Svjetlosno onečišćenje predstavlja rastući ekonomski, sigurnosni, ekološki i zdravstveni problem. Svjetlost svojim intenzitetom, bojom (spektrom) i dužinom izloženosti utječe na biološki dnevni ili tzv. cirkadijalni ritam čovjeka. Moguć je posljedični razvoj različitih zdravstvenih poteškoća, poput poremećaja spavanja, depresije ili povećane učestalosti glavobolja, a istraživanja ukazuju i na povećani rizik obolijevanja od karcinoma dojke, prostate, endometrija i kolorektalnog karcinoma.

Svjetlosno onečišćenje je za širu javnost noviji pojam za razliku od onečišćenja vode, tla ili zraka. Najprepoznatljivija nuspojava je svjetlina noćnog neba izazvana umjetnim izvorima svjetla (engl. sky glow), posljedica prekomjerne umjetne rasvjete i raspršenja vidljivog i nevidljivog svjetla (ultraljubičastog i infracrvenog svjetla) na sastavnicama okoliša i atmosfere.

Posljedice svjetlosnog onečišćenja imaju biološku dimenziju kroz utjecaj na različite procese, kao npr. kretanje, parenje, migraciju i hibernaciju u životinja, ali i biljaka (poput utjecaja na preranu vegetaciju). Energetska dimenzija posljedica je energetski neučinkovite rasvjete s čak do 30-40% više potrošnje energije, dok socijalna dimenzija posljedica uključuje smanjenu sigurnost u prometu u slučaju neujednačene razine osvjetljenosti prometnica, te povišenu stopu kriminala.

Mogući zdravstveni poremećaji

U modernom društvu velik broj ljudi je izložen umjetnim izvorima svjetlosti tijekom noći, a noćne aktivnosti i smjenski rad noću postali su stil života suvremenog društva. Međunarodna agencija za istraživanje karcinoma (IARC) pri Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji je 2008. godine objavila da smjenski rad dovodi do promjene cirkadijalnog ritma te ga navodi kao vjerojatni karcinogen za čovjeka.

Nedavna epidemiološka istraživanja upućuju da izloženost izvorima umjetnog svjetla tijekom noći dovodi do promjene cirkadijalnog ritma supresijom sinteze melatonina (hormon epifize), što je novi mogući etiološki čimbenik u razvoju humanih karcinoma. Poticaj za njegovo lučenje je tama, a inhibiciju lučenja potiče svjetlost. Melatonin sintetiziran u epifizi izlučuje se u krv i cerebrospinalnu tekućinu tijekom noći, dok tijekom dana lučenja melatonina gotovo i nema. Melatonin je uključen u mnoge procese kao što su kontrola sna, cirkadijalni ritam, fiziologija mrežnice, razvoj i rast karcinoma, imunološki sustav, uklanjanje slobodnih radikala, mitohondrijska respiracija, kardiovaskularna funkcija, metabolizam kostiju i fiziologija gastrointestinalnog sustava. Izloženost umjetnim izvorima svjetlosti tijekom noći, dovoljne jakosti i određene valne duljine, prekida lučenje melatonina.

Važan epidemiološki dokaz o povezanosti karcinoma dojke i izloženosti umjetnoj rasvjeti bila je prospektivna studija koja je obuhvatila 78 586 medicinskih sestara i pokazala je povećanu incidenciju raka dojke kod onih koje su više od 30 godina radile u noćnim smjenama. Poznato je da svaki čovjek nosi tumorske stanice u tijelu, čiju aktivnost stalno kontrolira imunološki sustav, a melatonin je hormon koji noću upravo potiče imunološku antitumorsku aktivnost.

Stanje u gradu Zagrebu

U Hrvatskoj se prije donošenja Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja 2011. godine, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine, jedina veza nalazila u Zakonu o sigurnosti u prometu i Zakonu o zaštiti prirode.

Svjetlosno onečišćenje u Gradu Zagrebu je aktualna tema obzirom da je tu problem najizraženiji. Karakteristično je da je kompletna mreža javne rasvjete u vlasništvu Grada, koji upravlja sustavom električne i plinske javne rasvjete koji objedinjuje oko 105 000 rasvjetnih tijela (svjetiljki) i 132 290 izvora svjetlosti (žarulja). Javna rasvjeta godišnje prosječno svijetli oko 4 200 sati, ovisno o vremenskim prilikama. Ulice i trgovi osvijetljeni su s 120 000 natrijevih sijalica i 12 000 ostalih izvora svjetlosti. Najzastupljenije su natrijeve visokotlačne žarulje i njihov broj iz godine u godinu kontinuirano raste. Od ostalih vrsta najviše se koriste metalhalogene žarulje. Udio plinske javne rasvjete zastupljen je u pojedinim područjima centra grada i povijesnih gradskih četvrti Gornjeg grada i Kaptola, gdje su plinske svjetiljke estetski uklopljene u ambijent povijesnih građevina. Grad Zagreb kontinuirano modernizira sustav javne rasvjete, zamjenjujući zastarjela rasvjetna tijela modernijim, energetski učinkovitim i ekološki prihvatljivim.

Mogućnosti

Za suzbijanje svjetlosnog onečišćenja i za uspješnu prevenciju, nužna je edukacija. Prvenstveno ljudi uključenih u nabavu, projektiranje, postavljanje i regulaciju svih oblika rasvjete. U svrhu smanjenja svjetlosnog onečišćenja preporuča se racionalni odabir pri osvjetljavanju javnih i poslovnih zgrada, sakralnih objekata i objekata kulturne baštine. Nadalje, isključenje nepotrebnih osvjetljenja (poput reklama) tijekom kasnih noćnih i ranojutarnjih sati, te izbjegavanje postavljanja reflektora iz podnožja objekata prema nebu, već s vrha objekta prema dnu. Iako je noćna rasvjeta nužna, svi dionici moraju voditi računa o vrsti i obimu potrebe. Kako u Hrvatskoj nemamo podataka o utjecaju svjetlosnog onečišćenja na zdravlje ljudi, svakako bi bilo potrebno usmjeriti istraživanja i u tom smjeru, svakako s uključivanjem i najrizičnijih populacijskih skupina.

I na koncu, važno je naglasiti da su od svih zemalja Europske unije, samo Slovenija, Italija, Francuska i Hrvatska uspjele učiniti značajan napredak u kontroli, pa čak i u smanjenju svjetlosnog onečišćenja.