Danas, u drugom desetljeću 21. stoljeća, možemo slobodno reći da se nalazimo u eri globalne epidemije kroničnih nezraznih bolesti. Dok je međunarodna zdravstvena zajednica u svom radu bila fokusirana na još uvijek znatno raspostranje i smrtonosne zarazne bolesti, četiri vodeće skupine nezaraznih kroničnih bolesti (kardiovaskularne bolesti, šećerna bolest, zloćudne bolesti i kronična opstruktivna bolesti pluća) popirimile su globalne epidemijske razmjere.

Što su kardiovaskularne bolesti (KVB)?

Kardiovaskularne bolesti vodeći su uzrok pobola i smrtnosti u razvijenim zemljama kao i u sve većem broju zemalja u razvoju. Postojeće stanje rezultat je međudjelovanja nekoliko različitih čimbenika, kao što su porast udjela starijeg stanovništva, genetskih čimbenika, pušenja, stresa i tzv. čimbenika obesogenog okoliša u koje ubrajamo loše prehrambene navike, prekomjerni unos hrane, sjedilački način života i nedovoljnu tjelesnu aktivnost. Sve navedeno pridonosi razvoju ateroskleroze što je najčešći preduvjet nastanka ove skupine bolesti. Skupinu kardiovaskularnih bolesti (MKB I00-I99) s obzirom na karakteristične kliničke slike dijelimo na nekoliko podskupina: ishemijska bolest srca, cerebrovaskularne bolesti, okluzivna bolest perifernih arterija, reumatske i kongenitalne bolesti srca te duboka venska tromboza i plućna embolija.

Veličina problema kardiovaskularnih bolesti

Prema posljednjim dostupnim podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) u 2012. godine od kardiovaskularnih bolesti umrlo je 17, 5 miliona ljudi, što predstavlja gotovo 1/3 od ukupno umrlih osoba te godine. 7,4 miliona ljudi umrlo je od koronarne srčane bolesti, dok je njih 6,7 miliona umrlo od moždanog udara. U srednje i slabije razvijenim zemljama ova skupina bolesti najčešći je uzrok i prijevremene smrtnosti, tako da je 37 % umrlih u dobi do 70 godine života umrlo od dijagnoza iz ove skupine. Nažalost epidemiološke procjene ne idu nam u prilog niti u budućnosti, procjenjuje se da će do 2030. godine od ove skupine bolesti umirati oko 23,3 miliona ljudi godišnje. U Europi od KVB godišnje umire 4,3 miliona ljudi, one su vodeći uzrok smrti u žena u svim zemljama Europe, nešto manje od polovine smrti uzrokovano je ishemijskom bolestima srca, a 1/3 cerebrovaskularnim bolestima. Ono što je posebno potrebno naglasiti da se posljednjih desetljeća, zahvaljujući poduzetim preventivnim aktivnostima u zemljama sjeverne, zapadne i južne Europe bilježi pad pojavnosti i smrtnosti od ove skupine bolesti, dok nažalost u zemljama srednje i istočne Europe ovi pokazatelji još uvijek imaju tendenciju rasta ili pak lagane stagnacije

Sukladno trenodvima globalizacije i urbanizacije, i Republika Hrvatska i Grad Zagreb imaju slične trendove u pojavnosti i smrtnosti od ove skupine bolesti. Posljednjih nekoliko desetljeća od KVB umire gotovo svaka druga osoba. Od ove skupine bolesti prema posljednjim dostupnim podatcima iz 2014. godine u RH je umrlo 24.112 osoba (47,4%), a u Gradu Zagrebu 3.810 osoba (45,57%). Ukoliko promatramo podatke o prijevremenoj smrtnost (osobe umrle u dobi do 65 godine života) ova skupina bolesti nalazi se na drugom mjestu uzroka smrti odmah iza malignih bolesti. Posljednjih desetak godina i u našoj zemlji bilježi se trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti, što je to već ranije zabilježeno u razvijenim zemljama kako svijeta tako i Europe.

Koji su čimbenici rizika za nastanak kardiovaskularnih bolesti?

Najznačajniji rizični čimbenici za razvoj ovih bolesti uz one na koje ne možemo utjecati, a to su dob i nasljeđe, vezani su uz ponašanje pojedinca. U iste ubrajamo nezdravu prehranu, tjelesnu neaktivnost, pušenje te zlouporabu alkohola. Slijedom njihova dugotrajnog djelovanja dolazi do razvoja povišenog krvnog tlaka, povišene razine šećera i masnoća u krvi, nastanka prekomjerne tjelesne težine i pretilosti. Navedeni čimbenici pridonose povećanom riziku nastanka srčanog i moždanog udara, zatajenja srca te drugih komplikacija.

Najčešći znakovi bolesti

Iako su promjene na krvnim žilama preduvjet nastanka i razvoja KVB-a, one najčešće ne izazavaju vidljive zanakove bolesti tako da srčani ili moždani udar mogu biti prvi upozoravajući znak osnovne bolesti.

Simptomi srčanog udara su:

• bol ili nelagoda u sredini prsnog koša;
• bol ili nelagoda lijevom ramenu, laktu, čeljusti ili leđima;
• nespecifični simptomi: otežano disanje, malaksalost ili povraćanje, osjećaj vrtoglavice ili nesvjestice, bljedilo kože i pojačano znojenje (češće se pojavljuju kod žena).

Simptomi moždanog udara su:

• iznenadna slabost lica, ruke ili noge, najčešće na jednoj strani tijela;
• ostali simptomi uključuju, iznenadnu pojavu:
  • o utrnulosti lica, ruku i/ili nogu, osobito na jednoj strani tijela;
  • zbunjenosti, poteškoće govora ili razumijevanja govora;
  • poteškoća s vidom na jednom ili oba oka;
  • poteškoća s hodanjem, vrtoglavicu, gubitak ravnoteže ili koordinacije;
  • jake glavobolja bez poznatog uzroka
  • nesvjestice.

Kako smanjiti pojavnost kardiovaskularnih bolesti?

Pitanje koje se nameće nakon svega navedenog je činimo li kao društvo i kao pojedinci dovoljno kako bi očuvali i unaprijedili svoje zdravlje i spriječili nastanak ovih bolesti. Na razini svijeta, uključujući i našu zemlju, donešene se preporuke pa i zakonodavni okviri kojima se nastoji smanjiti opterećenje nastalo pojavamo ovih bolesti. Provodi se i niz promotivno edukativnih aktivnosti koje imaju za cilj dizanje svijesti javnosti o potrebi prevencije i potrebi usvajanja zdravijih načina života.

Opće poznate i priznate intervencije na razini zajednice su: sveobuhvatna politika kontrole uporabe duhana i duhanskih proizvoda, edukacija o potrebi smanjenja unosa namirnica koje sadrže visoke razine masnoće, šećera i soli, izgradnja pješačkih i biciklističkih staza kako bi se omogućilo unaprjeđenje tjelesne aktivnosti, strategije i akcijski planovi za smanjenje štetne uporabe alkohola, zdravi školski obroci...

Što možemo učini kao pojedinci?

Prestanak pušenja, smanjenje količine soli u prehrani, povećanje konzumiranja voća i povrća i redovita tjelesna aktivnost pokazale su se kao najučinkovitije sredstvo u primarnoj prevenciji nastanka KVB- a. Primjerna zdravstvena skrb te dobro regulirane bolesti kao što su šećerna bolest, povišeni krvni tlak i povišena koncentarcija lipida u krv, pridonose znatnome smanjenju rizika od daljnjeg razvoja ovih bolesti.

Samo zajedničko djelovanje javnozdravstvene politike, medija, zdravstvenih djelatinaka i javnosti pridonosi pozitivnom okruženju koje je nužno za motivaciju pojedinca da primjenjuje zdravije stilove života te time očuva i unaprijedi kako svoje vlastito zdravlje tako i zdravlje cijele zajednice.