Ova knjiga istovremeno je literarna i znanstvena, u čemu leži i njena najveća ljepota. Krije u sebi nepregledni broj informacija i ogromno znanje o čudima ljudske fiziologije, okolišu, evoluciji i ljekovitosti biljaka. Nudi nam i znanja o putu od prvog genetskog materijala (moguće doskakutalog iz svemira), a koji još uvijek stanuje u nama, do današnjeg čovjeka. Koji često umišlja da je gospodar svijeta, iako mu sudbina ovisi o nečem toliko sićušnom, toliko jednostavne građe (a toliko fascinantnom), kao što su virusi ili bakterije.

Kako kaže autor: "Čovjek nije jedna vrsta. Čovjek je ekološka zajednica, baš kao šuma ili livada. Ako vas to, iz nekog razloga uznemiruje, nema razloga. Novi put kojim nas to saznanje vodi je divan. Djelovat će na smanjenje taštine, a povećanje naše vrijednosti i kompleksnosti."
Knjiga je podijeljena na tematske cjeline: "Smisao", "O najmanjima i nama", "Inspiracija", "Lijekovi", "Drevne priče",  "Zdrava navika" te i u niz poglavlja koja govore o nama samima, procesima u našem tijelu i ulozi okoliša (u širem i užem smislu) u njima. Od onih najmanjih: virusa, bakterija i ariheja do onih malo ili puno vidljivijih.

U knjizi saznajemo puno i o brojnim znanstvenim otkrićima, načinima na koja su nastala, poznatim i manje poznatim znanstvenicima, povijesnom kontekstu u kojem su se otkrića događala. Autor je u priče utkao i priče iz svoje i naše svakodnevice, a lijepo nas je podsjetio i na naše zablude, ograničenja, nužnosti da budemo zahvalni na čudu koje predstavljamo, ne kao jedinka, nego kao dio cjelovitosti sa svime što nas okružuje. Uz svako poglavlje, autor nam je predstavio i jednu ili više biljaka i njihove moguće utjecaje na naš organizam i zdravlje, ali i zablude koje možda vežemo uz njih.

Priča nam i o energiji koja pokreće naš organizam, našim divnim staničnim tvornicama energije - mitohondrijima, suživotu koji se u nama događa, fascinantnoj mikrobioti u našem probavnom traktu, metabolizmu lijekova u tom istom mikrobiomu, ali i o svojoj teti Roziki, austrougarskoj domaćici, njenom kuhanju, štrudli od jabuka i vrtu uz kojeg je odrastao.
Uči nas autor i o: maslačcima, divljoj maćuhici, gorkom pelinu, lavandi, konopljici, hmelju, mačjoj šapi, kavovcu, kakaovcu, gospinoj travi, maslini…

Pa zatim o metilksantinima, teobrominima, kofeinu, teofilinu, fenolima, omega 3 masnim kiselinama, probioticima, prebioticima.

A uči nas i o toleranciji, ljudskosti, smislu i besmislu, oholosti, isprepletenim obiteljskim pričama i slučajno-neslučajnim susretima koji nas na njih podsjećaju.

Jedan od bitnih sadržaja ove knjige je i prevencija. Zapravo, najveći dio znanja koji usvajamo čitajući ovu knjigu možemo primijeniti u prevenciji i očuvanju zdravlja:
"Veliko područje fitoterapije je smislena prevencija. Preventivna medicina područje je koje je veliko i mnogima neugodno jer uključuje suradnju više struka i vlastitu edukaciju te je daleko šire područje od čistih farmakoloških intervencija lijekovima."

I kaže autor na kraju (šteta) ove divne knjige:
"Kesten će zadržati zime ljudskih srca na vratima, rosika će hvatati dušik kukaca.
Na Velebitu krošnje smreka jedu zvjezdano nebo.
Nije me strah.
Od šake zemlje japanskog golf igrališta do piramide Egipta, od štrudle tete Rozike do ariheja u crijevima - svi smo jedna velika zajednička priča.
Treba je živjeti."

Ne sjećam se kada sam u rukama držala knjigu koja je sadržavala toliku količinu znanja, povijesnih činjenica o tom znanju i toliko književne ljepote. Pa, iako autor, opisujući jednu od biljaka iz našeg okoliša i znanstveno i životno kaže: "Ljepoti ne postoji ružno mjesto za rast"… ljepota njegovog izražaja našla je i predivno mjesto za rast. U Striborovoj šumi znanja o svemu što smo mi (i što nismo mi - već je to naša mikrobiota!). I svemu što nas okružuje.