Misija Svjetske zdravstvene organizacije je poboljšanje kvalitete života te promicanje i zaštita prava i dostojanstva osoba s invaliditetom kroz nacionalne, regionalne i globalne napore kao i podizanje svijesti o veličini i posljedicama invaliditeta za osobu i društvo u cjelini.

U skladu s Milenijskim razvojnim ciljevima provode se aktivnosti integriranja invalidnosti u društvo, rodne ravnopravnosti, uključivanje djece i mladih s invaliditetom u procese razvoja, osiguravanje pristupačnosti uklanjanjem zapreka i promocijom invalidnosti u svim razvojnim procesima, kao i promocija prikupljanja i statističke obrade podataka vezanih uz invaliditet. Poticanje punog sudjelovanja osoba s invaliditetom u obiteljskom životu i životu zajednice jedan je od ciljeva Nacionalne strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2007. do 2015. godine, kao i Zagrebačke strategije izjednačavanja mogućnosti za osobe s invaliditetom od 2011. do 2015. godine, a u tijeku je izrada novog strateškog dokumenta za razdoblje 2016. do 2020. godine.

Prema podacima Ministarstva socijalne politike i mladih u ustanovama socijalne skrbi u Hrvatskoj je smješteno 3.182 djece s teškoćama u razvoju i odraslih osoba s tjelesnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem te 3.830 osoba s mentalnim oštećenjem (psihički bolesne odrasle osobe). U udomiteljske obitelji smješteno je 251 dijete s teškoćama u razvoju, 423 osobe s tjelesnim, senzoričkim ili intelektualnim oštećenjem i 863 osobe s mentalnim oštećenjem. Prema navedenim podacima o izdvajanju osoba s invaliditetom iz društva Hrvatska je slična drugim zemljama Istočne i Srednje Europe dok su zapadne zemlje takav koncept skrbi o osobama s invaliditetom napustile. U procesu pristupanja Europskoj uniji Hrvatska je započela s promjenom takvog modela i obvezala se na njegovo postepeno napuštanje. Na to je obvezuje i UN-ova Konvencija o pravima osoba s invaliditetom koja jamči osobama s invaliditetom pravo na život u zajednici uz osiguranje podrške koja im je za to potrebna.

U Gradu Zagrebu prema podacima Hrvatskog registra o osobama s invaliditetom Hrvatskoga zavoda za javno zdravstvo za 2014. godinu živi 91.357 osoba s invaliditetom, što čini 11,6% ukupnog stanovništva grada (53,41% muškaraca, 46,59% žena). Najveći je udio osoba s invaliditetom (46,26%) u radno-aktivnoj dobi od 20 do 64 godina. U dobnoj skupini 65 i više godina u ukupnom broju osobe s invaliditetom čine udio od 42,74%. U dobi od 0 do 19 godina udio iznosi 11,00%.

Podaci iz sustava socijalne skrbi ukazuju da najveći broj osoba s invaliditetom živi u obitelji (80,2%). Samo živi oko 13,8%, u ustanovi boravi 779 osoba, oko 0,5% ima skrbnika ili udomitelja. U nezadovoljavajućim uvjetima živi oko 15% osoba s invaliditetom, potrebu za pomoć i njegu u punom opsegu ima oko 54% osoba koje ostvaruju prava iz sustava socijalne skrbi, a 38 beskućnika su osobe s invaliditetom.

Grafikon 1 – Usporedba udjela osobe s invaliditetom u Gradu Zagrebu po dobi, u 2013. i 2014. godini

Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH (11.3.2015.) – HZJZ i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Služba za javno zdravstvo

Najčešća vrsta oštećenja kod osoba s invaliditetom su oštećenja središnjeg živčanog sustava, oštećenja lokomotornog sustava te višestruka oštećenja. Duševni poremećaji se nalaze na četvrtom mjestu sa 19,6% od ukupnog broja osoba s invaliditetom.

Grafikon 2 - Vrste oštećenja koja uzrokuju invaliditet ili kao komorbiditetne dijagnoze pridonose stupnju funkcionalnog onesposobljenja osobe

Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH (11. 3. 2015.) – HZJZ i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Služba za javno zdravstvo

Podaci o najčešćim dijagnozama iz skupine duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja koje u potpunosti ili većoj mjeri invalidiziraju osobu, tj. mogu se kvalificirati kao teži oblici invaliditeta, prikazani su u tablici 1.

Tablica 1 – Prikaz najčešćih dijagnoza iz skupine duševnih poremećaja i poremećaja ponašanja koje u potpunosti ili većoj mjeri invalidiziraju osobu

Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH (11.3.2015.), HZJZ

Pokazatelji o duševnim poremećajima, kao uzrocima invaliditeta ili komorbiditetnim dijagnozama koje pridonose funkcionalnom oštećenju osobe u Gradu Zagrebu, ukazuju na kontinuirani porast od 2010. do 2014. godine, kada prevalencija iznosi 23‰. Prevalencija intelektualnih teškoća bilježi iste vrijednosti od 2010. godine do 2014. te iznosi 4,0‰. Prevalencija autizma, od 2010. godine bilježi porast i u RH i u Gradu Zagrebu, pri čemu je 2013. i 2014. godine nešto veća u Gradu Zagrebu u odnosu na zabilježenu u RH (0,4‰ u odnosu na 0,3‰).

Grafikon 3 - Prevalencija duševnih poremećaja, intelektualnih teškoća i autizma, kao uzroka invaliditeta ili komorbiditetnih dijagnoza koje pridonose funkcionalnom oštećenju osoba u Gradu Zagrebu, 2010. do 2014.godina.

Izvor: Izvješće o osobama s invaliditetom u RH (11. 3. 2015.) – HZJZ i Nastavni zavod za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ – Služba za javno zdravstvo

Kvaliteta života osoba s invaliditetom u Gradu Zagrebu povećana je u posljednjih deset godina u smislu konkretnih pokazatelja otklanjanja prepreka što uzrokuju nejednakosti. Najvažnija postignuća povezana su s dostupnijim okolišem, uključujući i gradski prijevoz niskopodnim autobusima i tramvajima, kontinuiranom prilagodbom i povećanjem pristupačnosti ustanova, osiguranjem dodatne usluge specijaliziranog kombi prijevoza djece s teškoćama u razvoju i osoba s invaliditetom, kako bi osobe s invaliditetom mogle koristiti druga zajamčena prava (odgoj i obrazovanje, zdravstvene usluge, zapošljavanje i dr.). Također, kontinuirano se ulaže u razvoj kompetencija osoba s invaliditetom uključivanjem u formalne i neformalne edukacije. U poboljšanju životnog standarda i pružanju mogućnosti za aktivno uključivanje osoba s invaliditetom, organizacije civilnog društva značajno pridonose stvaranju pozitivne predodžbe u javnosti o osobama s invaliditetom i njihovim potrebama i time promiču njihovo uključivanje u život zajednice.