Ozljede predstavljaju značajan javnozdravstveni problem u Hrvatskoj i svijetu zbog visokog udjela u ukupnoj smrtnosti i pobolu. Ozljede se dijele na dvije glavne podskupine: nenamjerne ozljede: ozljede nastale u prometu, padovi, trovanja, opekline, utapanja i drugo, te na namjerne ozljede: ozljede nastale uslijed samoozljeđivanja, nasilja, terorizma i ratova.

Skupina bolesti „Ozljede, otrovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka“ (S00-798) se u ukupnom mortalitetu kod osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj za 2014. godinu nalazila na četvrtom mjestu s udjelom od 3,91 % (1610 umrlih), dok se u gradu Zagrebu nalazila na petom mjestu s udjelom od  2,9% (198 umrlih).

Svake godine velik broj starijih osoba pada u svojim domovima, a mnogi od njih bivaju teško ozlijeđeni i trajno onesposobljeni za samostalan nastavak života što uvelike smanjuje kvalitetu života. Činjenica je da broj padova eksponencijalno raste u skladu s biološkim promjenama koje se događaju kao posljedica starenja. Pad je definiran kao događaj kad se osoba iznenada nađe na podu ili nižoj razini. Velikom broju pacijenata potrebno je dugotrajno stacionarno ili ambulantno liječenje. Najčešći uzroci bolničkog zbrinjavanja starijih osoba zbog pada su prijelom kuka, traumatska ozljeda glave i gornjih udova, a  najviše smrtnih ishoda je zbog prijeloma kuka.

U Hrvatskoj je u 2014. godini skupina „Ozljede, trovanja i neke druge posljedice vanjskih uzroka“ imala udio od 6,8% ukupnog broja hospitalizacija. Najčešća ozljeda u bolničkom pobolu u stacionarnom dijelu bolnica Hrvatske kod starijih osoba u istoj godini  bila je prijelom bedrene kosti (femura) s udjelom od 31,5%svihhospitalizacija od ozljeda.

Prirodni proces starenja ne može se zaustaviti, ali se pametnim odabirima načina života tijelo može učiniti zdravijim, a život kvalitetnijim. Jedan od faktora rizika za nastanak prijeloma pri padu je osteoporoza koja je češća u žena. Ranom dijagnostikom omogućuje se pravodobno uvođenje terapije, odnosno početak prevencije. Tjelesna aktivnost, primjerice smanjuje učestalost padova.

U cilju smanjivanja broja ozljeda kod starijih osoba i njihovih komplikacija potrebno je unaprjeđenje interdisciplinarnih preventivnih programa. Svaka starija osoba treba postati svjesna svojih ograničenja te ih uzeti u obzir kako bi se smanjila mogućnost mogućeg pada i ozljede. Ozljede uslijed pada mogu se katkada spriječiti vrlo jednostavnim tehnološkim rješenjima, kao što su npr. odgovarajuće osvjetljenje prostorija, a osobito stubišta te nošenje osobnih uređaja za alarmiranje u slučaju pada, ali i malo složenijim postupcima kao što je preoblikovanje cjelokupnog kućanstva, od rasporeda prostorija do oblikovanja i izbora odgovarajućeg namještaja. Na tom području osobito se puno radi na oblikovanju kuhinja i kupaonica, gdje je mogućnost ozljeda zbog nepažnje najveća. Na današnjem stupnju tehnološkog razvoja sve se više razvija i koncept tzv. „pametnih kuća“ (smart-house) koje su prilagođene osobama sa psihofizičkim nedostacima i/ ili umanjenim sposobnostima pa tako i starijim osobama.

Literatura:

1. Stevens JA, Corso PS, Finkelstein EA, Miller TR. The costs of fatal and nonfatal falls among older adults. Injury Prevention 2006;12:290–5.
2. Poland M.P., Nugent C.D., Wang H.,  Chen L. (2009) Smart Home Research: Projects and Issues, International Journal of Ambient Computing and Intelligence (IJACI) 1(4) DOI: 10.4018/jaci.2009062203
3. 3. Puntarić D, Ropac D, Jurčev Savičević A i sur. Javno zdravstvo. Medicinska naklada, Zagreb 2015.