Duševni poremećaji predstavljaju jedan od prioritetnih javnozdravstvenih problema kako u svijetu, tako i u Hrvatskoj. Mentalno, duševno ili psihičko zdravlje jedno je od osnovnih prava svake osobe te ključni resor socijalnom i ekonomskog razvoja nacije. Izostanak mentalnog zdravlja uvijek znači duševnu patnju, gubitak ljudskog potencijala te disfunkciju pojedinca na svakom području života. Zajedničko obilježje mentalnih i neuroloških bolesti te poremećaja ponašanja su velike patnje pojedinca, ali i veliki ekonomski troškovi za društvo u liječenju tih bolesti. Oboljele osobe izložene su socijalnoj izolaciji, smanjena im je kvaliteta života i povećana smrtnost. S obzirom na sve više negativnog stresa u svakodnevnom životu, ulažu se napori za promicanje mentalnog i emocionalnog zdravlja, sprečavanje pojave psihičkih bolesti i za brzi i lakši pristup uslugama koje unaprjeđuju mentalno zdravlje ljudi.

Bolest za svakog pojedinca ima različito značenje i uključuje različite mehanizme suočavanja s novonastalom situacijom. Rehabilitacijske metode mogu biti usmjerene na različita problemska područja, ali tjelesne i psihičke funkcije, kao i opće stanje osobe treba promatrati u međupovezanosti brojnih faktora, kao na primjer: karakteristike i posljedice bolesti, trauma i liječenje, somatopsihički/psihosomatski poremećaji, bol, anksioznosti i depresija, interpersonalni i psihosocijalni odnosi i stavovi socijalne okoline (obitelj, posao, klubovi liječenih osoba…), slika tijela, seksualnost, edukacija, vjera, kulturna tradicija i duhovna podrška, karakteristike ličnosti, volja, kreativnost i mehanizmi suočavanja. Ove kompleksne metode provode stručnjaci iz područja biomedicinskih, humanističkih i drugih znanosti te govorimo o multidimenzionalnim i interdisciplinarnim pristupima.

Pravo na dostojanstveni život

Većina osoba oboljelih od mentalnih bolesti i poremećaja diskriminirana je u svojim pravima širom svijeta. Stoga je vodeća tema Svjetskog dana mentalnog zdravlja u 2015. godini „Dostojanstvo u mentalnom zdravlju“ (Dignity in Mental Health) bila usmjerena širenju poruke kako osobe s mentalnim bolestima i poremećajima imaju pravo živjeti dostojanstveno. Te osobe nisu samo diskriminirane, stigmatizirane i marginalizirane, već su izložene i emocionalnom i tjelesnom zlostavljanju u pojedinim zajednicama. U ostvarivanju njihovog prava na dostojanstven život trebaju širu pomoć društva kroz društvenu politiku i zakonodavstvo temeljeno na ljudskim pravima, osiguravanje dostatnog broja educiranih zdravstvenih stručnjaka, poštivanje prava na informirani pristanak za liječenje, kao i uključivanje oboljelih u postupke odlučivanja i kampanje kojima se javnosti šalju određene zdravstvene poruke o mentalnim bolestima i poremećajima.

Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) izradila je okvirni plan postizanja dostojanstva u mentalnom zdravlju. Opća deklaracija o ljudskim pravima kaže: „Svi su ljudi rođeni slobodni i jednaki u dostojanstvu i pravima“. Prema SZO-u, zakonodavstvo koje promiče mentalno zdravlje ima odlučujuću ulogu u stvaranju uvjeta koji omogućuju kvalitetnu skrb oboljelima, smanjivanje stigme, diskriminacije i marginalizacije mentalno oboljelih osoba, kao i institualizacije oboljelih.

Rehabilitacija osoba s psihičkim bolestima u zajednici

Sudjelovanje osoba s psihosocijalnim poteškoćama u procesu odlučivanja je ključno u osiguravanju njihovog dostojanstva i poštovanja, čime se ispunjavaju uvjeti ostvarivanja i zaštite njihovih ljudskih prava. Oboljeli od različitih bolesti pokazuju inicijativu i motiviranost za aktivnim sudjelovanjem u donošenju medicinskih odluka. Aktivno sudjelovanje poboljšava ishod liječenja i zadovoljstvo pacijenata. Međutim, za učinkovito participiranje u donošenju medicinskih odluka potrebne su stručne i provjerene informacije. U načelu, pacijenti traže informacije iz različitih izvora o tijeku bolesti, uzrocima, prognozi, dijagnostičkim i terapijskim mogućnostima i rehabilitaciji, dok neke zanimaju i alternativni oblici liječenja. Vodeći izvor informacija za bolesnike sve češće je Internet. Zbog navedenih razloga značajne su javnozdravstvene kampanje, u koje su uključene udruge ili su one nosioci aktivnosti, u prevenciji bolesti kako bi široj populaciji bile dostupne informacije o značaju, važnosti, načinu nastanka te posljedicama bolesti, kao i poticanje naših sugrađana na promjenu ponašanja te usvajanje zdravih navika i životnih stilova.

Udruga za zaštitu i promicanje mentalnog zdravlja Svitanje je osnovana 2004. godine. Ciljevi udruge su promocija i zaštita mentalnog zdravlja u zajednici za osobe oboljele od mentalnih poremećaja, poticanje razvoja programa u zajednici koji potiču socijalno uključivanje i zaštitu ljudskih prava. Svrha udruge je poticanje različitih programa za rehabilitaciju osoba sa psihičkim bolestima u zajednici u cilju povećanja autonomije i zaštite ljudskih prava kako bi omogućila oboljelima od psihičkih bolesti dostojanstven život, sa što više samostalnosti i optimalnom podrškom, razvoj alternativnih oblika skrbi i prevencija institucionalizacije.

Djelatnost udruge uključuje sljedeće aktivnosti: • otvaranje radionica, dnevni klub, savjetovalište, grupa samopomoći za osobe narušenog mentalnog zdravlja; • predlaganje, organiziranje i provođenje programa koji će pridonijeti ostvarenju prava osoba narušenog mentalnog zdravlja na ravnopravnost u društvu, rad, stanovanje i druga ljudska prava; • pridonošenje ostvarenju odgovarajuće zdravstvene i socijalne zaštite osoba s mentalnim smetnjama ili osoba koje imaju potrebe slične s osobama s takvim stanjem, predlaganje zakonskih i podzakonskih akata nadležnim tijelima državne uprave te lokalne uprave i samouprave; • djelovanje na prosvjećenje pučanstva o mentalnim oboljenjima putem tribina, okruglih stolova, medija i slično; • pomoć u procesu socijalizacije i adaptacije osoba s mentalnim smetnjama kao i osobama koje imaju slične probleme; • izrada predmeta u okviru radno okupacijske terapije, • suradnja sa srodnim i drugim udrugama i institucijama u zemlji i inozemstvu

Ozana – Udruga sa socijalno-humanitarnim ciljevima i Dnevni centar za rehabilitaciju i radne aktivnosti za osobe s intelektualnim teškoćama [udruga-ozana.hr]

Ozana je udruga sa socijalno-humanitarnim ciljevima, osnovana u svrhu poboljšanja kvalitete života osoba s invaliditetom i njihovih obitelji. Osnovni ciljevi i zadaci Udruge su:

1. stvaranje primjerenih uvjete za cjelovit psihofizički razvoj djece, uvažavajući specifične zahtjeve, potrebe i individualne potencijale svakog djeteta. Posebna se pozornost usmjerava na razvoj: brige djeteta o sebi, spoznaje, grube i fine motorike, komunikacije te razvoj emocionalnog i socijalnog ponašanje djece.

2. dopunjavanje obiteljskog odgoja i uspostavljanje djelatne suradnje s obitelji djeteta i njegovim neposrednim okruženjem organiziranjem predavanja za roditelje, zajedničkog druženja i radionica.

Sve odgojno-obrazovne aktivnosti prilagođavaju se razvojnim potrebama djeteta, njegovim interesima, mogućnostima i sposobnostima.

Dnevni centar za rehabilitaciju i radne aktivnosti provodi program rada za odrasle osobe s invaliditetom i usmjeren je ka zadovoljavanju njihovih potreba.

Program rada za mlade i odrasle osobe s invaliditetom namijenjen je osobama koje su navršile 16 godina i usmjeren je ka zadovoljavanju njihovih specifičnih potreba uvjetovanih dobi, vrstom i stupnjem smetnji u razvoju. Program objedinjava rehabilitacijsko-terapeutske aktivnosti i sadržaje socijalnog karaktera, a polazište pri izboru sadržaja i kreiranju svakodnevnog ritma i dinamike rada, temelji se na individualnim specifičnostima korisnika te je u skladu s tijekom godine.

Rehabilitacijsko-terapeutske aktivnosti razvijaju motoričku spretnost, kreativno izražavanje, samostalnost i samopouzdanje, smanjuju negativne učinke simptoma oštećenja te razvijaju socijalne kompetencije kod korisnika a ostvaruju se kroz radionice: ručnog rada, keramike, likovne terapije, učenja aktivnosti samostalnog življenja, dramske, glazbene te sportske radionice.

Sadržaji socijalnog karaktera razvijaju socijalizaciju i integraciju, a program obuhvaća i suradnju s roditeljima te pedagoški rad djelatnika koji se provodi kroz:

• roditeljske sastanke, predavanja i radionice za roditelje sa stručnim temama i sa stručnim vodstvom;
• posjeti roditeljskom domu korisnika;
• redovan tjedni stručni rad i usavršavanje djelatnika;
• suradnja s centrima za socijalnu skrb;
• suradnja i izmjena iskustava sa srodnim ustanovama u Zagrebu.