TEMA BROJA

GRIPA

Mirjana Lana Kosanović Ličina, dr. med., spec. epidemiologije

Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“

Gripa se u Europi pa tako i u Hrvatskoj gotovo uvijek javlja epidemijski tijekom zime (izuzetak je bila „svinjska“ gripa, odnosno pandemijska gripa 2009. godine). Gripa je jedan od najznačajnih javnozdravstvenih problema čije se posljedice očituju kako u promjeni vitalne statistike, tako i u zdravstvenom, odnosno ekonomskom sektoru. Gripa je odgovorna za pojavu tzv. viška smrtnosti (višak broja umrlih iskazan prema očekivanom broju umrlih koji se izražava na temelju dugogodišnjeg statističkog praćenja umrlih, uzimajući u obzir dob, sezonu i dr.).

Pojava epidemije gripe prati i neočekivano povećanje troškova u zdravstvenom sustavu zbog liječenja oboljelih, ali i ekonomskih gubitaka zbog izostanaka s posla i posljedične manje produktivnosti. Procjenjuje se da u zemljama Europske unije gotovo 40 000 ljudi godišnje umire od posljedica zaraze gripom.

Od gripe mogu obolljeti svi dobni uzrasti, neovisno o ekonomskom staležu kojem pripadaju. Kod većine oboljelih gripa se manifestira kroz relativno kratkotrajnu (7-10 dana) epizodu bolesti koja ne zahtijeva bolničko liječenje, dok se u jako mladih, starijih osoba (60 godina i stariji), kao i kroničnih bolesnika gripa često komplicira te se razvija težak oblik bolesti koji zahtijeva bolničku skrb. U cilju sprečavanja obolijevanja od gripe i njezinih komplikacija preporučuje se svim gore navedenim kategorijama svake jeseni cijepiti se protiv gripe.

Više o uzročniku

Gripu ili influencu uzrokuje virus, koji je prvi puta u svijetu identificiran 1933. godine. Tri su tipa virusa influence (virus A, B i C), no svake godine su za pojavu epidemije sezonske gripe odgovorna dva tipa: virus influence tipa A i virus influence tipa B.

Virus influence tipa A ima nekoliko podtipova (subtipova), a imenuju se prema antigenima koji se nalaze na površini virusa - hema-glutininu (H) i neuraminidazi (N). Razlikuje se 18 različitih suptipova hemaglutinina i 11 razli-čitih subtipova neuraminidaza. Virusi influence B i subtipovi influence A dalje se dijele na različite vrste.

Dva subtipa virusa influence A najčešće H1N1 I H3N2 inficiraju ljude i uzrokuju bolest. Virusi influence B i subtipovi influence A dalje se dijele na različite vrste. Dva subtipa virusa influence A najčešće H1N1 I H3N2 inficiraju ljude i uzrokuju bolest. Kada pobliže označavamo virus gripe izoliran u uzorcima koristi se preporuka WHO-a o nomenklaturi influenca virusa koja sadrži: antigeni tip (A, B, C), podrijetlo domaćina (svinja, konj, ptice i dr. - za viruse koji potječu od čovjeka ne stavlja se ova oznaka - geografsko podrijetlo (Perth, Yamagata i dr.), broj vrste (npr. 15,7 i dr.); godina izolacije (npr. 2009.) te za viruse influence A opis hemaglutinina i neuraminidaze u zagradi npr. (H1N1); (H5N1), (H7N9 npr.). Stoga se virus influence pravilno piše na sljedeći način: npr. A/Perth/16/2009 (H3N2) te B/Massachusetts/02/2012

Virus gripe je nestabilan i kontinuirano se javljaju nove vrste i varijante te zamjenjuju stare. Manje promjene nazivamo antigenskim driftom, a veće antigenskim shiftom (razlog pojava epidemija i pandemija jer populacija svijeta nema razvijen imunitet prema novim vrstama poput epidemija španjolske gripe (1918.), azijske gripe (1957.) i hongkonške gripe (1968/69.). Povremeno se antigenski drift dogodi kroz promjenu virusa u životinjama, mijenjajući se i adaptirajući na čovjeka pa dolazi do pandemije.

Širenje gripe

U prosjeku će jedna zaražena osoba zaraziti 1 do 2 osobe koje nemaju imunitet („osjetljive“ osobe ili neimune osobe). Virus gripe se lako prenosi s čovjeka na čovjeka prilikom kašljanja i kihanja oboljele osobe. Zaraziti se također možemo doticanjem površina kontaminiranih izlučevinama oboljelih osoba (npr. nakon brisanja nosa) te stavljanjem nečistih ruku u usta, blizu nosa i očiju (npr. popravljanje leća i šminke, stavljanje žvakaćih guma, pri paljenju cigarete i dr.). Virus gripe može preživjeti i u okolini stanovito vrijeme (držači vrata, tipkovnice, držači tramvaja, slušalice telefona i dr.).

Simptomi gripe

Nakon razdoblja inkubacije koje najčešće traje dva do tri dana (najduže 7 dana) javlja se nagli porast temperature (iznad 38,5° C), tresavica, opća slabost, glavobolja, bolovi u mišićima i suh kašalj. Gripa traje i do 7 dana, u određenom postotku oboljelih mogu se razviti ozbiljne komplikacije poput bronhitisa, upale pluća i encefalitisa. Takve komplikacije su po život opasne posebice u „najosjetljivoj“ populaciji - mala djeca, stariji i osobe oboljele od kroničnih bolesti.

Ljudi često miješaju gripu s prehladom. Prehlada je puno blaža bolest, najčešće karakterizirana curenjem nosa i suzenjem očiju, glavoboljom i nadražajem grla, bez visoke temperature, bolova u mišićima i opće slabosti.

Osobitosti gripe – kliconoštvo, zaraznost

Smatra se da ne postoje klasični kliconoše gripe (osobe koje nemaju nikakve simptome bolesti, a konstantno izlučuju virus u okolinu) već da osim većine oboljelih koji imaju klasičnu kliničku sliku gripe postoje i osobe koje nemaju jako izražene simptome bolesti te i oni mogu biti izvor zaraze za ostale.

Kada je osoba oboljela od gripe zarazna za ostale?

Smatra se da je odrasla osoba oboljela od gripe zarazna za ostale ljude već dan prije izbijanja simptoma gripe sve do 3 do 5 dana nakon početka bolesti; kod djece do sedam dana nakon početka simptoma influence. Zaraznost je najjača u periodu kada se osoba počne osjećati loše i razvije simptome, a slabija je na kraju bolesti.

Tko je u najvećem riziku obolijevanja od gripe? Postoje li skupine koje češće razvijaju komplikacije gripe?

Novorođenčad i dojenčad ima veći rizik zaražavanja gripom jer nemaju razvijen imunitet prema virusu. Odrasli i starije osobe češće imaju već neki predisponirajući faktor, najčešće kroničnu bolest te su manje otporni na infekciju gripom. Također češće razvijaju komplikacije gripe, najčešće upalu pluća.

Kako spriječiti širenje gripe

U cilju sprečavanja zaraze gripom neophodno je da osobe koje imaju simptome respiratorne bolesti prilikom kihanja i kašljanja prekrivaju nos i usta i pritom koriste papirnatu maramicu koju odmah nakon uporabe bacaju u koš za smeće te nakon toga operu ruke. Ukoliko oboljele osobe nemaju papirnatu maramicu najbolje bi bilo kihnuti u smjeru lakta. Preporučuje se učestalo pranje ruku vodom i sapunom, posebice nakon kontakta s osobom koja ima gripu ili prehladu te nakon dolaska iz javnih prostora (javni prijevoz, dućani i dr.) Preporučuje se izbjegavanje kontakta s oboljelim osobama, kao i dijeljenje predmeta potencijalno kontaminiranih izlučevinama oboljelih osoba poput čaša, slamki i šalica. Osobe koje su razvile simptome gripe trebale bi ostati na kućnom liječenju te na taj način spriječiti daljnje širenje bolesti.

Kako se zaštiti od gripe?

Potrebno je biti informiran o pojavi gripe u sredini u kojoj osobe žive. Osim već spomenutih općih higijenskih mjera kao i ostanku na kućnom liječenju oboljelih osoba, najučinkovitija mjera zaštite i sprječavanja komplikacija je godišnje cijepljenje protiv gripe. Posebno je važno da se cijepljenje preporuči i provede u onih osoba koje imaju veću vjerojatnost razviti komplikaciju: stariji od 60 godina, osobe oboljele od kroničnih bolesti, trudnice, pretile osobe. Cijepljenje se preporučuje i osobama zaposlenim u zdravstvenom sektoru, kao i ustanovama za stanovanje i njegu starijih osoba te ustanovama za osobe s poteškoćama u razvoju kako bi se spriječilo zaražavanje samih štićenika i bolesnika od strane osoblja.

Cjepivo protiv gripe

Kako bi cjepivo bilo visoko učinkovito, svake godine se u virusološkim laboratorijima diljem svijeta prati cirkulacija virusa gripe te na temelju tih podataka Svjetska zdravstvena organizacija svake godine u veljači donosi preporuku o sastavu cjepiva protiv gripe (definira sojeve gripe koji moraju biti u cjepivu) odvojeno za Sjevernu i Južnu Hemisferu. Na temelju tih preporuka sintetizira se cjepivo koje štiti od tri tipa gripe koji se prema podacima istraživanja najčešće očekuju sljedeće sezone.

Razna istraživanja dokazala su 70%-tnu učinkovitost cjepiva protiv gripe u sezonama kada cjepni virusi antigeno dobro koreliraju sa sezonskom virusom u cirkulaciji. Učinkovitost cjepiva je nešto manja u djece i starijih osoba, kao i osoba s oštećenjem imunološkog sustava. S obzirom da se sojevi virusa gripe koji cirkuliraju iz godine u godinu razlikuju, potrebno se svake godine cijepiti kako bi se stvorila optimalna zaštita.

Što učiniti kada osoba oboli od gripe?

Osoba oboljela od gripe treba ostati kod kuće, skidati temperaturu antipireticima, obilno nadoknađivati tekućinu te mirovati do smanjenja odnosno nestanka simptoma. U slučaju pogoršanja bolesti u vidu razvitka otežanog i bolnog disanja ili razvitka simptoma meningitisa (izrazita glavobolja, mučnina, fotofobija, ukočenost šije, poremećaj svijesti) i sepse osoba se treba liječiti u bolnici.