U Školi narodnog zdravlja „Andrija Štampar“ Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu 22. svibnja 2018. godine održana je centralna proslava obilježavanja 30 godina Hrvatske mreže zdravih gradova (HMZG).

Prof.dr.sc. Selma Šogorić je naglasila kako je svih ovih godina Mreža podržavala i podupirala gradske i županijske uprave u ostvarivanju preduvjeta za zdravlje njihovih stanovnika. Kontinuiranim unapređivanjem javnozdravstvenih i upravljačkih kompetencija članica Mreže uvedena je nova kvaliteta u lokalno planiranje i upravljanje za zdravlje te je tako stanovnicima naših gradova omogućena bolja kvaliteta okoliša, zdraviji način života kao i pristup uslugama primjereno njihovim potrebama. Pristup zdravlju u zajednici i planiranje za zdravlje kreće od samih građana i lokalnih zajednica prema nacionalnoj razini. U prepoznatim potrebama i raspoloživim resursima, uvažavajući lokalne specifičnosti u procesu planiranja zdravlja te smatrajući da nema za sve jednakih univerzalnih rješenja - HMZG zagovara pravo na različitost lokalnih zajednica. Provođenjem primijenjenih akcijskih istraživanja HMZG pomaže gradovima i županijama utvrditi potrebe najranjivijih skupina stanovništva te razviti i implementirati specifične intervencije koje će uspješno odgovoriti prepoznatim potrebama.

Na prigodnoj svečanosti okupilo se sedamdesetak sudionika predstavnika gradova i županija članova HMZG i njihovih suradnika iz resornih ministarstava, nacionalnih institucija te nevladinih udruga. Prezentirani su odabrani projekti po županijama koji su pružili priliku za umrežavanje županijskih zdravstvenih i drugih ustanova i djelatnika unutar ustanova te provođenje intervencija kroz sustav zdravstva (razvoj usluga iznad standarda), razvoj zdravog urbanog okruženja, suradnju politike, uprave, struke, civilnog društva na primjeru razvoja i implementacije projekata i programa. Projekt „Gradski vrtovi grada Zagreba“ predstavila je gđa Jasna Tucak.

Razvojem projekta je građanima Zagreba omogućeno dobivanje pracela za uzgoj vlastitih namirnica čime je ujedno povećana dostupnost svježeg voća i povrća. Boraveći u prirodi unaprjeđuje se i fizička aktivnost građana, omogućena je besplatna rekreacija te prevencija sjedilačkog načina života. Druženjem se prevenira otuđenost i usamljenost, unaprjeđuje se duševno zdravlje, kao i dobrosusjedski odnosi. Edukacijom se potiče organski uzgoj hrane, očuvanje starih i rijetkih vrsta i sorti voća i povrća i cvijeća te se podiže svijest o potrebi očuvanja okoliša. Kroz razvoj partnerstva s građanima stvorene su zelene oaze te humaniji i ljepši gradski okoliš koji doprinosi sadržaju i kvaliteti života u gradu.  

Ciljevi Europskog pokreta Zdravih gradova za sljedećih dvanaest godina najbolje se očituju rečenicom „Mi mijenjamo gradove da bismo mijenjali svijet.“, uz citat dugogodišnjeg predsjednika HMZG prof. Slobodana Langa „Mi zagovaramo „politiku dobra“ kojom se suprotstavljamo pohlepi i uskogrudnosti.“

Razvoj politike „Ulaganja u rani razvoj djece kroz intersektorsku suradnju“ – planiranje komprehenzivne intervencije

Planiranje komprehenzivnih intervencija predstavlja velik profesionalni izazov „poslagivanja“ i istovremene primjene višestrukih strategija te njihovog umrežavanja i koordiniranja u procesu provedbe. Zahtijeva kontinuirani nadzor procesa i evaluaciju rezultata. Dosadašnja iskustva Ulaganja u rani razvoj djece (kroz postojeće programe i ostvarene rezultate) prema područjima - komponentama programa (intervencije u fizičko i socijalno okruženje, akcije mobilizacije zajednice, istraživanja, edukacijske intervencije, intervencije uslugom, strateško korištenje medija i drugo):

1. Područje zdravstvene skrbi – od spoznaja dobivenih bazičnim istraživanjima mozga preko intervencija na različitim razinama zdravstvene zaštite do javnozdravstvenih programa;

2. Područje obrazovanja – predškolsko obrazovanje - uključivanje u jaslice i vrtiće (sva djeca), djeca s teškoćama u razvoju (uključivanje u redovne programe, specifični programi za djecu s teškoćama u razvoju, prilagodba objekata vrtića, zapošljavanje stručnjaka - logopeda, psihologa, edukacijskih rehabilitatora, pedagoga, zdravstvenih voditelja) i pomagača u nastavi, trajna izobrazba stručnog osoblja (posebno medicinske sestre i odgajatelji) o komunikaciji i radu s djecom s različitim vrstama teškoća;

3. Područje zapošljavanja - programi zapošljavanja u smislu poticanja poslodavaca na razvoj alternativnih modela zapošljavanja (dijeljenje radnog vremena, rad od kuće i drugo), programi trajne izobrazbe;

4. Područje pristupačnosti – javni gradski prijevoz (niskopodni autobusi, tramvaji), prilagodba odgojno - obrazovnih, zdravstvenih i drugih ustanova, prilagodba dječjih igrališta, sportskih objekata, plivališta;

5. Područje socijalne skrbi – procjena socijalnog rizika, za djecu s najtežim stupnjem oštećenja dodatak za pomoć i njegu, savjetovališta za obitelji djece s invaliditetom i teškoćama u učenju, institucije socijalne skrbi koje rade na principu otvorenosti pružanja usluga (Dnevni centri), podrška udrugama osoba s invaliditetom (stručna i financijska podrška, poslovni prostor za rad udruga) za izvaninstitucionalne oblike skrbi (rana intervencija, specijalizirano udomiteljstvo, mobilna stručna služba podrške za djecu s višestrukim teškoćama / prevencija institucionalizacije, edukacijsko - rehabilitacijska podrška, dnevni centri, klubovi, kreativne radionice, organizirano stanovanje uz podršku, zapošljavanje uz podršku), osiguravanje sredstava putem partnerstva / projekata EU;

6. Područje sporta i rekreacije – za trudnice i majke s malom djecom, rekreativni i terapijski programi za djecu s teškoćama u razvoju, zimovanja i ljetovanja, prilagođavanje ustanova, prostora i sadržaja kulture, zabave, sporta i rekreacije;

7. Strateško korištenje medija – kampanje, tematska događanja, obilježavanje značajnih datuma, pružanje informacija.