Zdrav okoliš temeljna je pretpostavka za očuvanjem zdravlja ljudi i kvalitete života. U današnjem društvu „ekološki“ način razmišljanja i djelovanja predstavlja imperativ u svim aspektima života grada i njegovih stanovnika. Učinak čimbenika okoliša na zdravlje ljudi ovisan je o prostoru i vremenu njihova djelovanja, intenzitetu izloženosti, međusobnim interakcijama, kao i o ciljanoj populaciji na koju djeluje.

Zagađenje zraka u urbanim područjima ima važne implikacije na zdravlje i upravljanje okolišem. Sve izraženija modifikacija meteoroloških varijabli zbog klimatskih promjena, kao što su ekstremne hladnoće i vrućine, također ima utjecaj na zdravlje. Specifični klimatski uvjeti koji vladaju u gradovima produljuju peludnu sezonu i potenciraju produkciju peludi biljaka, osobito visoko alergene korovne biljke ambrozije. Ljudska aktivnost utječe na zalihe vode i na njezinu kakvoću te je važno racionalno i održivo gospodarenje. Tlo kao složen medij podložan je procesima degradacije, a same promjene u stanju tla su sporije i uočavaju se kasnije za razliku od ostalih sastavnica okoliša.

Na području Grada Zagreba provodi se niz ispitivanja i monitoringa zdravstvene ispravnosti okolišnih čimbenika u svrhu procjene utjecaja na zdravlje ljudi te stanja okoliša. Svjesni činjenice o velikom broju podataka koji nisu bili objedinjeni i dostupni ni donosiocima odluka niti građanima, razvila se ideja izrade ekološke karte koja je 2017. godine realizirana uspostavom web GIS aplikacija „Ekološka karta Grada Zagreba“.

Ekološka karta predstavlja interaktivan operativni alat s inovativnim pristupom u kojem su podaci prikazani na jednostavan vizualan način, lako razumljiv svim građanima Zagreba. Karta je prilagodljiva korisniku te se koristeći desnim i lijevim izbornikom lako se pregledavaju podaci o lokacijama mjerenja, mjerenim parametrima na određenim lokacijama, indeksu onečišćenja na pojedinoj lokaciji (Video), a posebno želimo istaknuti da su podaci prikazani u stvarnom vremenu.

Odabir praćenih parametara:

Zrak

Podaci obuhvaćeni postojećim monitorinzima u nadležnosti su Gradskog ureda za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša i Gradskog ureda za zdravstvo.

Instaliranjem mreže automatskih stanica na strateški značajnim lokacijama diljem grada upotpunile su se „praznine“ gradske mreže za trajno praćenje kvalitete zraka i klima podataka što rezultira jasnijim i usmjerenijim uvidom u podatke.

Parametri koji se prate: O3, NO2, NO, PM2,5, PM10, SO2,CO, srednja temperatura, srednja relativna vlaga.

Voda

Podaci obuhvaćeni postojećim monitoringom u nadležnosti su Gradskog ureda za zdravstvo.

Monitoring vode za ljudsku potrošnju podrazumijeva sustavno praćenje zdravstvene ispravnosti vode kako bi se utvrdila njezina sukladnost s propisanim vrijednostima, a obuhvaća monitoring centralnog vodoopskrbnog sustava i lokalnih vodovoda i monitoring izvorišta lokalnih vodovoda na području Grada Zagreba. Dinamika uzorkovanja je najmanje jednom mjesečno na svakoj točki. Broj uzorka određen je na temelju Plana monitoringa zdravstvene ispravnosti vode za ljudsku potrošnju za Grad Zagreb.

Prikazani parametri: Escherichia coli, enterokoki, Pseudomonas aeruginosa, nitrati, slobodni rezidualni klor, amonij, boja, kloridi, koncentracija vodikovih iona, miris, mutnoća, okus, temperatura, utrošak KMnO4, vodljivost, broj kolonija na 22°C i na 36°C, ukupni koliformi, uzorci s javne vodoopskrbne mreže i internih instalacija javnih ustanova (škole, vrtići…)

Meteorološki podaci

Podaci su u nadležnosti Državnog hidrometeorološkog zavoda.

Na području Grada Zagreba postoje tri glavne meteorološke postaje (AMP): Zagreb – Maksimir, Zagreb – Grič i Puntijarka. Postojeća mreža postaja proširena je s novom mjernom postajom na lokaciji Lisičina.

Prikazani parametri: srednja temperatura, prevladavajući smjer vjetra, srednja brzina vjetra, srednja relativna vlaga, tlak, oborine.

Pelud

Podaci obuhvaćeni postojećim monitoringom u nadležnosti su Gradskog ureda za zdravstvo.

Na svakodnevnoj bazi prikazana je razina koncentracije alergene peludi za skupinu drvenastih biljaka, trava i korova s naglaskom na prevladavajuću vrstu.

Tlo

Podaci obuhvaćeni postojećim ispitivanjima u nadležnosti su Gradskog ureda za zdravstvo i Gradskog ureda za poljoprivredu i šumarstvo.

Praćenje kvalitete tla povezano je s održivom opskrbom pitkom vodom, zdravstvenim aspektima izravnim unosom, blizinom odlagališta otpada ili izvora industrijskog onečišćenja, proizvodnje hrane na površinama gradskog i prigradskog područja, rekreacijskim i sportskim površinama, a nisu zanemarivi niti estetski učinci u perivojima i gradskim parkovima uslijed kontaminacije ili npr. zaslanjivanja tla u drvoredima uz prometnice nakon tretmana tijekom zime. Informacije su osobito korisne građanima kojima su dodijeljene vrtne parcele na korištenje u svrhu proizvodnje hrane (povrće i jagodasto voće), začinskog bilja i cvijeća za osobne potrebe.

Prikazani parametri onečišćenje tla metalima: kadmij, krom, bakar, nikal, olovo, cink, živa uz klasifikaciju prema načinu korištenja urbanog tla.

Dobrobit za građane:

• poboljšanje kvalitete života prilagodbama životnog stila i aktivnosti u odnosu na trenutnu kvalitetu okoliša;
• povećanje povjerenja u racionalno raspolaganje sredstvima u svrhu monitoringa kvalitete okoliša i istraživanja utjecaja okoliša na zdravlje te
• povećanje razine znanja i snižavanje razine neutemeljene zabrinutosti vezano za spregu okoliša i zdravlja.

Dobrobit za struku i donositelje odluka:

• utvrđivanje tzv. „nultog stanja“ opterećenja okoliša;
• sveobuhvatni i trenutni uvid u rezultate monitoringa različitih okolišnih medija (zraka, vode, tla i otpada);
• utvrđivanje kritičnih točaka u urbanoj sredini vezano za kvalitetu okoliša;
• praćenje prostorno-vremenskog trenda kretanja moguće štetnih čimbenika u okolišu;
• kvalitetnije višestrane razmjene podataka na razini trijasa - donositelji odluka, struka i javnost;
• informacijski utemeljeno donošenje odluka (točke uzorkovanja, parametri uzorkovanja; preporuke dekontaminacije, popravno preventivni postupci…) u slučaju izvanrednih stanja i
• korištenje podataka u daljnjem razvoju grada (urbanistički dizajn).

Program je realiziran zahvaljujući suradnji Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“, Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, Državnog hidrometeorološkog zavoda te nadležnih gradskih ureda Grada Zagreba:

• Gradski ured za zdravstvo;
• Gradski Ured za gospodarstvo, energetiku i zaštitu okoliša;
• Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo;
• Ured za upravljanje u hitnim situacijama;
• Stručna služba gradonačelnika.