U posljednjem desetogodišnjem razdoblju ukupne ozljede (V01 – Y98) nalaze se na trećem ili četvrtom mjestu vodećih uzroka smrtnosti u Hrvatskoj. U Gradu Zagrebu ozljede predstavljaju četvrti vodeći uzrok smrti u 2015. godini, nakon cirkulacijskih bolesti, zloćudnih novotvorina i bolesti dišnog sustava, s 405 umrlih i udjelom od 4,6% u ukupnom mortalitetu.

Prema načinu nastanka (vanjskom uzroku) ozljede se dijele na nenamjerne (nesreće) – ozljede nastale u prometu, zatim uslijed trovanja, padova, opeklina, utapanja i dr., te na namjerne (nasilne) – ozljede nastale uslijed samoozljeđivanja, nasilja, terorizma i ratova.

Ozljede uzimaju mnoge mlade živote iznenada i neočekivano. Teške ozljede mogu dovesti do trajnog invaliditeta i kronične boli, što može utjecati na radnu sposobnost i kvalitetu života trajno ili povremeno.

Iako pojam nesretan slučaj izaziva osjećaj bespomoćnosti, ozljede ipak nastaju prema predvidivom obrascu koji se obično može spriječiti.

Većina ozljeda ne nastaje prilikom masovnih nesreća. Tako, primjerice, smrtnost od ozljeda uzrokovanih automobilskim nesrećama znatno premašuje broj ukupno umrlih u avionskim nesrećama i prirodnim katastrofama.

Važnost ozljeda kao jednog od vodećih javnozdravstvenih problema u tome je što su one vodeći uzrok smrti u djece i mladih osoba. S obzirom na pokazatelj prijevremenog mortaliteta – broj potencijalno izgubljenih godina života (od 1 do 75 godina) – ozljede se nalaze na trećem mjestu nakon novotvorina te bolesti srca i krvnih žila. Međutim, najveći je broj izgubljenih godina života po osobi uslijed ozljeda.

Vodeće vanjske uzroke smrti od ozljeda u 2015. godini u Gradu Zagrebu čine padovi (37%), samoubojstva (31%), slučajno otrovanje (12%) i prometne nesreće (8%). Djeca i mlađe osobe (0 – 39 godina) umiru najviše uslijed prometnih nesreća, osobe srednje dobi (40 – 64 godine) najviše uslijed samoubojstava, dok u starijih osoba (65 i više godina) pad predstavlja vodeći vanjski uzrok smrti.

Tablica 1 – Nasilne smrti u Gradu Zagrebu u 2015. godini

Grafikon 1 – Vodeći uzroci nasilnih smrti u Gradu Zagrebu u 2015. godini

Među uzrocima bolničkog liječenja u 2016. godini ozljede se nalaze na šestom mjestu s ukupno 12.874 hospitalizacije i udjelom od 6%. Zbog ozljeda se češće hospitaliziraju osobe muškog spola.

Pad je vodeći uzrok hospitalizacija zbog ozljeda, s udjelom od 32%, što znači da je gotovo svaka treća hospitalizacija zbog ozljede uzrokovana padom. U starijih osoba (65 i više godina) koje su liječene u bolnici zbog ozljeda, polovinu hospitalizacija čine ozljede nastale uslijed pada.

Grafikon 2 – Hospitalizacije zbog ozljeda u 2016. godini Gradu Zagrebu (po dobi)

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, procjenjuje se da u svijetu godišnje 424.000 osoba smrtno strada zbog pada. Trećina starijih osoba (iznad 65 godina starosti) doživi pad, a učestalost pada raste s dobi.

U prevenciji padova neophodno je poznavanje rizičnih čimbenika i provođenje preventivnih mjera s ciljem manje izloženosti ili potpunog uklanjanja rizika. Prevencija padova u starijih osoba predstavlja izazov u vrijeme demografskog trenda starenja stanovništva. Procjenjuje se da će se broj ozljeda zbog padova, ako se ne poduzmu potrebne mjere prevencije, do 2030. godine udvostručiti.

Rizični su čimbenici za nastanak padova u starijoj dobi mnogobrojni: dob, spol, poremećaji ravnoteže, oslabljen vid i sluh, bolesti koštanog, mišićnog i živčanog sustava te druge kronične bolesti. Kod osoba starije dobi dolazi do promjena u hodu i držanju, smanjena je snaga i izdržljivost, brže se umaraju te sporije reagiraju na podražaje i imaju lošiju koordinaciju pokreta.

Povećanom riziku od padova pridonosi i nedovoljna tjelesna aktivnost, nepravilna prehrana, konzumacija alkohola i uzimanje pojedinih lijekova. Veliku ulogu u pojavnosti padova imaju okolišni čimbenici, kao što su skliski i oštećeni podovi, neprimjeren namještaj, neadekvatna rasvjeta, neprimjerena visina kreveta, neprilagođena i nefunkcionalna kupaonica, strma stubišta bez rukohvata i slično. Poznato je da više od polovine padova nastaje u kući.

Tijekom posljednjih dvaju ili triju desetljeća ozljedama se pridaje sve veća važnost shvaćanjem da ozljede nisu neizbježni događaji, već se u velikoj mjeri mogu spriječiti. Radi se stoga na epidemiološkim analizama ozljeda, istraživanju rizičnih čimbenika te izradi i primjeni preventivnih mjera.

Učinkovita strategija prevencije ozljeda kombinira ideje i vještine iz raznih sektora: javnog zdravstva, biomehanike, inženjerstva, bihevioralnih znanosti, zakonske regulative, medicine i urbanog planiranja.

Primarnom prevencijom pokušava se smanjiti rizik od izloženosti neželjenom događaju, što uključuje mjere poput zakonskih propisa u prometu, zaštitne ograde oko bazena, zaštitnih čepova za otrovne supstance.

Cilj je sekundarne prevencije eliminirati i reducirati težinu same ozljede. Tu se ubrajaju motorističke i biciklističke kacige, sigurnosni pojas ili dječje sjedalice u automobilu.

Tercijarna prevencija ima za cilj umanjiti posljedice od ozljede koja je već nastala. Urgentna medicina, traumatološki centri i rehabilitacija primjeri su tercijarne prevencije ozljeda.