U FOKUSU

Zdravstveni
odgoj

Pripremila:
Doc. dr. sc. Danijela Štimac, dr. med.

Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Početak školske 2012./13. godine donio je značajne promjene u školskom sustavu. Uz ukidanje zaključivanja ocjena na polugodištu u osnovnim i srednjim školama, koje bi trebalo rasteretiti učitelje i nastavnike kako bi više pozornosti posvetili nastavnome programu, najveća novost je uvođenje zdravstvenog i građanskog odgoja u hrvatske osnovne škole.

Učenici 12 škola diljem Hrvatske pohađat će eksperimentalni program predmeta 'Građanski odgoj i obrazovanje', a svi učenici u osnovnim i srednjim školama imat će satove zdravstvenog odgoja čiji će program biti uklopljen u više nastavnih predmeta.

Teme zdravstvenog odgoja integrirat će se u postojeće školske predmete, a dodatni sadržaji u sat razredne zajednice. Uvođenjem zdravstvenog odgoja želi se pridonijeti prevenciji bolesti povezanih s prehranom i pretilošću, ovisnosti, spolno prenosivih bolesti, neplaniranih trudnoća, nasilja te, među ostalim, zaštiti mentalnog i reproduktivnog zdravlja.

Prijedlog kurikuluma zdravstvenog odgoja napravljen je u suradnji Agencije za odgoj i obrazovanje te stručnog povjerenstva u sastavu: prof. dr. sc. Vesna Jureša, dr. med., spec. školske medicine (Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu; Škola narodnog zdravlja ''Andrija Štampar'', Zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“), prof. dr. sc. Marina Kuzman, Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb, Služba za školsku i adolescentsku medicinu i prevenciju ovisnosti), doc. dr. sc. Dubravko Lepušić (Sveučilišna bolnica Sestre milosrdnice. Zagreb, Klinika za ginekologiju i porodništvo), dr. sc. Sanja Musić Milanović, dr. med., spec. epidemiolog (Hrvatski zavod za javno zdravstvo - voditeljica Odjela za promociju zdravlja, Medicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu) i prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Odsjek za sociologiju - Katedra za seksologiju).

Sadržaji zdravstvenog odgoja obrađivat će se u skladu s dobi, interesima i potrebama mladih te izazovima s kojima se nove  generacije susreću.  Agencija za odgoj i obrazovanje provest će stručna usavršavanja učitelja, predmetnih nastavnika, stručnih suradnika i razrednika koji će sada imati veliku ulogu u usvajanju vještina mladih naraštaja, a ne samo u pukom prenošenju činjenica, po potrebi angažirat će se i liječnici školske medicine, a bit će pripremljeni radni materijali i vodiči. Zdravstveni odgoj će se integrirati u nastavu na način da će se predavati kao dio prirode i društva, biologije, tjelesne i zdravstvene kulture, psihologije te kroz sat razredne zajednice u trajanju do 12 sati i to kroz četiri modula: ''Živjeti zdravo'', ''Prevencija ovisnosti'', ''Prevencija nasilničkog ponašanja'' te ''Spolna/rodna ravnopravnost i odgovorno spolno ponašanje''. Djeca i adolescenti će tako u okviru nastave učiti kako se zdravo hraniti, koliko je tjelesna aktivnost važna za zdravlje, koje su negativne posljedice konzumiranja  alkohola te o SMS i internetskom nasilju, koji postaju sve veći problem u društvu. Moto u izradi kurikuluma bio je 'učiti kroz praksu'.

Uvođenje zdravstvenog odgoja važan je korak ka razvoju zdravih građana. Škola nije samo obrazovna, već i odgojna ustanova. U vremenima kada roditelji zbog posla i borbe za egzistenciju sve manje vremena provode u kući, bake često nisu dostupne jer žive negdje daleko i obitelj, na žalost, sve manje ima ulogu koju bi morala imati, škola, htjeli mi to ili ne, u velikoj mjeri preuzima odgojnu ulogu. U školi djeca ne samo da dobivaju informacije od nastavnika, nego i kroz druženje s prijateljima te zajedničke aktivnosti, stječu navike i oblikuju stavove. Upravo iz tog razloga, zdravstveni odgoj, koji bi se u što većoj mjeri bazirao upravo na stjecanju zdravih navika (uvođenjem češće tjelovježbe, redovitim pranjem ruku, zdravom prehranom u školi te učenjem komunikacijskih i socijalnih vještina) trebao bi biti, uz temelje stečene u obitelji, zalog za zdravije i sretnije buduće generacije.