"Ples je pjesma u kojoj je svaki pokret riječ."

Danas, kao i u prošlosti, ples je dio ceremonija, rituala, slavlja i zabave. Razne su kulture koristile pokret i ples u svojim društvenim zbivanjima kako bi postigli sklad fizičkog, mentalnog i emocionalnog zdravlja.

Čvrsti društveni odnosi i druženja s prijateljima pozitivno utječu na samopoštovanje i  pozitivan pogled na svijet, a ples kao društvena aktivnost donosi mnogo prilika za upoznavanje novih osoba. Učlanjenje u plesni klub pridonosi većem samopouzdanju i razvijanju društvenih vještina. Fizička aktivnosti smanjuje stres i spušta tenzije, pa tako i ples pruža osjećaj dobrog raspoloženja i širenja pozitivnosti.

Neuroznanstvena istraživanja dokazuju ono na što su drevni narodi upućivali puno ranije, a to je kako je pokret temeljna ljudska potreba. Osjećaji se kreću kroz tijelo. Neurološki, pokret pobuđuje senzacije, emocije, sjećanja, misli i slike. Ples u društvenom okruženju uzrokuje oslobađanje endorfina - kemijske tvari u mozgu koja smanjuje stres i bol, što daje osjećaj dobrobiti i zadovoljstva. Prilikom učenja novog plesa moramo se sjetiti određenih poteza koje moramo povezati s ritmom glazbe. Naš mozak povezuje nove pokrete s glazbom i time pozitivno utječe na našu sposobnost pamćenja.

Plesom se upoznajemo i izražavamo emocije, upoznajemo sami sebe i postajemo svjesni svog unutarnjeg stanja, kao i potreba i težnja za boljitkom.

Prilikom bavljenja tjelesnom aktivnosti osobe se emocionalno stabiliziraju, osjećaju se kao da su se oslobodili napetosti, osjećaju su lagano i rasterećeno. Takav je i utjecaj plesa, koji zbog dodatne popraćenosti glazbom, ima značajan utjecaj na mentalno stanje pojedinca. U plesu je prisutna društvena, pozitivna i ugodna atmosfera te stoga djeluje na poboljšanje međuljudskih odnosa i povećava socijalizaciju kod ljudi. Kao i svaka druga tjelesna aktivnost ima snažan utjecaj na smanjenje razine stresa. Stres ima velik utjecaj na razvijanje bolesti, slabljenje imuniteta i pogoršanja zdravstvenog stanja organizma. Ples razvija kognitivne sposobnosti ((percepciju, pažnju, pamćenje, predočavanje i mišljenje), te utječe na emocionalne i motivacijske aspekte psihičkih procesa (potrebu za kretanjem, osjećaj sigurnosti i pripadanja, te samopoštovanje). Ples doprinosi raznim društvenim vrijednostima poput razvoja kreativnosti, stjecanju novih poznanstva, umjetničkim spoznajama, socijalizaciji, osjećaju pripadnosti grupi i stvaralaštvu, kao i stvaranju bolje slike o vlastitom tijelu.

”Pokret nikad ne laže. On je barometar koji svima koji ga znaju čitati govori kakvo je stanje u duši osobe koja se kreće”, Martha Graham

Medij pokreta i plesa, uz dodatne tjelesne, glazbene i imaginacijske stimulacije, može imati pozitivan utjecaj na induciranje pozitivnog raspoloženja, smanjenje osjećaj umora i bezvoljnosti, pružanja mogućnosti interakcije s osobama koje su u sličnoj situaciji te ih potaknuti na aktivnost „ovdje i sada“. Zbog navedenog ples se koristi i u psihoterapijske svrhe: za rješavanje problema socijalne anksioznosti, u radu s djecom i adolescentima kao način ekspresije emocija, te u radu s odraslima koji imaju problem verbalizacije emocionalnih doživljaja ili su skloni pretjeranoj intelektualizaciji.

Psihoterapija kroz pokret razvila se kao metoda u SAD-u i Velikoj Britaniji 40-ih godina prošlog stoljeća. Začetnice plesne terapije su Marian Chase i Mary Whitehouse, prvotno plesačice, koje su kod svojih polaznika plesnih radionica uočile terapeutske učinke plesa, te su se uz suradnju s liječnicima i psihijatrima počele baviti liječenjem pacijenata s psihičkim poteškoćama ili oboljenjima kroz primjenu pokreta i plesa. Terapija plesom pogodna je za individualan i grupni rad na osobnom rastu i razvoju, te kao antistres program.

„Postoje prečice do radosti, ples je jedna od njih.“