Brojke govore

Zarazne bolesti u gradu Zagrebu

Vladimira Lesnikar, dr. med., spec. epidemiolog

Tekst priredila:
prim. mr. sc. Marina Polić Vižintin, dr. med., spec. javnog zdravstva

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

U našim krajevima je vrlo duga tradicija nadzora nad zaraznim bolestima te je unatoč podprijavljivanju, posebno bolesti s lakšom kliničkom slikom, moguće pratiti trend kretanja zaraznih bolesti.

Sukladno Zakonu o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti i pravilnicima koji reguliraju pojedine segmente rada, Odjel za epidemiologiju zaraznih bolesti (Služba za epidemiologiju) preko mreže svojih 20 timova koji pokrivaju cijelo područje grada, prikuplja prijave zaraznih bolesti od liječnika primarne zdravstvene zaštite, poliklinika, bolnica i laboratorija. Zbog potrebe brze provedbe određenih preventivnih mjera, djelatnici ove Službe dostupni su svakodnevno tijekom 24 sata u obliku pripravnosti zbog davanja stručnog savjeta, provođenja protuepidemijskih mjera, potrebne kemoprofilakse i imunoprofilakse te uzimanja uzoraka s ciljem ranog otkrivanja uzročnika bolesti i putova njihova prijenosa, a time i suzbijanja epidemije. Epidemiolog u pripravnosti, ako to epidemiološka situacija zahtijeva, poziva na rad izvan radnog vremena djelatnike drugih službi i odjela te koordinira njihov rad (Služba za kliničku mikrobiologiju, Služba za zaštitu okoliša i zdravstvenu ekologiju, Odjel za DDD).

Tijekom 2012. godine na području Zagreba zabilježeno je ukupno 15.234 prijava zaraznih bolesti.

Iz podataka je vidljivo da broj prijavljenih infektivnih bolesti u posljednje tri godine polagano, ali kontinuirano raste (tablica 1).

Tablica 1 - Broj prijavljenih zaraznih bolesti na području grada Zagreba tijekom 2010., 2011. i 2012. godine

Analiza dobivenih podataka pokazuje zadovoljavajuću epidemiološku situaciju na području grada Zagreba. Varicella-zoster najčešće je prijavljivana infekcija tijekom 2102. godine sa 4.969 prijavljenih slučajeva (grafikon 1), a javljala se tijekom cijele godine s izrazitim padom broja oboljelih u razdoblju od srpnja do listopada (grafikon 2). Na drugom su mjestu streptokokne infekcije (streptokokne angine, 3.048 i scarlatina, 573; grafikon 3), a nakon toga slijede gastrointestinalne infekcije (2.611) i pneumonije (1.990). Ove brojke ne odstupaju značajno od uobičajenog godišnjeg broja zaprimljenih prijava, iako je broj varicella nešto viši nego u prethodne dvije godine, što je u skladu s njihovim cikličkim kretanjem.

Grafikon 1. Broj prijavljenih pacijenata oboljelih od varicella i herpes zostera tijekom 2012. godine
u Zagrebu prema dobnim skupinama

Grafikon 2. Broj oboljelih od varicella-zoster infekcija tijekom 2012. godine u gradu Zagrebu

Streptokokne infekcije, tonsilitisi i pharingotonsilitisi karakteristični su za školsku i mladu odraslu dob, dok je skarlatina najčešća u djece predškolske dobi i učenika prvih godina školovanja (grafikon 3, grafikon 4).

Grafikon 3. Broj oboljelih od streptokoknih infekcija prema dobnim skupinama tijekom 2012. godine
u gradu Zagrebu

I ove infekcije pokazuju sezonsko kretanje s najvećim brojem oboljelih u ranim proljetnim mjesecima i ranoj zimi, osim erizipela koji se javlja u nešto povećanom broju u ljetnim mjesecima i povezan je s infekcijama kože nakon povreda prilikom poljoprivrednih radova te se najčešće javlja u starijoj odrasloj dobi (grafikon 3).

Grafikon 4. Broj oboljelih od streptokoknih infekcija tijekom 2012. godine u gradu Zagrebu

Crijevne zarazne bolesti čine ukupno petinu svih prijava zaraznih bolesti. Najveći broj prijava odnosi se na salmoneloze i enterokolitise uzrokovane kampilobakterom te na enterokolitise neutvrđenog uzročnika (grafikon 5, grafikon 6). Ove se infekcije javljaju tijekom cijele godine i u svim dobnim skupinama, ali najčešće obolijevaju odrasle osobe u dobi od 20 do 39 godina te one starije od 60 godina. Kod djece crijevne su infekcije najčešće u dobi od 1 do 3 godine (grafikon 6).

Grafikon 5. Broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti na području grada Zagreba tijekom 2012. godine

Grafikon 6. Broj oboljelih od crijevnih zaraznih bolesti na području grada Zagreba
tijekom 2012. godine prema dobnim skupinama

Analizirajući broj oboljelih od pneumonija uočava se značajan porast u starijoj životnoj dobi (više od 60 godina života), što ukazuje na još uvijek mali broj preventivno cijepljenih starijih osoba iako je cjepivo dostupno i preporučeno upravo u toj dobi (grafikon 7). Iako se pneumonije javljaju tijekom cijele godine, njihov najveći broj bilježi se tijekom zimskih i rano proljetnih mjeseci (grafikon 8).

Grafikon 7. Broj oboljelih od pneumonija tijekom 2012. godine na području grada Zagreba
prema dobnim skupinama

Grafikon 8. Broj oboljelih od pneumonija tijekom 2012. godine u gradu Zagrebu

Pojava pertusisa koju uočavamo svake godine, usprkos učinkovitom cjepivu i zadovoljavajućem cijepnom obuhvatu, rezultat je gubitka cijepljenjem stečenog imuniteta nakon otprilike 10. godine života. Tada adolescenti i mlađe odrasle osobe koje obolijevaju od blažih i često neprepoznatih oblika bolesti postaju izvor infekcije za dojenčad i malu djecu koja nisu cijepljena ili još nisu primila sve doze predviđene shemom cijepljenja.

U 2012. godini prijavljene su ukupno 122 osobe oboljele od Lyme borelioze, kao najčešće infekcije koju prenose krpelji u našim krajevima, dok su istovremeno prijavljena svega četiri oboljela od krpeljnog meningoencefalitisa. Najveći broj zabilježenih slučajeva oboljelih osoba od Lyme borelioze prisutan je u dobi od 30.-50. godine života dok su od krpeljnog meningoencefalitisa oboljele dvije osobe u dobi od 30-39 godina i dvije osobe starije od 60 godina. Lyme borelioza pokazuje klasični trend porasta oboljelih najviše u ljetnim mjesecima (od svibnja do kolovoza) te postupnim padom oboljelih tijekom jeseni i zime.

Grafikon 9. Broj oboljelih od Lyme borelioze i krpeljnog meningoencefalitisa
na području grada Zagreba tijekom 2012. godine

Tijekom 2012. godine zabilježen je značajno veći broj oboljelih od hemoragijske groznice sa bubrežnim sindromom, "mišje groznice", što je bio rezultat vremenskih prilika i povećanog broja mišolikih glodavaca. Prvi oboljeli zabilježeni su krajem 2011. godine, a novi slučajevi javljali su se do kraja 2012. godine s najvećim brojem oboljelih u toplijim mjesecima kada su ljudi više boravili u prirodi (grafikon 10).

Grafikon 10. Broj oboljelih od hemoragijskih vrućica 2011. i 2012. godine

Zabilježen je i povećan broj prijava ušljivosti glave i posebno svraba u starijoj životnoj dobi koji upućuje na slabije higijenske uvjete, ali i propuste u pravovremenom prepoznavanju ove parazitoze tako da bilježimo i "kućne epidemije" u manjim ustanovama koje skrbe o starijim i nemoćnim osobama.

Grafikon 11. Broj osoba kod kojih je utvrđena ušljivost glave
tijekom 2011. i 2012. godine na području grada Zagreba

Grafikon 12. Broj oboljelih od svraba tijekom 2012. godine prema dobnim skupinama

Većina zaraznih bolesti javlja se u obliku pojedinačnih slučajeva ili malih obiteljskih epidemija. Tijekom 2012. godine zabilježene su tri epidemije u kolektivima (jedna uzrokovana salmonelom enteritidis, jedno trovanje hranom nedokazanog uzročnika i jedna epidemija uzrokovana norovirusom) te dvije obiteljske epidemije uzrokovane salmonelom enteritidis.

Razlike u broju prijava prema timovima više su odraz podprijavljivanja nego stvarnih razlika u broju bolesnika, iako dobna struktura stanovnika pojedinih gradskih četvrti znatno utječe na pojavnost nekih zaraznih bolesti (respiratorne infekcije, varicella). (grafikon 13).

Grafikon 13. Broj prijava zaraznih bolesti prema epidemiološkim timovima tijekom 2012.godine

Cijepljenje

Nesumnjivo je najučinkovitija preventivna mjera zaštite od zaraznih bolesti cijepljenje. Kontinuirano provođenje programa obveznih imunizacija uz visok cjepni obuhvat rezultirao je potiskivanjem nekad brojnih i teških zaraznih bolesti koje su nerijetko bile uzrok smrti i trajnog invaliditeta. Služba za epidemiologiju odgovorna je za provođenje obveznog programa cijepljenja na području grada Zagreba, što znači da planira, provodi i evaluira rezultate te distribuira cjepivo do cjepitelja. Tijekom 2012. godine distribuirane su ukupno 282.904 doze cjepiva liječnicima primarne zdravstvene zaštite, poliklinikama i bolnicama.

Nakon evaluacije rezultata provedenih cijepljenja i izračuna cjepnog obuhvata izrađuju se mjesečna i godišnja izvješća. Prema podacima za 2012. godinu u gradu Zagrebu je obuhvat kod svih cijepljenja predviđenih obveznim programom cijepljenja bio viši od zadanih postotaka, osim kod cijepljenja protiv tetanusa osoba starije životne dobi (tablica 2).

Na temelju mjesečnih izvješća, početkom svake sljedeće godine Služba za epidemiologiju izrađuje izvješće o cijepnom obuhvatu i procjenjuje da li je obuhvat cijepljenja zadovoljavajući i da li su zadovoljeni kriteriji postavljeni u Programu za svako pojedino cjepivo. Uz navedeno prate se podaci o neželjenim nuspojavama nakon cijepljenja, njihovoj učestalosti i težini, a izvješće se sastavlja krajem godine.

Tablica 2. Izvršenje programa obveznih cijepljenja u gradu Zagrebu

Osim obveznih cijepljenja, Služba za epidemiologiju provodi i druga cijepljenja namijenjena zaštiti zdravlja rizičnih skupina (osobe starije životne dobi, kronični bolesnici, imunokompromitirane osobe). Po potrebi i na poziv bolničkih liječnika cijepljenje se obavlja u bolnici gdje je pacijent hospitaliziran. Najčešće je to u slučaju neposredno prije splenektomije, prije i tijekom dijalize, prije težih operativnih zahvata, nakon transplantacija organa i koštane srži i sl. (tablica 3).

Tablica 3 – Broj procijepljenih osoba izvan Programa obveznih cijepljenja (01.01. – 31.12.2012,)

Zbog prevencije unosa uzročnika zaraznih bolesti među domicilno stanovništvo provodi se zdravstveni nadzor nad osobama prilikom njihovog povratka, odnosno ulaska u Republiku Hrvatsku iz zemalja gdje su trajno ili povremeno prisutne karantenske i druge endemske bolesti (malarija, kolera, virusne hemoragijske vrućice) ili druge bolesti (polio, difterija, SARS, ptičja gripa itd.) prema odredbama međunarodnog pravilnika i Zakona o zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti (NN 79/2007.).

Preventivno savjetovanje o rizicima po zdravlje putnika, cijepljenje protiv određenih zaraznih bolesti, procjena potrebe za propisivanjem antimalarika te intenzivno praćenje epidemiološkog kretanja zaraznih bolesti u svijetu, ima za cilj zaštiti putnike tijekom boravka u zemljama u kojima postoji mogućnost zaražavanja određenim zaraznim bolestima, kao što i sprječavaju unos i širenje tih zaraznih bolesti u našu zemlju.

Imunizacija se koristi i u prevenciji zaraznih bolesti kod putnika uz izdavanje međunarodnog certifikata o cijepljenju u tijeku savjetovanja prije polaska na međunarodna putovanja, posebno u endemična područja (tablica 4). Uz cijepljenje, putnicima se daju savjeti o zaštiti i prevenciji bolesti ovisno o mjestima na kojima se planira boravak, vrsti putovanja, trajanju puta te rizičnim ponašanjima putnika. Savjet sadrži i preporuku o antimalaričnoj zaštiti uz propisivanje recepata za antimalarik te prevenciju ostalih vektorskih bolesti.

Tablica 4. Broj osoba cijepljenih zbog putovanja u endemska područja prema zemljama u koje su putovali

Zdravstveni nadzor nad putnicima u međunarodnom prometu uključuje:

• uzimanje anamneze od putnika o zdravlju/pojavi bolesti tijekom boravka u endemičnom području ili neposredno po povratku
• laboratorijske pretrage (mikrobiološke i biokemijske pretrage).

Tijekom 2012. godine zdravstvenom nadzoru je prema nalogu Graničnog sanitarnog inspektora RH podvrgnuto 229 osoba od kojih je kod jedne osobe utvrđeno kliconoštvo zarazne bolesti (Giardia lamblia).