Pušenje duhana danas smatramo jednim od značajnijih čimbenika rizika za zdravlje. Procjenjuje se da danas u svijetu puši približno 1.3 milijarde ljudi, što čini trećinu svjetskog pučanstva iznad 15. godine života. Smatra se, da u svijetu svakih osam sekundi umire jedna osoba zbog bolesti uzrokovane pušenjem cigareta.

Pušenje svake godine u svijetu ubija približno šest milijuna ljudi, među njima više od 600.000 nepušača koji umiru zbog posljedica pasivnog pušenja. U Europi zbog posljedica pušenja godišnje umre oko 650.000 ljudi, a u Hrvatskoj više od 9.000 ljudi.

Duhanski dim je plinovita smjesa raznih kemijskih tvari koje nastaju nepotpunim izgaranjem lišća duhana. U duhanskom dimu ima preko 7.000 različitih tvari, od kojih se najštetnijima smatraju nikotin, ugljični monoksid i katrani te uz više od 60 kancerogenih spojeva.

Nikotin na krvožilni sustav djeluje tako da povećava periferni otpor u krvnim žilama uzrokujući na porast sistoličkog i dijastoličkog tlaka. Porast tlaka dovodi do povećanog opterećenja srca tako da mora pumpati jačom snagom. Nikotin direktno ubrzava srčani ritam, odnosno povećava broj otkucaja srca.

Katrani u duhanskom dimu djeluju kancerogeno, što znači da uzrokuju povećanu učestalost stvaranja tumora i to u bronhima, plućima, usnoj šupljini, grkljanu, mokraćnom mjehuru i bubrezima. Oko 30% svih tumora uvjetovano je pušenjem. Ugljični monoksid (CO) iz duhanskog dima veže se za hemoglobin u krvi te stvara karboksihemoglobin. Taj spoj onemogućuje prijenos kisika krvlju. Razina karboksihemoglobina u pušača je dva do 15 puta viša nego u nepušača. Tako ugljični monoksid uvjetuje nedostatak kisika u tkivima i organizmu

Također, dokazano je da pušenje izravno oštećuje stjenku krvne žile i time započinje proces ateroskleroze. U dimu cigarete nalaze se i slobodni radikali koji dovode do direktnog oštećenja stanice.

Računa se da oko 800.000 osoba u Hrvatskoj boluje od koronarne bolesti. Čimbenici rizika koji dovode do nastanka kardiovaskularnih bolesti dijele se u dvije skupine. Jedni su oni na koje ne možemo utjecati, kao što su dob, spol i nasljeđe, a drugi su oni na koje možemo utjecati, kao što su masnoće u krvi, povišen tlak, prekomjerna tjelesna težina, pušenje, sjedilački način života i psihosocijalni stres.

Kardiovaskularni efekti uzrokovani djelovanjem nikotina mogu biti cirkulatorni, kardijalni i metabolički. Cirkulatorni efekti sastoje se u povećanoj sintezi i oslobađanju adrenalina i noradrenalina, što dovodi do vazokonstrikcije naročito perifernih arterija i arteriola.

Kardijalni efekti obuhvaćaju povećanje srčane frekvencije, povećanje sistoličkog i dijastoličkog tlaka, povećanje udarnog volumena srca. Metabolički efekti obuhvaćaju povećanje koncentracije masnih kiselina u krvi, smanjenje parcijalnog tlaka kisika, povećanje reaktivnosti trombocita i viskoznosti krvi, policitemiju, smanjenje zaštitnog HDL lipoproteina.

Postoji jasna povezanost između pušenja i pojave ateroskreloze. Aterogeni efekt nastaje zbog lezije endotela, povećanja agregacije trombocita, inhibicije sinteze i oslobađanja vaskularnih prostaglandina i zbog stimulacije djelovanja kateholamina.

Pušenje pospješuje razvoj kardiovaskularne bolesti. Pušenje pospješuje proces ateroskreloze gdje dolazi do stvaranja plakova na krvnim žilama. Pušenje povisuje krvni tlak koji pospješuje ateroskrelozu. Plakovi su nakupine masti, veziva i kalcija koji dovode do suženja i začepljenja krvnih žila. Suženje krvnih žila dovodi do razvoja krvožilnih bolesti, a posljedica su nedostatnog dotoka krvi u pojedine dijelove srca i mozga. Arterije postaju uže i nefleksibilne, što znatno otežava protok krvi kroz njih čime se dotok krvi do organa smanjuje. Dijelovi nastalog plaka se mogu i otrgnuti te preko krvi putovati u druge dijelove tijela, primjerice mozak, gdje mogu potpuno začepiti arteriju u kojoj se nalaze i posljedično uzrokovati infarkt.

Ateroskrelotske plakove moždanih žila ima 70% pušača, a većina ih ima i promjene na velikim žilama vrata. Rizik ateroskreloze je razmjeran broju popušenih cigareta na dan. Ateroskreloza kod pušača uvjetovana je direktnim djelovanjem duhanskog dima na stijenku krvnih žila. Iznenadna srčana smrt za dva do četiri puta je češća kod mladih muškaraca pušača nego u nepušača (u dobi od 35. do 54. godine života). To se objašnjava neskladom potreba i dostave kisika miokardu, spazmom koronarnih arterija, smanjenjem praga za nastanak ventrikulske fibrilacije, povećanjem agregacije trombocita i hiperkoagulabilnošću. Općenito, štetno djelovanje pušenja na kardiovaskularni sustav objašnjava se njegovim aterogenim učinkom radi endotelijalne toksičnosti i promjena u lipidnom statusu, zatim povećanjem mogućnosti tromboze (povećanje agregacije trombocita, povećanje koncentracije fibrinogena, porast hematokrita i viskoznosti krvi) te spazmom koronarnih žila radi modifikacije metabolizma prostaglandina i učinka katekolamina.

Bolesnici s preboljelim infarktom miokarda koji nastave pušiti imaju puno veću smrtnost od bolesti krvnih žila srca nego nepušači. Među mladim osobama koje su preboljele infarkt miokarda značajno je više pušača od nepušača (75%), dok u starijoj populaciji pušača ima oko 40%. Veća učestalost infarkta miokarda inferiorne stijenke u mladih osoba još uvijek nije znanstveno objašnjena. Pretpostavlja se da se radi o povećanoj osjetljivosti desne koronarne arterije, odnosno arterije cirkumflekse na nikotinsku ili kateholaminsku stimulaciju, tako da nekroza nastaje kao posljedica prolongiranog vazospazma na podlozi relativno manjeg ateroskelrotskog suženja.

Izrazita prevaga pušača mlađih od 45 godina sugerira da je vazospastički učinak nikotina možda presudan u patogenezi infarkta mladih osoba. Žene pušači također imaju veći rizik od bolesti krvnih žila, poglavito ako uzimaju i oralne kontraceptive. Od 300.000 smrtnih slučajeva osoba ženskog spola u razvijenim zemljama povezanih s pušenjem, čak 41% pripada kardiovaskularnim bolestima. Žene pušači obično dvije do tri godine ranije ulaze u menopauzu. Tako se povećava rizik od pobola koji su u svezi s deficitom estrogena, prije svega kardiovaskularne bolesti i postmenopauzne osteoporoze.

Pušači koji zahtijevaju kiruršku revaskularizaciju miokarda (premosnice) imaju veću perioperacijsku smrtnost. I pasivno pušenje povećava rizik od ateroskleroze, što posljedično dovodi do bolesti koronarnih krvnih žila, infarkta miokarda, iznenadne srčane smrti, aneurizme aorte, moždanog udara, perifernih vaskularnih bolesti i dr. Pušenje je glavni čimbenik rizika periferne arterijske okluzijske bolesti. Ona dovodi do porasta smrtnosti i pobola koji uključuje intermitentne klaudikacije, ishemiju tkiva i gangrenu te gubitak okrajina. Hipertoničari koji puše imaju veći rizik za nastanak maligne hipertenzije i smrti od arterijske hipertenzije.

Nema dvojbe da je nikotin onaj duhanski sastojak koji uvjetuje ovisnost. Pušač, naime, nastoji stalno držati koncentraciju nikotina u krvi: kada ona padne, pripali novu cigaretu, a ako to ne učini javlja se intenzivna potreba za cigaretom uz razvoj apstinencijskih simptoma. Zapravo, stvara se farmakološka i iznimno jaka psihološka ovisnost. Koliko će osoba biti uspješna u prestanku pušenja ovisi o motivaciji za prestanak, o stupnju ovisnosti o cigaretama, kao i o potpori koju dobije za vrijeme odvikavanja od pušenja.

Pokazalo se da za prestanak pušenja mogu biti učinkovite kratkotrajne terapijske intervencije, poput savjeta liječnika, telefonsko savjetovanje, savjetovanje putem mobilne aplikacije za pametne telefone, ali su još učinkovitije intenzivne bihevioralne intervencije, primjerice grupna terapija koja i daje najbolje rezultate.

Samo čvrsta odluka da uživate u prednostima nepušenja može vam pomoći na putu da postanete i ostanete nepušač. Inače, poznata je metoda 15 koraka do nepušenja – oni moraju biti jednostavni, razumljivi, lako primjenjivi i učinkoviti.

1. korak: odaberite prednost nepušenja koje su vam najvažnije – fizičke prednosti odnosno poboljšanje ukupnog zdravlja, društvene prednosti, emocionalne prednosti i financijske prednosti.

2. korak: odredite datum prestanka pušenja.

3. korak: tjelesno se pripremite za prestanak pušenja.

4. korak: potrebna je i psihička priprema.

5. korak: planiranje nagrada koje će vas motivirati.

6. korak: promatrajte nepušače i oponašajte ih.

7. korak: prestanite pušiti uz mali obred.

8. korak: uzimati više tekućine u prvom redu vode, prirodni sokovi, pripaziti na prehranu

9. korak: naći vremena za odmor i opuštanje.

10. korak: probuditi sposobnost maštanja.

11. korak: koristiti duhovnu snagu.

12. korak: smanjivanja žudnje za pušenjem.

13. korak: ako ste posrnuli i ponovo zapalili cigaretu ne treba odustati već krenuti nanovo.

14. korak: ne zaboraviti dvostruku pobjedu.

15. korak: osjećate se dobro zbog samog sebe.

Svakako bi trebalo obratiti pažnju na simptome apstinencije koji se javljaju između 24 do 36 sati i obično su prisutni oko tjedan dana od prestanka pušenja, a iznimno i duže (fizički simptomi). Dok psihološki simptomi traju od mjesec dana do godinu. Neki pušači nastavljaju pušiti da bi izbjegli simptome apstinencije – napetost, nervoza, nesanica, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom, glavobolja, pojačan apetit, problemi s probavom uz jaku žudnju s pušenjem. Taj osjećaj jake žudnje traje dvije do tri minute, nakon toga prolazi i s vremenom se javlja sve rjeđe. Ovisnost o nikotinu je teška ovisnost s malom stopom pušača koji pokušavajući prestati pušiti to i trajno uspiju - oko 2/3 pušača bi željelo prestati pušiti, 1/3 to i pokušava svake godine, ali manje od njih 3% to i uspije. Osobe bilo koje dobi koje već imaju zdravstvenih problema vezanih uz pušenje još uvijek mogu imati značajnu korist prestankom pušenja.

Svaki prestanak pušenja donosi zdravstvenu dobrobit svim pušačima ubrzo (nekoliko sati ili dana) nakon prestanka pušenja ili nakon nekoliko godina: unutar 20 minuta - opada broj otkucaja srca i krvni tlak; nakon 12 sati - razina ugljičnog monoksida u krvi pada na normalu, dva do 12 tjedana - cirkulacija je poboljšana, a plućna funkcija povećana, od jednog do devet mjeseci - smanjuje se kašalj i kratkoća disanja, nakon jedne godine - rizik nastanka koronarne srčane bolesti smanjen je napola u odnosu na pušača, nakon pet godina – smanjen je rizik nastanka moždanog udara, nakon 10 godina - rizik od raka pluća smanjen je na pola u odnosu na pušače te opada i rizik za nastanak raka usne šupljine, grkljana, jednjaka, mokraćnog mjehura, maternice i gušterače, a nakon 15 godina - rizik za koronarnu srčanu bolest izjednačen je riziku nepušača.

Škola nepušenja zasniva se na primjeni psihoterapijsko-edukativnog modela odvikavanja od pušenja. Cilj programa Škole nepušenja je omogućiti zainteresiranim pušačima koji žele prestati pušiti pružiti profesionalnu pomoć. Broj polaznika ograničen je od 8 do 15 polaznika. Škola traje pet dana u trajanju od dva sata u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", Mirogojska cesta 16.

Senzibilne grupe održavaju se jednom tjedno tijekom četiri tjedna, a u rad se uključuju suradnici škole. Evaluacija uspješnosti programa (telefonski) provodi se nakon tri i nakon šest mjeseci po završetku Škole kada se smatra da su svi polaznici nepušači. Sve informacije o Školi nepušenja zainteresirani mogu dobiti pozivom na broj telefona Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti 01/ 3830 066.