Promicanje zdravlja na radnom mjestu predstavlja zajedničke napore poslodavca, zaposlenika i društva za poboljšanje zdravlja i dobrobiti ljudi na radnom mjestu. To se može postići kombinacijom poboljšanja organizacije rada i radne okoline, promicanja aktivnog sudjelovanja i poticanjem osobnog razvoja (Deklaracija o promicanju zdravlja na radnom mjestu u EU).
Duži radni vijek je neminovnost našeg vremena. Dob za odlazak u mirovinu je sve viša i radna snaga u Europi sve je starija. Procjenjuje se da će u mnogim europskim zemljama do 2030. godine radnici u dobi od 55 do 64 godine činiti najmanje 30 % radne snage. Demografske promjene koje su prisutne mogu prouzročiti probleme, ali osiguranjem održivog radnog vijeka mogu se izbjeći negativne posljedice. Rad je važan kako za tjelesno tako i za mentalno zdravlje svakog čovjeka, a dobrim upravljanjem sigurnošću i zdravljem na radu povećava se produktivnost i učinkovitost. Naglasak javnozdravstvenih kampanja, posvećenih zdravlju na radnom mjestu, je na prevenciji bolesti i ozljeda na radu utemeljenim na tripartitnoj osnovi i socijalnom dijalogu te podizanju razine svijesti o potrebi provedbe sigurnosti i zaštite na radu. Svaki čovjek ima pravo na sigurno radno mjesto i zdravo okruženje koje će mu omogućiti normalan socijalni i ekonomski produktivan život, što je u skladu s načelima Ujedinjenih naroda, Svjetske zdravstvene organizacije i Međunarodne organizacija rada.
Radno aktivna dob je zapravo najaktivnija dob u životu pojedinca u kojoj se događaju najveći životni događaji, kao što su početak rada nakon školovanja, osiguravanje životnog prostora, planiranje i podizanje obitelji te tijekom radnog vijeka daljnje školovanje, napredovanje i promjene karijere te planiranje umirovljenja. Radom se omogućava ekonomski neovisan život, razvijanje sposobnosti te ostvarivanje socijalnih kontakata. Život, zdravlje i očuvanje radne sposobnosti radnika vrijednosti su od posebnog društvenog interesa.
U ovom životnom razdoblju upravo veliki utjecaj imaju zdravlje i bolest. Smanjenje radne sposobnosti zbog zdravstvenih problema na razini pojedinca može se odraziti na mogućnost osiguranja sredstava za život i time njegovo životno iskustvo u cjelini. S druge strane, posljedice na zdravlje mogu biti uzrokovane i radnim mjestom, od posljedica povezanih sa stresom na radnom mjestu do ozljeda i profesionalnih bolesti. Dodatni utjecaj na zdravlje imaju svakako i životne navike pojedinca koje su izravno povezane s radom, radnim vremenom i zahtjevima na poslu.
Posljedice se očituju u izostanku s posla, razvoju nesposobnosti za rad te ranijim umirovljenjem i nezaposlenošću, osobito u dobnoj skupini starijih od 50 godina. Svi ti čimbenici utječu na trajanje života, kvalitetu života i pojavu bolesti u starijoj dobi. Ove godine pokreće se i globalna kampanja s ciljem unaprjeđenja sigurnosti i zdravlja na radu mladih radnika te sprječavanje dječjeg rada.
Više od 15 % svjetske radne snage, 541 milijun mladih radnika, čine mladi u dobi od 15 do 24 godina. U taj broj je uključeno i 37 milijuna djece koja rade na radnim mjestima s povećanim opasnostima. Ograničeno životno i radno iskustvo čine mlade vulnerabilnom skupinom na radnim mjestima uz veću vjerojatnost da će doživjeti ozbiljne nesreće, postati žrtve nasilja i uznemiravanja na radnom mjestu. Kod mladih radnika evidentirano je čak 40 % više ozljeda na radu u odnosu na radnike starije od 25 godina. Upravo zbog navedenih razloga njihova je zaštita na popisu prioriteta Europske unije te se predlaže primjena uspješnih strategija, kao što je uključivanje edukacije o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu u obrazovni sustav.
Istovremeno započinje Europska dvogodišnja kampanja (2018./2019.) obilježavanjem Dana zaštite na radu uz glavnu poruku “Zdrava mjesta rada upravljaju opasnim tvarima”. Postojeći slogan svih kampanja za zdrava mjesta rada je “Sigurnost i zdravlje na radu se tiču svakoga. Dobro je za vas. Dobro je za posao.“. Strateški okvir za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu 2014-2020 Europske unije posebno naglašava mjere za promicanje dobre prakse i poboljšanje uvjeta sigurnosti i zdravlja na radu (SZR) za sve radnike.
Intervencije moraju biti u skladu s relevantnim zakonskim zahtjevima. Zaštita zdravlja i na radu ne može se provoditi bez kvalitetne zaštitne opreme prilagođene poslovima koje radnici obavljaju u svojoj organizaciji. Osobito je važno usmjeriti pažnju na poboljšanje sigurnosti i zdravlja mladih radnika, od promicanja pravednog zapošljavanja mladih, sve do međusobnog povezivanja u borbi protiv opasnih uvjeta na radu te svih drugih oblika dječjeg rada. Kampanja podiže svijest o važnosti dobrog upravljanja zaštitom na radu za vrijeme cijelog radnog vijeka te o potrebi prilagođavanja potrebama pojedinaca – bilo na početku ili na kraju karijere zaposlenika.
Izgradnja kulture prevencije za zdravo mjesto rada
Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) istražuje, razvija i širi pouzdane i nepristrane informacije o sigurnosti i zdravlju te surađuje s ostalim partnerskim organizacijama u Europi kako bi unaprijedila uvjete rada. EU-OSHA promiče preventivne pristupe u pet koraka:
- identificirati opasnosti i rizike, kao i radnike kojima oni prijete
- procijeniti rizike i postaviti prioritete
- donijeti odluku o preventivnim aktivnostima
- potrebne mjere
- i razmotriti situacije.
U provedbi javnozdravstvenih kampanja potrebno je ojačati promicanje zdravih životnih stilova, u prioritete osobito staviti javnozdravstvene intervencije protiv pušenja i konzumacije alkohola te usvajanje znanja o pravilnoj i uravnoteženoj prehrani, kao i potrebi provođenja redovite tjelovježbe. Ciljevi su i povećanje svjesnosti populacije o važnosti redovitih pregleda i povećanje razine zdravstvene prosvjećenosti općenito.
Mentalne bolesti čine veliki zdravstveni teret te treba što aktivnije uključiti sve zdravstvene radnike na svim razinama u zbrinjavanje mentalnih poremećaja ove populacije, od preventivnih akcija smanjenja stresa na radnom mjestu, ranog prepoznavanja simptoma i znakova depresije pa sve do pretjeranog konzumiranja alkohola i slično.
|