Zdravstvena ekologija

Značaj vode i vodnih resursa za opstanak planete Zemlje

Dr. sc. Sonja Tolić, dipl. ing.
Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Voda je tekućina života, osnovni preduvjet života, nastanka i razvoja civilizacije i predstavlja vrijednost nemjerljivu materijalnim dobrima. Voda je najzastupljenija tvar u građi svih živih bića pa se s pravom može tvrditi da je voda život. Ne postoji ništa što je može zamijeniti. Ujedinjeni narodi 1993. godine proglasili su 22. ožujka Svjetskim danom voda.

Vodena masa prekriva čak 71% površine planete Zemlje. Od sveukupne količine vode na Zemlji, 97,5% je slana voda, a 2,5% slatka voda. Najveći dio slatke vode „zarobljen“ je u ledenjacima (68,9%), dok podzemne vode čine 30,8%, a jezera i rijeke svega 0,3% sveukupne slatke vode. Procjenjuje se da je samo 1% slatke vode od ukupne količine vode na planeti Zemlji moguće koristiti za sve potrebe čovječanstva.

Kruženje vode u prirodi stalan je proces koji omogućuje život na planeti: voda iz mora i oceana isparava, u atmosferi se kondenzira i u različitim oblicima pada na tlo. Površinskim ili podzemnim tokovima opet dospijeva do mora i oceana te se proces neprestano ponavlja.

Voda se u procesu kruženja može zagaditi u bilo kojoj fazi, a izvori zagađenja su: tvorničke otpadne vode, zagađenja naftom i naftnim derivatima, kemikalije iz domaćinstava koje koristimo u vidu različitih sredstava za čišćenje, kemikalije iz poljoprivrede (pesticidi, insekticidi, umjetna gnojiva i slično), vode iz septičkih jama i kanalizacije, odlagališta otpada, kisele kiše, itd.

Kada govorimo o vodi nije nam važna samo količina, nego i kvaliteta vode. Više od milijarde ljudi ili petina stanovništva nema mogućnost stalnog korištenja zdravstveno ispravne vode. U svijetu zbog zdravstveno neispravne vode godišnje umire prosječno 15 milijuna ljudi. Najlošije stanje je u zemljama Afrike i Azije.

Hrvatska je jedna od rijetkih zemalja koja ima značajne rezerve čiste pitke vode. Između 188 zemalja u svijetu po bogatstvu i dostupnosti vodnih izvora po stanovniku Hrvatska je na 5. mjestu u Europi i 42. mjestu u svijetu. Imamo dovoljne zalihe vode za svoje potrebe za nekoliko sljedećih desetljeća. U Hrvatskoj značajno vodno bogatstvo predstavljaju podzemne vode (12%). Oko 90% vode koju koristimo za vodoopskrbu je podzemna voda. Naše podzemne vode su bolje kvalitete od podzemnih voda u visoko razvijenim zemljama. U Hrvatskoj se vodom iz javne vodoopskrbe služi oko 80% stanovnika, a predviđa se da će taj postotak u 2015. godini iznositi 94%, što bi Hrvatsku približilo prosjecima zemalja EU. Većina građana Hrvatske jednostavno otvori slavinu i koristi zdravu pitku vodu iz vodoopskrbnih sustava. Prosječna potrošnja vode iz vodovoda iznosi 138 litara po stanovniku dnevno. Preostali dio stanovnika opskrbljuje se vodom iz lokalnih vodovoda i iz vlastitih vodoopskrbnih objekata (bunari, cisterne). Bez obzira na način vodoopskrbe, s obzirom da vodu pijemo svaki dan tijekom cijeloga života, važno je da je zdravstveno ispravna, odnosno da ne sadrži mikroorganizme ni kemijske tvari koje bi nam mogle naštetiti.

Zdravstveni značaj vode izražen je u činjenici da osiguranje dovoljnih količina zdravstveno ispravne vode poboljšava uvjete života, podiže razinu zdravstvene kulture stanovništva, smanjuje morbiditet, prije svega od zaraznih bolesti te na taj način neposredno povećava prosječnu duljinu i kvalitetu života.

Voda čini prosječno od 65 do 70% mase odraslog čovjeka. Kako starimo, tako se i količina vode u našem tijelu smanjuje. Vodu, osim pićem, unosimo u organizam hranom, a jedan dio nastaje u organizmu oksidacijom hrane. Prosječno čovjek unese dnevno u organizam oko 2,5 litre vode. Tijekom godine dana popijemo oko 1000 litara vode. Koliko ćemo vode popiti ovisi i o težini, klimatskim uvjetima, aktivnostima itd. Preporuka je dnevno popiti litru i pol do dvije litre vode. Ta količina otprilike stane u sedam do osam čaša.

Vodu bi trebalo piti u malim količinama tijekom cijelog dana jer smo u trenutku kad osjetimo žeđ već lagano dehidrirani. Najbolje je vodu držati nadohvat ruke, čime ćemo potaknuti refleksno pijenje.

Voda je sastavni dio našeg tijela, gradi organe, prenosi hranu i kisik u stanice i odnosi otpadne produkte metabolizma, sudjeluje u kemijskim reakcijama, služi kao otapalo mineralima, vitaminima i amino-kiselinama, ima važnu ulogu u reguliranju tjelesne temperature. Smanjenim unosom tekućine, smanjuje se volumen krvi koja hrani srce, mozak, mišiće i ostale organe i tkiva pa su oni manje sposobni obavljati svoje normalne funkcije. Pri manjim gubicima vode u organizmu čovjeka javljaju se smetnje u obliku glavobolje, manjka koncentracije, poremećaja mentalnih funkcija, smetnji u radu bubrega, probavnog sustava i srca.

Bez vode možemo izdržati puno manje, nego bez hrane. Do smrti dolazi već poslije nekoliko dana ako organizam izgubi 10 do 20% cjelokupnog volumena tekućine. Iako je razvijena spoznaja o važnosti pijenja vode, okupiranost radom i ubrzani ritam i stil života, pijenje tekućine čine sporednom aktivnošću.

U svijetu se najviše vode troši na poljoprivredu, industriju, a najmanje u domaćinstvima. Onečišćivači voda su: otpadne vode, industrija, promet, odlagališta otpada, kemikalije koje se koriste u poljoprivredi. Samo jedan gram pesticida može onečistiti 10 milijuna litara vode! Bez vode ne možemo, zalihe vode nisu neiscrpne i mogu se lako zagaditi. Razvoj industrije i poljoprivrede, koncentracija stanovništva u većim urbanim sredinama kao posljedicu ima sve veće i teže poteškoće u smislu zaštite voda općenito, a naročito postojećih izvora vode za piće, kao i onih koje se planiraju koristiti za potrebe vodoopskrbe.

Kakvu ćemo vodu piti u budućnosti, ovisi o razini ekološke svijesti svakog pojedinca (racionalnoj potrošnji), primjeni sustavne tehnologije, obradi i pročišćavanju otpadnih voda, kontroliranoj primjeni agrotehničkih sredstava (pesticida), kontroliranom i neškodljivom odlaganju svih kategorija otpada i planiranju aktivnosti te ponašanju u skladu s ciljem očuvanja i zaštite voda.