Priručnik "Prehrambeno - gerontološke norme/jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima"

Promjene tijekom fiziološkog procesa starenja odražavaju se na svim organskim sustavima u tijelu. Starenje je povezano sa slabljenjem funkcija niza organa, što može utjecati na apsorpciju, transport, metabolizam i izlučivanje prehrambenih tvari i odraziti se na nutritivni status starije osobe.

Redovita procjena nutritivnog statusa i planiranje obroka čini bitan dio zdravstvene skrbi za starije osobe, kako bi se održala optimalna ravnoteža energetske opskrbe i očuvala funkcionalna sposobnost te cjelokupno zdravlje. Način prehrane može biti rizični čimbenik za razvoj većine vodećih zdravstvenih problema starijih osoba, kao što su kardiovaskularne bolesti, novotvorine, depresija i poremećaji raspoloženja, osteopenija/osteoporoza s prijelomima kostiju, smanjenje funkcionalne i kognitivne sposobnosti te poremećaj stanja uhranjenosti. Poznat je i protektivni utjecaj prehrane na usporavanje tijeka nekih kroničnih bolesti, odgodu razvoja komplikacija, uspješnije liječenje akutnih stanja te povećanje ukupne kvalitete života.

Potrebe za energijom kod starijih osoba su smanjene te je preporučen dnevni unos oko 1.500 kcal uz dovoljan unos tekućine u obliku vode, negaziranih voćnih sokova (bez dodavanja šećera), čaja, juha i variva (oko 1.600 ml dnevno).

Promjene na probavnom sustavu mogu dovesti do težih poremećaja prehrane, posebno kod osoba u dubokoj starosti (starijih od 85 godina), kao što je malnutricija/pothranjenost. Nesanirani zubi i različiti procesi u usnoj šupljini, zatim slabljenje osjeta vida, njuha i okusa, promjene na jednjaku, želucu i crijevima mogu utjecati na odabir pogrešne vrste i neprimjerenu količinu unesenih namirnica. Također, brojne psihosocijalne i socioekonomske promjene koje prate fiziološki proces starenja utječu na prehrambeni unos. Većina kroničnih bolesti zahtijeva i poseban režim prehrane, odnosno dijetalnu prehranu.

Jedna od prioritetnih gerontološko-javnozdravstvenih mjera Strategije socijalne skrbi za starije osobe u Republici Hrvatskoj za razdoblje od 2017 do 2020. godine je izrada i objavljivanje priručnika  "Prehrambeno-gerontološke norme/jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima". Temelj za izradu su Hrvatske smjernice za prehranu osoba starije dobi I. i II. dio (Liječ. Vjesnik 2011; 133:1-10). Cilj izradbe priručnika je implementacija smjernica pravilne prehrane u institucijskoj i izvaninsitucijskoj skrbi za starije osobe.

Priručnik ima osam poglavlja i Dodatak s primjerima jelovnika po danima u tjednu s normativnim vrijednostima navedenih namirnica. Prvo, uvodno poglavlje sadrži prikaz osnovnih gerontološko-javnozdravstvenih pokazatelja, opis osnovnih promjena na organima i organskim sustavima tijekom procesa starenja, zakonski okvir ustroja i nadzora u institucijskoj i izvan institucijskoj skrbi za starije osobe. Drugo poglavlje obuhvaća teme vezane za ustroj, ulogu i suodgovrnost sustava s interdisciplinarnim gerontološkim timom u primjeni pravilne prehrane za starije osobe. Treće poglavlje prikazuje referentne vrijednosti korištene pri izradi smjernica za prehranu starijih osoba. U četvrtom poglavlju iznesene su smjernice za pravilnu prehranu starijih osoba, a u petom glavne kategorije hrane. Šesto poglavlje su preporuke za planiranje prehrane starijih osoba s najučestalijim kroničnim bolestima (šećerna bolest, sarkopenija, kardiovaskularne bolesti, Alzheimerova bolest i druge demencije, novotvorine, pretilost). Organizacija nabave i dostave hrane (prikaz javne nabave/primjeri dobre prakse) opisana je u sedmom poglavlju, dok je uvođenje i nadzor nad provođenjem prehrambenih normativa u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima opisano u osmom poglavlju. Vrlo značajan dio priručnika je Dodatak koji sadrži primjere jelovnika za specifične bolesti starije dobi, zatim dijetu bez ograničenja te mediteransku i laganu dijetu. Jelovnici su napravljeni prema danima u tjednu i sadrže normativne vrijednosti navedenih namirnica uz opis jedinica serviranja (veličinu porcije).

U izradi priručnika sudjeluju eminentni stručnjaci javnozdravstvene gerontologije, gerijatrije,  interne i obiteljske medicine, nutricionizma, psihogerijatrije, gerontostomatologije, gerijatrijske/gerontološke zdravstvene njege ("gerijatrijska/gerontološka" medicinska sestra) gerontoantropologije, farmacije, psihologije, socijalnog rada, kineziologije, fizijatrije, radne terapije, sanitarnog inženjerstva i mikrobiologije. Koordinator izrade priručnika je Referentni centar Ministarstva zdravstva za zaštitu zdravlja starijih osoba, Služba za javnozdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", uz podršku Ministarstva zdravstva.

Osnovna namjena Priručnika je stvarna primjena stručnih prehrambenih smjernica u institucijskoj i izvan institucijskoj skrbi putem primjera jelovnika uravnotežene sezonske prehrane prilagođene nutritivnom statusu i specifičnim prehrambenim potrebama starijih osoba. 

Priručnik "Prehrambeno-gerontološke norme/jelovnici u domovima za starije osobe i gerontološkim centrima" bit će dostupan krajem ove godine na internetskim stranicama Ministarstva zdravstva i Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar". Nakon objavljivanja, planirani su edukacijski tečajevi za sve stručnjake koji sudjeluju u skrbi starijih osoba.

Izvor: https://sites.google.com/site/zdravaprehrana237

Tanja Ćorić, dr. med. Služba za javnozdravstvenu gerontologiju