Antidepresivi su lijekovi koji se koriste za liječenje depresije. Dijele se u sljedeće skupine: neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI, engl. selective serotonon reuptake inhibitors), neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI, engl. monoamine oxidase inhibitors), inhibitori monoaminooksidaze tipa A, selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI, engl. serotonin-norepinephrine reuptake inhibitors) te ostali antidepresivi.

Djelovanje antidepresiva ne nastupa odmah na početku uzimanja terapije, već se terapijski učinak obično javlja nakon dva do šest tjedna od početka liječenja. Nakon povlačenja simptoma depresije, liječenje treba nastaviti još barem šest mjeseci. Doziranje antidepresiva je individualno. Liječenje obično započinje malim dozama koje se postupno povećavaju ovisno o reakciji bolesnika na liječenje i o podnošljivosti lijeka. Farmakoterapija depresija se temelji na teoriji kako je depresija posljedica smanjene koncentracije monoamina (prvenstveno serotonina, noradrenalina i dopamina) na sinapsama živčanih stanica. Njihovo djelovanje je kratko jer ih povratni unos (reuptake) vraća natrag u živčani završetak i time prestaje djelovanje na receptor.

Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina

Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina neselektivno blokiraju ponovnu pohranu neurotransmitera noradrenalina i serotonina u živčane završetke te tako povećavaju njihovu koncentraciju na sinapsama živčanih stanica. Njihove najčešće nuspojave posljedica su utjecaja na sustav neurotransmitora acetilkolina (tzv. antikolinergičke nuspojave): suha usta, zamagljen vid, smetnje mokrenja, zatvor, halucinacije. Također, mogu izazvati poremećaj rada srca pa je u bolesnika koji ih uzimaju uputno kontrolirati EKG. Bolesnicima sa srčanim poremećajima se ova skupina antidepresiva većinom ne preporučuje ili je kontraindicirana. Neselektivni inhibitori ponovne pohrane monoamina također uzrokuju povećanje tjelesne mase sa željom za slatkim. Ovu skupinu antidepresiva su uglavnom zamijenili noviji antidepresivi.

U neselektivne inhibitore ponovne pohrane monoamina spadaju triciklički antidepresivi amitriptilin, maprotilin, klomipramin i drugi.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI)

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina (SSRI) selektivno blokiraju ponovnu pohranu serotonina, dok na druge neurotransmitere djeluju slabo ili uopće ne djeluju. Ova skupina antidepresiva nastala je na temelju poznavanja biokemijskog mehanizma djelovanja starijih antidepresiva i ciljano je dizajnirana kako bi se dobilo djelovanje isključivo na serotoninski sustav. Njihova selektivnost za serotoninski sustav i slabo izražen ili nikakav učinak na druge prijenosničke sustave u mozgu razlog su njihovoj dobroj podnošljivosti. Mnogim kliničarima SSRI su prvi izbor u liječenju depresije. Najčešće nuspojave ove skupine antidepresiva su mučnina i glavobolja. SSRI se ne smiju davati zajedno s inhibitorima monoaminooksidaze zbog rizika pojave serotoninskog sindroma poput agitacije, tremora i hipertenzije.

U selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina spadaju fluvoksamin, fluoksetin, sertralin, paroksetin, escitalopram i citalopram.

Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze (MAOI)

Neselektivni inhibitori monoaminooksidaze blokiraju enzim monoaminooksidazu (MAO) koji razgrađuje neurotransmitore. Posljedica je povećanje koncentracije neurotransmitora na spojevima živčanih stanica. MAO inhibitori, zbog neselektivne inhibicije monoaminooksidaze, mogu uzrokovati ozbiljne nuspojave. Istovremenim uzimanjem ove skupine lijekova i hrane koja sadrži veliku količinu tiramina (npr. fermentirani sirevi i crno vino) može doći do iznenadnog, smrtonosnog porasta krvnog tlaka. Ovu skupinu lijekova zamijenili su selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A.

Selektivni inhibitori monoaminooksidaze tipa A

Antidepresivi iz ove skupine selektivno inhibiraju samo monoaminooksidazu tipa A te zbog toga imaju dobru podnošljivost i puno manje nuspojava. Ipak, savjetuje se izbjegavati veća količina hrane bogate tiraminom. Najčešće nuspojave su poremećaj spavanja, omaglica, glavobolja, suhoća usta i mučnina. U ovu skupinu antidepresiva spada moklobemid.

Selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina i noradrenalina (SNRI)

Ovo je skupina najnovijih antidepresiva. Selektivno inhibiraju ponovnu pohranu serotonina i noradrenalina (dualno djelovanje), ali bez nuspojava koje imaju triciklički antidepresivi. Zbog dualnog djelovanja imaju jaki antidepresivni učinak. Ne smiju se primjenjivati u kombinaciji inhibitorima MAO, a ne preporučuje se ni njihova kombinacija sa selektivnim inhibitorima MAO zbog rizika od serotoninskog sindroma. Najčešće nuspojave ove skupine antidepresiva su mučnina, suha usta, glavobolja i znojenje (uključujući noćno znojenje). U ovu skupinu antidepresiva spadaju mirtazapin, venlafaksin i duloksetin.

Ostali antidepresivi

U ostale antidepresive spadaju trazodon, bupropion, agomelatin i vortioksetin. Nuspojave trazodona su vrtoglavica, nesanica, uznemirenost, umor, suhoća usta, smetnje u gastrointestinalnom traktu (proljev, mučnina, povraćanje, zatvor), glavobolja, slabost, gubitak tjelesne mase, tremor, srčane aritmije, zamagljen vid i osjećaj zbunjenosti.

Najčešće nuspojave bupropiona su teškoće sa spavanjem, glavobolja, suhoća usta, mučnina i povraćanje. Mogu se javiti i znojenje, slabost, osjećaj tjeskobe, gubitak apetita, porast krvnog tlaka i poremećaji vida. Otprilike 1 na svakih 1000 osoba koje uzimaju bupropion ima rizik od napadaja (ili konvulzija). Rizik se povećava ako se prekorači doza, ako se istodobno uzimaju određeni lijekovi ili ako je bolesnik pod većim rizikom od napadaja nego uobičajeno.

Nuspojave agomelatina su glavobolja, vrtoglavica, pospanost, nesanica, migrena, mučnina, proljev, zatvor, abdominalna bol, povraćanje, prekomjerno znojenje, bol u leđima, umor, povećanje u razinama enzima jetre i anksioznost. Najčešća nuspojava vortioksetina je mučnina. Još se mogu javiti neuobičajeni snovi, omaglica, proljev, zatvor, povraćanje i pruritus.

Gospina trava

Gospina trava se odavno koristi u narodnoj medicini. Ekstrakti gospine trave imaju antibiotsko, antiviralno i antidepresivno djelovanje. Problem gospine trave je što stupa u brojne interakcije s lijekovima, uključujući i antidepresive te je stoga potreban veliki oprez prilikom uzimanja preparata s gospinom travom.

Suicid (samoubojstvo)/misli o suicidu

Depresija je povezana s povećanim rizikom suicidalnih misli (misli o samoubojstvu), samoozljeđivanja i suicida (događaja povezanih sa suicidom). Takav rizik prisutan je sve do pojave značajnog poboljšanja bolesti. S obzirom da do značajnog poboljšanja ne mora doći tijekom prvih nekoliko tjedana ili više, tijekom tog perioda potrebno je biti pod češćom kontrolom liječnika. Razlog tome je da je kod bolesnika koji boluju od depresije, rizik samoubojstva viši u ranim fazama oporavka. Bolesnici koji su i prije početka liječenja pokazivali znatan stupanj suicidalnih ideja ili pokušali suicid nalaze se pod povišenim rizikom te je potreban češći nadzor. Bolesnici (i njihovi njegovatelji) moraju obratiti posebnu pozornost na bilo kakvo pogoršanje bolesti, (suicidalno ponašanje ili misli kao i neobične promjene u ponašanju) i odmah potražiti savjet liječnika.

Metode ublažavanja nuspojava

Mučnina se može olakšati ukoliko se antidepresivi uzimaju s hranom. Osim toga preporučuje se češće jesti manje obroke. Ako antidepresivi uzrokuju porast apetita i tjelesne težine, preporučuje se izbjegavanje slatkiša, slatkih pića i brze hrane te redovito vježbanje. Za ublažavanje umora se preporučuje uzimanje antidepresiva prije spavanja. Ako antidepresiv uzrokuje umor ne smije se upravljati vozilima i raditi na strojevima. Ako se javi nesanica za vrijeme liječenja antidepresivima, treba izbjegavati jela i pića koja sadrže kofein, pogotovo navečer. Problem suhoće usta ublažava redovito pijenje vode. U slučaju suhoće usta, zube treba prati redovito jer se povećava rizik od nastanka karijesa te je potrebno redovito ići kod stomatologa. Za ublažavanje zatvora preporučuje se konzumirati hranu bogatu vlaknima, piti puno vode i redovito vježbati.

Tablica prikazuje antidepresive koji se nalaze na Listi lijekova HZZO-a. Navedeni su generički nazivi i zaštićeni nazivi lijekova.

LITERATURA:
https://en.wikipedia.org/wiki/Antidepressant
http://www.plivazdravlje.hr/aktualno/clanak/16139/Antidepresivi.html