Suprotno mišljenju kako tijek starenja uobičajeno prati gubitak tjelesnih sposobnosti, osobe starije životne dobi u većem su riziku od gubitka kognitivnih funkcija. Pod kognitivnim funkcijama podrazumijevamo kombinaciju različitih procesa i sposobnosti kao što su: sposobnost pamćenja, razumijevanja riječi, korištenja pojmova i simbola, apstraktnog mišljenja, brzine mišljenja, prepoznavanje sličnosti, sposobnost analize i sinteze, zaključivanja, razumijevanje prostornih odnosa, kao i odnosa veličina i količina, potom mehanizme pažnje, percepcije i govora.

Rezultati novijih istraživanja pokazuju kako kod većine ljudi starije životne dobi popuštanje kognitivnih funkcija nije neizbježno, odnosno kako su prepoznavanje rizičnih čimbenika za oštećenje kognitivnog funkcioniranja i preventivne aktivnosti učinkovitiji nego naknadna primjena lijekova.

Gubitak kognitivnih funkcija glavno je obilježje Alzheimerove bolesti i drugih demencija, uključujući i one reverzibilne, premda se određeni kognitivnih deficiti u većem ili manjem obimu, javljaju i u osoba s drugim mentalnim poremećajima kao što su psihoze, depresije kod ovisnika o marihuani, alkoholu i sl. Učestalost demencija, odnosno Alzheimerove bolesti (AB) kao najčešćeg uzroka demencije u starijih osoba raste s dobi. U dobi iznad 65 godina, prema rezultatima opsežnih populacijskih studija u zapadnim zemljama, prevalencija demencije kreće se u rasponu od 9 do 14%, dok u populaciji osoba starijih od 85 godina iznosi čak 30 do 35%. Alzheimerova bolest i druge demencije u pravilu nastupaju postupno i vrlo brzo dovode do nesamostalnosti kod oboljelih osoba i ovisnosti o pomoći drugih osoba. Upravo činjenice koje govore da gubitak kognitivnih funkcija dovodi do gubitka samostalnosti upućuju koliko je važno za svaku osobu, a osobito osobu starije životne dobi, sačuvati kognitivne funkcije kao preduvjet samostalnog funkcioniranja i očuvanja sposobnosti samostalnog organiziranja života i donošenja odluka.

Produženje prosječnog životnog vijeka u većini zemalja praćeno je porastom broja osoba starije životne dobi, što je rezultiralo i produženjem radnog vijeka te povećanjem očekivanja koje imamo od osoba starije dobi u smislu njihova općeg funkcioniranja i samostalnosti.

Jedna od najvažnijih kognitivnih funkcija je pamćenje. Važno je stoga prepoznati što može pogoršati pamćenje odnosno utjecati na sposobnost koncentracije. Prvenstveno su tu lijekovi koji djeluju na mozak (hipnotici, analgetici, antihistaminici, lijekovi za inkontinenciju), različite druge psihoaktivne tvari kao što je npr. alkohol. Također, ne preporuča se ni dugotrajno upotrebljavati analgetike iz skupine nesteroidnih antireumatika tzv. NSAID lijekove poput Ibuprofena ili Voltarena. Kognitivne sposobnosti mogu biti pogoršane u osoba s neprepoznatim mentalnim poremećajima, prvenstveno depresijom i anksioznim poremećajima, kao i niz drugih stanja uključujući umor, stres i povišenje tjelesne temperature, odnosno kod bilo koje teže sistemske bolesti. Nakon akutnog težeg pogoršanja tjelesnog stanja u starije osobe zbog bilo kojeg razloga (npr. nakon operacije prijeloma kuka ili nakon preboljelog srčanog udara) može se očekivati pad kognitivnog funkcioniranja koji može biti reverzibilan, a bit će izraženiji ako osoba već boluje od Alzheimerove ili neke druge demencije.

Za očuvanje kognitivnih kapaciteta osobno možemo učiniti puno pravilnim odabirom načina prehrane i oprezom pri uzimanju lijekova. Blagotvorna je i nama pristupačna mediteranska prehrana bogata plavom ribom, zelenim i drugim povrćem uz koju se preporučuje ne više od čaše crnog vina dnevno te kurkuma zbog anti-inflamatornog učinka. Uputno je ne pretjerivati s crnom kavom (misli se na više od tri šalice dnevno) i izbjegavati gazirana pića. Najnovija istraživanja pokazuju čvrstu vezu između pušenja i Alzheimerove bolesti. Premda o štetnosti nikotina svi već znamo, nije naodmet naglasiti upozorenje i preporuke Svjetske organizacije za borbu protiv Alzheimerove bolesti koje naglašavaju štetne učinke nikotina na kognitivne funkcije. Ako odlučite nešto poduzeti i učiniti za svoje zdravlje pa i za očuvanje kognitivnih funkcija, a pušač ste, neka prestanak pušenja bude vaš prvi korak bez obzira na dob (Škola nepušenja).

Lako zaboravimo kako se s godinama metabolizam usporava, bubrezi rade sve sporije, a smanjuje se i broj okusnih pupoljaka na jeziku i mijenja osjet okusa te gubimo osjećaj za žeđ i zaboravljamo piti. Naše tijelo čini 65% vode, a udio vode se s godinama nešto smanjuje. Ako ne pijemo dovoljno tekućine narušava nam se osmotska ravnoteža na staničnoj membrani živčanih stanica što za posljedicu može imati gubitak vode u neuronima, a očituje se smanjenjem koncentracije i pogoršanjem pamćenja. Štoviše adekvatna hidracija je preduvjet za lakše izbacivanje nakupljenih tvari i toksina iz organizma i održavanje mijene tvari pa već blaži stupanj dehidracije u starijih osoba može izazvati smetena stanja i potaknuti konfuziju. Stoga ne zaboravite piti dovoljne količine vode svakog dana kako bi očuvali alertnost svijesti i pomogli svojim moždanim stanicama!

Drugi oblik aktivnosti važan za očuvanje kognitivnih funkcija predstavljaju vježbe za mozak – „mozgalice“. Preporučuje se igranje društvenih igara, rješavanje križaljki i drugih enigmatskih zagonetki, sudoku, slaganje puzzli, igre kartama (ali ne za novac!).

• Tražite u tekstu primjerice skupove istih slova ili iste slogove (npr. „ije“) ili iz zabave izgovarajte/čitajte poznate riječi ili nizove brojeva obrnutim smjerom.
• Pričajte priče, a možete ih i zapisivati.
• Računajte što češće napamet.
• Čitajte knjige (pripovijetke i romane), one zahtijevaju aktivno sudjelovanje vaših misli i proživljavanje njihovih događaja.

Također, u svijetu su razvijeni učinkoviti posebni kompjuterski programi koji se upotrebljavaju za kognitivno treniranje starijih osoba, kao i onih s blažim kognitivnim poremećajem i u početnom stadiju Alzheimerove i drugih demencija.

S godinama postajemo sporiji, ali mudriji, slabije čujemo i vidimo, gubimo do 30% mišićne mase, lakše se umaramo kod fizičke i bilo koje druge aktivnosti, ali sve navedeno nije opravdanje da zanemarimo fizičku aktivnost. Čovjek je stvoren za pokret. Fizička aktivnost višestruko doprinosi ne samo fizičkom, već i mentalnom zdravlju. Istraživanja su pokazala kako redovita fizička aktivnost npr. grupno vježbanje (vježbe istezanja) uz vježbe relaksacije tijekom šest mjeseci u osoba starije dobi ima značajan statistički učinak u domenama vizualne, verbalne i radne memorije te izvršnih funkcija. Aerobne vježbe su povezane s poboljšanjem u domenama pažnje, brzine procesuiranja, izvršnim funkcijama i pamćenjem. Nije zanemariv niti učinak fizičke aktivnosti na raspoloženje i osjećaj samopoštovanja što zajedno doprinosi motivaciji za aktivnost.

• Budite fizički aktivni, dovoljne su i redovite šetnje.
• Usvojite tehnike opuštanja, korisno je primjerice trbušno disanje.
• Pokušajte s nekoliko jednostavnih vježbi. Npr. vježbe gdje se u pokretu prelazi središnja linija tijela, kao što je naizmjenično doticanje desnog koljena lijevim laktom i lijevog koljena desnim laktom. Igrajte stolni tenis. Navedene aktivnosti važne su za koordinaciju i pažnju jer funkcionalno povezuju obje moždane hemisfere. Potom uzdignutim palcem pišite u zraku oblik „ležeće osmice“.

Stoga, usvojite što zdraviji stil života kako biste sačuvali kognitivno vlastito funkcioniranje vodeći se pri tome mišlju kako sve je ono što je dobro za vaše srce dobro i za vaš mozak! U konačnici, socijalne veze, interakcije, druženje s prijateljima, članovima uže i šire obitelji, telefonski razgovori, dopisivanje, odlasci u kazalište, kino, ples, na kavu, na izlet ili u šetnje, obiteljske proslave te bilo koji oblici zajedničke aktivnosti predstavljaju važnu socijalnu aktivnost koja čini socijalnu mrežu za svaku osobu, a osobito osobu starije životne dobi i pridonosi očuvanju njena zdravlja i njenih kognitivnih sposobnosti.

Literatura:
1. Brodziak A, Wolinska A, Kolat E, Rozyk-Myrta A. Guidelines for prevention and treatment of cognitive impairment int he elderly. Med Sci Monit 2015; 21: 585-597
2. Kueider A, Bichay K, Rebok G. Cognitive training for older adults: what is it and does it work? American Institutes for Reseach October 2014. (pdf)
3. Kueider AM, Parisi JM, Gross AL, Rebok GW. Computerized cognitive training with older adults: a systematic review. PLoS One. 2012;7(7):e40588. doi: 10.1371/journal.pone.0040588. Epub 2012 Jul 11.