Od samih početaka razvoja civilizacije, čovjek je koristio stečena znanja i iskustva u cilju najprije, preživljavanja, a kasnije i ovladavanja prirodom i prilagođavanja njenih resursa svojim potrebama. Tehnološki napredak krenuo je izumom vatre i kotača, a danas se već govori i o razvoju umjetne inteligencije.

Razvoj znanosti i tehnologije je, bez sumnje, pozitivno djelovao na oslobađanje čovjeka od fizičkog rada i produžavanje životnog vijeka ljudi, no prate ga i neki negativni efekti po život i zdravlje pojedinca i društva.

U posljednjih nekoliko desetljeća svjedoci smo izuzetno brzog razvoja informacijskih i računalnih tehnologija koje su ušle u naše živote i više ne možemo zamisliti svakodnevicu bez njih. Upotreba modernih tehnologija nije zaobišla ni djecu pa već mališani predškolskog uzrasta znaju koristiti računala, pametne telefone i sl. Informacijske tehnologije ulaze i u škole, a sami time postavljaju se i pitanja o njihovom utjecaju na zdravlje učenika.

Razdoblje školovanja smatra se najzdravijim razdobljem u životu djece i mladih (stope pobola i smrtnosti niže su u odnosu na rano djetinjstvo, predškolski period i stariju dob). No, važno je imati na umu da je istodobno taj period obilježen intenzivnim rastom i razvojem te kognitivnim, emocionalnim, socijalnim i psihičkim sazrijevanjem učenika.

Dužnost je odraslih, roditelja, učitelja i drugih profesionalaca (stručnih suradnika i liječnika školske medicine) koji se bave djecom, učiniti sve da ih se zaštiti tijekom tog vulnerabilnog razdoblja te im omogućiti prirodan razvoj i realizaciju svih njihovih potencijala. Ta premisa vrijedi i za sigurno korištenje modernih tehnologija, u školi i izvan nje, kako kumulativno djelovanje ne bi dovelo do negativnih posljedica na zdravlje učenika.

Brojna istraživanja pokazuju da broj pretile djece i adolescenata izrazito raste u cijelom svijetu posljednjih desetljeća. Uzrok se može tražiti u lošim prehrambenim navikama, lakšoj dostupnosti hrane, ali i u činjenici da se djeca sve manje bave tjelesnom aktivnošću, a sve više vremena provode sjedeći pred ekranima raznih uređaja (TV, računala, mobiteli, tableti itd). Kretanje i neposrednu (verbalno-socijalnu) komunikaciju s vršnjacima i drugim osobama zamijenili su virtualnom komunikacijom što može imati neželjene posljedice.

Kakvi su trenutni pokazatelji zdravstvenog stanja, zdravstvenih navika i ponašanja naših mladih?

Podaci iz HBSC (Health Behaviour in School-aged Children) istraživanja iz 2014. godine, govore da udio učenika i učenica u Republici Hrvatskoj, koji se redovno bave umjerenom ili intenzivnom tjelesnom aktivnošću, opada s dobi djeteta, podjednako u oba spola. Tako je u dobi od 11 godina tjelesno aktivno 39 % dječaka i 26 % djevojčica, s 13 godina 33 % dječaka i 19 % djevojčica, a s 15 godina se taj udio smanjuje na 25 % dječaka i svega 12 % djevojčica.

Pri tome svakodnevno uz televizijski ekran, više od dva sata, provede oko 50 % jedanaestogodišnjaka i preko 60 % trinaestogodišnjaka i petnaestogodišnjaka.

Broj preuhranjene djece u Republici Hrvatskoj je također u porastu te oko 26 % djece školske dobi ima prekomjernu tjelesnu težinu, a oko 13 % je pretilo (prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo).

Osim utjecaja na smanjenje tjelesne aktivnosti te posredno na porast tjelesne težine, prekomjerno i neadekvatno korištenje modernih tehnologija se dovodi i u vezu smetnjama vida te pojavom bolova u području lokomotornog sustava.

Gledanje u zaslon ekrana i fokusiranje slike zahtjeva veći napor za oči, što uz rjeđe treptanje može biti uzrokom glavobolje, crvenila i suhoće oka te pojavom zamućenog vida. Dosadašnja istraživanja ne dovode u izravnu vezu pojavu refrakcijskih anomalija (kratkovidnost, dalekovidnost) ili njihovo pogoršanje zbog upotrebe računala.

Dugotrajno, nepravilno sjedenje prilikom korištenja računala, mobilnih telefona ili tableta može biti uzrokom bolova u području vrata, ramena, ruku ili lumbalnog dijela kralježnice. Do unatrag nekoliko godina pojava takvih bolova kod djece se dovodila u vezu s nošenjem teških školskih torbi. Ulazak informacijskih tehnologija i e-udžbenika u život djece i mladih, može smanjiti težinu školske torbe, no neadekvatna upotreba istih može uzrokovati slične posljedice. Pojavi takvih bolova može pogodovati postojanje nepravilnog držanja ili strukturne promjene kralježnice (skolioza, kifoza). Prema podacima provedenih sistematskih pregleda učenika osnovnih i srednjih škola u RH (Hrvatski zdravstveno –statistički ljetopis za 2016. godinu), nepravilno držanje ima oko 16 % osnovnoškolaca i oko 20 % srednjoškolaca. Dijagnoza skolioze se bilježi kod 2% dječaka i 6% djevojčica u osnovnim te 6,9 % učenika i 13,6 učenica srednjih škola.

Osim mogućeg utjecaja na tjelesno zdravlje, neadekvatna i nekontrolirana upotreba modernih tehnologija može imati negativan efekt na mentalno zdravlje mladih. Dosadašnje spoznaje govore o povezanosti poremećaja pažnje, lošije koncentracije, poremećaja sna, nerealne percepcije realiteta, depresivnosti te slabijih socijalnih kompetencija s prekomjernim korištenjem IT-a.

Moderne tehnologije su neminovnost u životu djece i mladih, one postaju dio i obrazovnog procesa.

Slijedom navedenih mogućih negativnih djelovanja na zdravlje učenika, važno je da primjeni novih tehnologija prethodi osiguravanje važnih preduvjeta. U prvom redu to je edukacija djece, učitelja i roditelja o sigurnom korištenju tehnologija uz značajno upozorenje na količinu vremena koje djeca provedu za ekranima uređaja u školi i u slobodno vrijeme. Škole trebaju osigurati kvalitetnu opremu (ergonomski stolovi i stolci, računala s antireflektirajućim zaslonima), adekvatnu osvijetljenost računalnih učionica te razmotriti mogućnost povećavanja fonda sati namijenjenih tjelesno-zdravstvenoj kulturi. Tijekom nastavnih sati na kojima se koriste računala ili tableti, učenicima treba osigurati kraće promjene aktivnosti uz kratko razgibavanje, što je korisno za odmor mišića tijela, ali i očnog akomodacijskog aparata.

Takvim postupcima zaštitit će se zdravlje učenika, omogućit će im se primjereno, zanimljivo i kreativno obrazovanje i konačno, sami će upravljati modernim tehnologijama, a ne one njima.