Sve smo bliži hladnijem i vlažnijem dijelu godine, a samim time povećava se i mogućnost obolijevanja od akutnih infekcija dišnog sustava. One su najčešće uzrokovane virusima i bakterijama i vodeći su uzrok posjeta liječniku u svim dobnim skupinama.

Simptomi koji karakteriziraju ovu skupinu bolesti, koje se prenose kapljičnim putem, mogu kod različitih uzročnika i kliničkih slika biti različitog intenziteta, a najčešće su curenje iz nosa, suzenje oči, povišena temperatura, kašalj, promuklost, grlobolja i dr.

Najčešća dijagnoza iz ove skupine bolesti, a ujedno po kliničkoj slici i najjednostavnija, je prehlada koja je uzrokovana različitim vrstama virusa. Za razliku od prehlade koja je najčešće postupnog tijeka i slabije izraženih simptoma, uglavnom od strane dišnog sustava te se razrješava sama od sebe unutar nekoliko dana, gripa je također virusna bolest, no znatno drugačijeg početka i tijeka. Gripa (influenza) je uzrokovana virusima influence koji se najčešće klasificiraju u tri tipa: A, B i C prema antigenim svojstvima vanjskog omotača virusa. Virusi influence tipa A i B uzrokuju bolest u ljudi. Kada se govori o sezonskoj gripi, govori se o istodobnoj prisutnosti nekoliko subtipova virusa.

Gripu karakteriziraju iznenadan početak bolesti („iz punog zdravlja“) s izraženim općim simptomima, kao što su glavobolja, visoka tjelesna temperatura, naglašen umor i iscrpljenost te bolnost u mišićima, dok su simptomi sa strane dišnog sustava nešto manje izraženi, pogotovo u početnim danima bolesti. Ovisno o statusu našeg obrambenog sustava tijek bolesti je srednje težak do težak, a i komplikacije kod gripe znatno su češće nego kod obične prehlade. Česta komplikacija gripe koja zahtijeva obavezan pregled liječnika je upala pluća (gotovo svaka deseta oboljela osoba). Osobito je opasna kod starijih ljudi te ljudi koji boluju od kroničnih nezaraznih bolesti pa se istima kao mjera prevencije preporučuje cijepljenje. Gripa se kao i ostale bolesti uzrokovane virusima NE LIJEČI ANTIBIOTICIMA, već ju je potrebno „odležati“ i liječiti simptomatski (skidanjem temperature, nadoknadom tekućine).

Gripa se češće pojavljuje u težem obliku (upala pluća, bronhitis i sinusitis kao komplikacije gripe, hospitalizacija oboljelog od gripe s razvijenom upalom pluća, intenzivno liječenje) kod osoba oboljelih od kroničnih bolesti, među kojima je zbog velikog broja potrebno istaknuti one oboljele od šećere bolesti stoga je važno poduzeti sve preventivne mjere kako bi se komplikacije gripe izbjegle.

Prema podacima CroDiab registra u Republici Hrvatskoj je 2016. godine bilo preko 280.000 odraslih osoba sa šećernom bolesti, no s obzirom na osobitost kliničke slike dijabetesa (dug period između nastanka bolesti i pojave simptoma), procjenjuje se da i do 40 % bolesnika nije otkriveno te se ukupan broj oboljelih u Hrvatskoj procjenjuje na više od 400.000. Najčešći oblik bolesti je tip 2 dijabetesa od kojeg boluje od 90 do 92 % osoba sa šećernom bolešću, dok je bolesnika s tipom 1 bolesti od 7 do 8 %.

Osobe oboljele od šećerene bolesti (dijabetesa tip I i tip II) su u visokom riziku za razvoj komplikacije gripe čak i one osobe s dobro reguliranim razinama šećera u krvi. Gripa može pogoršati simptome temeljne bolesti, u ovom slučaju dijabetesa. Također, kao i druge virusne infekcije, gripa može dovesti do povišenih vrijednosti razine šećera u krvi, a time se povećava rizik nastanka komplikacija šećerne bolesti kao što su ketoacidoza i hiperosmolarno hiperglikemično stanje.

Što se savjetuje dijabetičarima?

Kako bi se najučinkovitije zaštitili od gripe, dijabetičarima koji predstavljaju jedan od vodećih javnozdravstvenih izazova zdravstvenog sustava globalno se sukladno preporukama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO -a), kao i smjernicama vodećih dijabetoloških društava, savjetuje cijepljenje protiv gripe svake godine. Stoga je i Republika Hrvatska preko HZZO-a (bez dodatnog plaćanja), omogućila cijepljenje protiv gripe svim dijabetičarima.

S obzirom na to da je virus gripe podložan učestalim promjenama, posljedično javljanju različitih tipova i subtipova gripe, važno je cijepiti se svake godine jer se svake godine prema preporukama WHO-a sintetizira cjepivo specifično za tu sezonu. Ako osoba oboljela od šećerne bolesti oboli od gripe savjetuje joj se češća kontrola razine šećera nego što to uobičajeno čini. Naime simptomi gripe mogu maskirati simptome visoke ili niske razine šećera, stoga se mogu razviti simptomi hiperglikemije ili hipoglikemije bez da osoba na vrijeme primijeti, što posljedično može dovesti i do životno ugrožavajućih komplikacija.

Neka od sredstava koja se koriste za ublažavanje simptoma gripe sadrže visoke koncentracije šećera, koje u tom slučaju predstavljaju dodatnu poteškoću dijabetičarima u kontroli svoje glikemije, stoga je potrebno odabrati preparat koji ima nisku razinu šećera. Zbog činjenice da povećavaju razinu šećera ne preporučuje se niti uzimanje nekih sredstava za ublažavanje simptoma gripe koje sadrže nesteroidne antireumatike, poput ibuprofena.