Utječu li čimbenici iz okoliša na pojavu zaraznih bolesti?

Promjene u okolišu, dijelom zbog djelovanja čovjeka, ali i klimatskih promjena, prepoznate su kao jedan od glavnih promotora pojave emergentnih (zarazne bolesti su bolesti koje se po prvi put pojavljuju u populaciji) i re-emergentnih bolesti (bolesti koje se nakon određenog razdoblja ponovno pojavljuju na određenim prostorima na kojima su, u pravilu, prethodno bile iskorijenjene) na globalnoj razini.

Pojava tih zaraznih bolesti dokaz je kontinuiranog međudjelovanja uzročnika, domaćina i okolišnih faktora koji utječu na oboje. Više od 70% emergentnih i re-emergentnih bolesti čine zoonoze  i zarazne bolesti koje se prenose vektorima. Pojava novih vektorskih bolesti u zemljama Europske unije nastala je kao posljedica promjene u obrascima prenošenja bolesti (pojava i udomaćenje invazivnih vrsta komaraca), povećanja učestalosti putovanja, trgovine roba i turizma na globalnoj razini, kao i promjenama u okolišu i klimatskim promjenama. U Europi su to: pojava novih vektora bolesti, koji omogućuju nove prilike za prijenos bolesti, npr. udomaćenost komarca iz roda Aedes albopictus (tigrasti komarac) u Europi, koji je unesen kao neželjena posljedica trgovine na globalnoj razini (rabljene automobilske gume, biljke bambusa) i koji je posljedično doveo do pojave epidemije oboljelih od Chikungunye u Italiji 2007. godine. Nadalje, prilagodba vektora koji trenutno postoje u Europi na novonastale uvjete i njihova mogućnost lakšeg prenošenja neke bolesti te pomicanje u rasponu prijenosa bolesti, domaćina i vektora. Primjer je pojava krpeljnog meningoencefalitisa u nordijskim zemljama, koje su povezane sa socioekonomskim promjenama, ali i pojava vektora u hladnijim sjevernim zemljama Europe zahvaljujući klimatskim promjenama.

Bolesti koje prenose komarci u RH

U Hrvatskoj su otkrivene infekcije uzrokovane virusom Dengue, virusom Zapadnog Nila i Usutu virusom. Prvi autohtoni slučaj Dengue infekcije prijavljen je 2010. godine na poluotoku Pelješcu. Prvi klinički slučajevi neuroinvazivne bolesti uzrokovane virusom Zapadnog Nila u Hrvatskoj prijavljeni su 2012. godine te se do danas svake godine prijavljuju. Neuroinvazivna bolest uzrokovana Usutu virusom potvrđena je 2013. godine u troje oboljelih iz Zagreba i okolice. Autohtoni slučajevi infekcije virusom Zike i Chikungunye na području Hrvatske za sada nisu detektirani, međutim tijekom 2016. i 2017. godine klinički manifestni importirani slučajevi Chikungunye i Zika virusne infekcije otkriveni su u 6 putnika povratnika u Hrvatsku

Što možemo učiniti kako bismo adekvatno odgovorili na moguću prijetnju zdravlju uzrokovanu vektorskim bolestima?

Potrebno je osvijestiti građane i aktivno i odgovorno ih uključiti u sprječavanje razvoja komaraca!

Razvojni ciklus komaraca na ljetnim temperaturama traje od 5 do 7 dana, što znači da se u okolišu stalno razvijaju nove jedinke komaraca. Česte kiše, uz visoke temperature, pogoduju stvaranju brojnih legla komaraca u okolišu, a važnu ulogu imaju građani koji vrlo često radi nepažnje, nemara i neznanja svojim svakodnevnim aktivnostima stvaraju legla komaraca u dvorištima i vrtovima.

Građani odgovornim ponašanjem mogu značajno utjecati na smanjenje broja komaraca u svojem okruženju. Potrebno je ukloniti vodu koja može postati leglo komaraca.

Svi građani kojima tijekom ljeta dosađuju tigrasti komarci, trebaju pažljivo pregledati dvorište i pokušati pronaći legla komaraca. Tigrasti komarci najčešće lete u okolini mjesta gdje su se izlegli.

Smanjiti uvjete za razvoj komaraca u okolišu!

Ukloniti nepotrebne predmete i posude u kojima se nakuplja voda: kante, staklenke, igračke, odbačene predmete, automobilske gume te druge vrste posuda.

Redovito (jednom tjedno) prazniti ili mijenjati vodu u posudama koje su u upotrebi i zadržavaju vodu.

Spremnike za vodu u okućnicama i vrtovima zatvoriti poklopcem, gustom mrežom ili folijom.

U vaze za cvijeće na grobljima staviti pijesak ili zemlju, a prirodno cvijeće zamijeniti umjetnim.

Propisno odlagati krupni otpad.

Održavati otvorene bazene, ukrasna jezerca i fontane.

Održavati ispravnim sustave za odvodnju, drenažu i prikupljanje voda (krovni oluci, ulični slivnici, kanalizacija).

Folije (cerade, tende i sl.) postaviti na način da u njima nije moguće zadržavanje vode.

Koristiti mjere osobne zaštite od uboda komaraca!

Zaštititi prozore i vrata mrežama za kukce i zavjesama, postaviti mreže iznad kreveta i dječjih kolica.

Pri boravku u područjima gdje je velik broj komaraca nositi odjeću svijetlih boja, duge rukave i duge hlače.

Koristiti sredstva koja odbijaju komarce (repelente) i pridržavati se uputa za njihovo korištenje.

Prije putovanja u zemlje izvan Hrvatske posjetiti Centar za cijepljenje i prevenciju putničkih bolesti u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" i savjetovati se sa specijalistom epidemiologije.

Uz prethodno navedene preporuke o uključivanju građana kao ključnih dionika u smanjenju brojnosti komaraca, provode se i mjere suzbijanja komaraca na području grada Zagreba, s ciljem smanjenja broja komaraca kao napasnika i potencijalnih prijenosnika zaraznih bolesti prema Programu mjera i Provedbenom planu preventivne i obvezne preventivne dezinsekcije komaraca na području grada Zagreba za 2019. godinu.

Prim. Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju zaraznih bolesti

Melita Jelavić, dr. med., spec. epidemiologije, voditeljica Odjela za epidemiologiju kroničnih nezaraznih bolesti

Dr. sc. Ana Klobučar, dipl. ing., voditeljica Odjela za DDD