te ekovrtlarenje u sve segmente odgojno-obrazovnog sustava i svakodnevni život djece, učenika i svih ostalih korisnika. Istraživanje bioraznolikosti gradskih vrtova u sklopu kojeg se popisuje flora gradskih vrtova jedan je od specifičnih ciljeva projekta. Prati se pojavnost biljnih vrsta, njihova taksonomska pripadnost, porijeklo, tip rasta tj. trajnost, potencijalna invazivnost, alergenost, otrovnost i namjena u vrtovima, utvrđuju bolesti i štetnici povrća, jagodastog voća, začinskog bilja i cvijeća te korisna fauna. U kolovozu 2019. godine prihvaćena je Inicijativa za pokretanje projekta Gradski vrtovi za terapijsko vrtlarenje i edukaciju.

Danas je vrtlarstvo mnogo više od druženja i sociološkog kontakta, to je prilika da stvari preuzmemo u svoje ruke i barem dio prehrane osiguramo vlastitim trudom. Projekt Gradski vrtovi pozitivan je primjer održivog korištenja gradskog zemljišta te poboljšanja kvalitete življenja građana u socijalnom, ekonomskom i ekološkom smislu. Osim što omogućuju dostupnost zdrave hrane i poboljšavaju kućni proračun građana, doprinose i očuvanju zdravije okoline, bioraznolikosti, ekološkoj osviještenosti građana, povezivanju s prirodom, zdravom načinu korištenja slobodnog vremena i promoviranju zdravog stila života.

Marija Škes, mag. educ. reh., Nastavni zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"