  |
||||||
 |
||||||
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
|||
 |
 |
 |
|
 |
FARMAKOTERAPIJA
Anabolički steroidi
Martina Bago, mag. pharm. Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ |
||
Hormoni su kemijske tvari koje se stvaraju u žlijezdama s unutarnjim izlučivanjem te koje krvlju putuju od mjesta stvaranja do ciljnih stanica i tkiva te u njima pobuđuju brojne fiziološki važne procese. Omogućuju normalan rast i razvoj tijela, metaboličku izmjenu hranjivih tvari, razvoj spolnih značajki i reproduktivnu sposobnost, a utječu i na naše osjećaje i ponašanje. Steroidni hormoni imaju steroidnu strukturu, a proizvode ih kora nadbubrežne žlijezde, spolne žlijezde i posteljica u trudnoći. Steroidi su organske molekule koje se sastoje od četiri međusobno povezana prstena. Nalaze se u svim živim stanicama. Kolesterol je steroid koji je nužan sastojak membrana svih naših stanica. Steroidni hormoni se stvaraju od kolesterola u vrlo složenom slijedu kemijskih reakcija. Mogu se podijeliti na one koji imaju značajne učinke na intermedijarni metabolizam i imunološku funkciju (glukokortikoidi), na hormone koji primarno djeluju na zadržavanje soli u organizmu (mineralokortiokoidi) i na one s androgenom i estrogenom funkcijom. Testosteron je primarni seksualni hormon u muškaraca kojeg u najvećoj količini luče testisi. Anabolički steroidi su testosteron i svi lijekovi koji su mu kemijski i farmakološki srodni. Anabolički steroidi imaju androgene i anaboličke učinke. Androgeni učinci su primarno odgovorni za sekundarna spolna obilježja (npr. promjene dlakavosti, duboki glas, agresivnost). Anaboličko djelovanje ima direktan učinak na mišićno tkivo (povećavaju mišićnu masu). Androgeni se učinci ne mogu razdvojiti od anaboličkih, no sintetizirani su neki anabolički steroidi s minimalnim androgenim učincima.
Testosteron se brzo razgrađuje u jetri pa se peroralno primijenjeni testosteron inaktivira prebrzo da bi bio učinkovit. Sintetski analozi testosterona se mogu primijeniti peroralno, a primjenjuju se i parenteralno (npr. injekcijom u mišić). Anabolički steroidi se koriste za liječenje niske razine testosterona. Zbog svog anaboličkog učinka često se zloupotrebljavaju u sportu s ciljem povećanja mišićne mase i snage i to u dozama koje su znatno veće od doza koje se koriste u liječenju. Još u antičkoj Grčkoj su sportaši prije natjecanja konzumirali testise životinja. Prve eksperimente na testosteronu u moderno doba je provodio njemački znanstvenik Berthold u 19. stoljeću i to na pjetlićima. Godine 1935. su Adolf Butenand i Lavoslav Ružička (rođen u Vukovaru) sintetizirali testosteron za što su 1939. godine dobili Nobelovu nagradu za kemiju. Prvi anabolički steroid methandrostenolon (tvorničko ime Dianabol) je 1958. godine sintetizirao liječnik John Ziegler koji je bio liječnik američke reprezentacije dizača utega. Godine 1967. je britanski biciklist Tommy Simpson, preminuo na Tour de France-u. Uzimao je velike količine alkohola i amfetamina. Njegova smrt je potaknula Međunarodni olimpijski odbor da zabrani upotrebu anaboličkih steroida 1967. godine, a do sredine sedamdesetih godina je većina sportskih organizacija također zabranila korištenje anaboličkih steroida. U sedamdesetim godinama prošlog stoljeća su sportaši iz Istočne Njemačke dominirali u mnogim olimpijskim disciplinama. Nakon ujedinjenja Njemačke 1990. godine, otkriveni su brojni dokumenti u kojima su opisani programi davanja steroida sportašima iz Istočne Njemačke. Vjerojatno najpoznatiji slučaj dopinga prošlog stoljeća je slučaj kanadskog sprintera Bena Johnsona s Olimpijskih igara u Seoulu 1988. godine. Nakon što je Johnson pobijedio u utrci na 100 metara otkriveno je da je uzimao anabolički steroid te je diskvalificiran. U novije vrijeme su poznati slučajevi američke atletičarke Marion Jones i američkog biciklista Lance-a Armstronga (koristio je eritropoetin, hormon rasta, testosteron i anaboličke steroide).
Najkarakterističniji simptom uzimanja steroida je brzo povećanje mišićne mase. Brzina i izraženost povećanja su neposredno povezane s uzimanim dozama. Dolazi i do povećanja razine energije i libida (u muškaraca). Psihološke učinke (obično tek uz vrlo visoke doze) često opaža obitelj: jake i nepravilne promjene raspoloženja, nerazumno ponašanje, pojačanu agresivnost, razdražljivost, povećani libido i depresiju. Jasno dokazani neželjeni učinci anaboličnih steroida su:
Neželjeni učinci u muškaraca:
Neželjeni učinci u žena:
Neželjeni učinci u adolescenata:
Postoji više načina na koji sportaši koriste anaboličke steroide:
Korisnike anaboličkih steroida obično se otkriva analizom mokraće. Metaboliti anabolika se mogu otkriti u mokraći i nakon 6 mjeseci (uz neke anaboličke steroide i dulje) od prestanka uzimanja. Liječnici koji brinu o adolescentima i mladim osobama trebaju paziti na znakove zlouporabe steroida i podučiti bolesnike o opasnostima. LITERATURA:
|
|||
 |
 |
 |
|
