LJUDSKA MIKROBIOTA – ULOGA U ZDRAVLJU I BOLESTI

Što je mikrobiota, a što mikrobiom?
Ljudsku mikrobiotu čine svi mikroorganizmi (bakterije, gljive, virusi), koji žive u/na ljudskom tijelu. Daleko najveći dio otpada na bakterije. Čak  1014  bakterija normalno nastanjuje organizam čovjeka te predstavlja fiziološku mikrobiotu.

Ona nastanjuje one dijelove našeg tijela koji su izloženi djelovanju okoliša. Tako se najveći broj ovih mikroorganizama nalazi u probavnom sustavu, osobito crijevu, no velik broj kolonizira i našu kožu te sluznice dišnog i mokraćno-spolnog sustava. Broj mikroorganizama u ljudskom tijelu nadmašuje broj ljudskih stanica te na njih otpada čak 1-3% naše tjelesne mase. U čovjeka teškog 60 kg mikrobiota teži 1-1,5 kg. Velika je varijabilnost u sastavu mikrobiote među ljudima i svaki je čovjek koloniziran  jedinstvenom i samo njemu svojstvenom mikrobiotom. Na sastav mikroorganizama koje nosimo utječe podneblje u kojem živimo, dob, spol, rasa te prehrambene navike. Za razliku od mikrobiote koju čine živi mikroorganizmi u/na ljudskom tijelu, pod pojmom mikrobiom podrazumijeva se cjelokupni genetski materijal tih mikroorganizama. Mikrobiom ljudskog crijeva posjeduje više od 3 milijuna gena. Za usporedbu, cjelokupni ljudski genom ima svega 22 000 gena.

Uloga u zdravlju

Osim velike antimikrobne zaštitne uloge, ljudska mikrobiota ima i značajan utjecaj na imunološki sustav čovjeka. Osim toga, ona ima i važnu metaboličku ulogu te svojim enzimima sudjeluje u regulaciji metabolizma šećera, bjelančevina i masti, u sintezi vitamina K i nekih vitamina B skupine, kao i u metabolizmu žučnih kiselina te unesenih lijekova. Njena zaštitna uloga očituje se na razne načine. Mikrobiota crijeva sprječava naseljavanje štetnih mikroorganizama, tako što im zauzima životni prostor, natječe se s njima za hranjive tvari, proizvodi spojeve s antimikrobnim učinkom te stimulira lokalni imunološki odgovor. Često se stoga ljudska mikrobiota smatra posebnim tzv. "zaboravljenim" organom.

Čovjek stječe mikrobiotu već tijekom porođaja. Prvi mikroorganizmi koji koloniziraju tijelo novorođenčeta potječu iz rodnice majke te iz okoliša. Nedavno je dokazano da naseljavanje probavnog sustava djeteta bakterijama započinje još u maternici. Fiziološka mikrobiota intenzivno se formira tijekom prvih mjeseci života i značajno se razlikuje u djece rođene vaginalno od one rođene carskim rezom, kao i u one na umjetnoj prehrani u odnosu na onu hranjenu majčinim mlijekom. Unosom krute hrane, od šestog mjeseca života, ona postepeno postiže sastav koji uz manje promjene ostaje stabilan tijekom cijelog života, tako da svaki čovjek živi u uravnoteženom simbiotskom sustavu – eubiozi sa svojom mikrobiotom. No, taj uravnoteženi sustav mogu narušiti različiti unutarnji i vanjski čimbenici, npr. veće promjene i poremećaji u prehrani, unos antibiotika, starenje, utjecaji okoliša.

Uloga u bolesti

Poremećaj u sastavu mikrobiote (disbioza) može utjecati na razvoj nekih bolesti. Do danas, međutim, nije definitivno potvrđeno je li disbioza njihov uzrok ili posljedica.

Promjene crijevne mikrobiote uočene su u različitim bolestima probavnog sustava: sindroma iritabilnog crijeva, kroničnih upalnih crijevnih bolesti poput ulceroznog kolitisa i Crohnove bolesti, karcinoma crijeva i nealkoholne masne jetre. Sve veći broj istraživanja upućuje i na njenu povezanost s nastankom pretilosti. Tako su eksperimenti na laboratorijskim miševima utvrdili da transplantacija mikroorganizama izoliranih iz debelog crijeva pretilih miševa u miševe sa sterilnim crijevima, dovodi u "sterilnih" miševa do većeg povećanja udjela masnog tkiva, nego ukoliko im se transplantira crijevna mikrobiota mršavih miševa. Rezultati studija na ljudima pokazuju pak da pretile osobe imaju drugačiji udio pojedinih bakterijskih vrsta u svojoj crijevnoj mikrobioti u odnosu na osobe s adekvatnom tjelesnom masom.

Posljednjih se desetljeća znatno povećao broj oboljelih od alergijskih bolesti. Studije potvrđuju da poremećaji u sastavu mikrobiote imaju ulogu i u njihovu nastanku. Razlog leži u smanjenju raznolikosti mikroorganizama u našem tijelu, koju uzrokuje česta upotreba antibiotika te izostanak čovjekova kontakta s raznorodnim mikroorganizmima uslijed povećanja životnog standarda i sve rjeđeg boravka u prirodi.

Mikrobiota usne šupljine je nakon one crijevne, druga po raznovrsnosti zastupljenih mikroorganizama. Uslijed pretjeranog konzumiranja ugljikohidrata dolazi do zakiseljavanja sadržaja usne šupljine te njene disbioze (povećanja udjela određenih bakterijskih vrsta), što uz nedovoljno održavanje oralne higijene uzrokuje nastanak karijesa, zubnog plaka, gingivitisa i parodontitisa.

Poremećaj u sastavu mikrobiote rodnice zove se bakterijska vaginoza i najčešći je uzrok vaginalnih simptoma u žena generativne dobi. Simptomi, poput pojačanog iscjetka iz rodnice neugodna mirisa, su uglavnom blagi, no komplikacije koje ovaj poremećaj može izazvati vrlo su opasne (infekcije zdjelice, pobačaj, prijevremeni porod).

Posljednjih se godina znanstvenici bave proučavanjem uloge ljudske mikrobiote u razvoju šećerne bolesti, kao i različitih duševnih oboljenja poput depresije.

Kako održati zdravu mikrobiotu?

Iz svega navedenog vidljivo je da je važno sačuvati zdravu i uravnoteženu mikrobiotu, a to možemo postići pravilnom i raznovrsnom prehranom, koja uključuje što više sezonskog voća i povrća, fermentiranu hranu i hranu bogatu vlaknima tj. hranu bogatu probioticima i prebioticima. Probiotici su živi mikroorganizmi, tzv. "dobre bakterije", a jogurt i ukiseljeno povrće osobito ih puno sadrže. Prebiotici su biljna vlakna u hrani koja u crijevu potiču rast "dobrih"  bakterija. Voće i povrće, cjelovite žitarice i med bogati su prebioticima. Probiotike i prebiotike, osim hranom, možemo uzimati i farmaceutskim pripravcima. Ovi pripravci nisu lijekovi, već dodaci prehrani.

Primjena probiotika u prevenciji i liječenju nekih bolesti posljednjih se godina intenzivno istražuje, a rezultati istraživanja daju različite, ponekad i kontradiktorne, rezultate. Budući da svaki čovjek ima jedinstvenu crijevnu mikrobiotu, za očekivati je da neće svaka vrsta unesenih "dobrih" bakterija jednako djelovati u svakog čovjeka. U očuvanje zdrave mikrobiote također je važno izbjegavati preveliku konzumaciju ugljikohidrata, osobito umjetne zaslađivače. Potrebno je i dovoljno spavati, ne pušiti te izbjegavati stres. Preporučuje se što češći boravak u prirodi i kontakt sa životinjama. Ne treba pretjerivati s higijenom i upotrebom dezinficirajućih sredstava. Prečesta i nepotrebna primjena antibiotika značajno narušava zdravu mikrobiotu te stoga ne treba koristiti antibiotike u infekcijama u kojima njihova primjena nije indicirana.

Prim. mr. sc. Tatjana Marijan, dr. med., specijalist kliničke mikrobiologije