Kako u životu stalna samo mijena jest tako je i meni, slijedom navedene životne istine, pripalo zadovoljstvo uređivanja Časopisa za javno zdravstvo - Zdravlje za sve. Uz sve ostale vrijedne i stručne urednike i suradnike, naravno.

Pisanje se ponekad čini poput rečenice „Sizife, što ima novo?“: pitaš se koliko ljudi će to pročitati, hoće li nešto percipirati, naučiti, ponavljamo li mi uvijek isto? Ali, život me na sreću, vrlo brzo demantira jer uvijek postoje i postojat će ljudi koji pišu i ljudi koji čitaju. I to je jedan iznimno lijep i vrlo koristan svijet. Uostalom, zar se ne kaže: „Ono što nije napisano kao da nije ni bilo?“.

S druge strane i struka kojom se bavimo (promicanje zdravlja i preventivna medicina), a koja se provodi kroz različite djelatnosti i aktivnosti nije toliko „popularna“ i prepoznatljiva kao neke druge zdravstvene struke. Dakle, i kada ostvarimo stručni uspjeh, on nije jednostavno mjerljiv. Odnosno, nemamo brz odgovor o učinkovitosti svoga rada.

Primarna prevencija, koja je osnovna aktivnost u sklopu našeg rada, trebala bi rezultirati u zdravlju ljudi. Dakle, populacija bi trebala biti zdravija nego što je to bila prije naše intervencije, odnosno prije nego što su od nas naučili ono što su naučili. Ili nakon što su primijenjene tzv. multisektorske mjere da ljudi postanu i ostanu zdravi. Znači, one mjere koje uključuju različite segmente društva i društvenih sustava. I sad treba u toj mreži čimbenika i međuodnosa koji utječu na zdravlje ljudi, prepoznati svoj rezultat! No, rezultat uvijek dođe, samo moramo biti dovoljno strpljivi i dosljedni. A prevencija je zasigurno kraljica medicine. Malo samozatajna, ali vrlo učinkovita.

O tome nam nešto govori procjena koja kaže da ćemo jednom uloženom kunom u prevenciju postići učinak kao da smo uložili sedam kuna u liječenje. Dakle, jasno je koliko je prevencija učinkovita i u financijskom smislu. Ali i u onom što bi nam trebalo biti važnije - zdravlju pojedinca i populacije.

Kada govorimo o zdravlju ljudi i „mreži“ brojnih čimbenika koji utječu na zdravlje: populacijskoj mreži, utjecaju društva, grupe i pojedinca – potpuno je jasno da je taj utjecaj iznimno velik i važan. Ponekad pozitivan, ponekad negativan. O tome jako lijepo pišu autori knjige „Povezani“: javnozdravstveni stručnjak Nicholas A. Christakis, profesor na Sveučilištu Harvard pri Katedrama za zdravstvenu skrb, sociologiju i medicinu koji je 2009. imenovan za jednog od stotinu najutjecajnijih osoba na svijetu (prema časopisu Times) i James H. Folwer, profesor na Kalifornijskom Sveučilištu pri Katedri za političke znanosti koji je proglašen za jednog od najinspirativnijeg znanstvenika. Ovo korisno štivo predstavit ćemo vam detaljnije u jednom od slijedećih brojeva.

Koliko su društvene mreže važne, koliko utječu na zdravlje ljudi i koliko su kompleksne, može se vidjeti i na primjeru kardiovaskularnih bolesti.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Od posljedica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire 17,3 milijuna ljudi. Više od tri milijuna umrlih osoba bilo je u dobi nižoj od 60 godina. Udio prijevremenih smrti od kardiovaskularnih bolesti varira od 4% u visoko dohodovnim zemljama do 42% u nisko dohodovnim zemljama. Procjenjuje se da će do 2030. godine 23,6 milijuna ljudi godišnje umirati zbog kardiovaskularnih bolesti. Tako da se danas s pravom govori o globalnoj epidemiji. Iz ovog, a i brojnih drugih razloga, ovaj broj časopisa posvetili smo upravo kardiovaskularnom zdravlju.

I povežimo to malo s onom našom spomenutom društvenom mrežom, više istraživanja pokazuje da društveni utjecaj ima veliki utjecaj na kardiovaskularno zdravlje. Pokazuje se da u tom smislu, najveći utjecaj ima društvena nejednakost, odnosno objektivni i subjektivni kriteriji koji podrazumijevaju društveni status. Viši društveni status, odnosno subjektivno poimanje višeg društvenog statusa ujedno znači i viša razina zdravlja (Marmotovo istraživanje među britanskim državnim službenicima, Withellova studija, Američka nacionalna studija obitelji i kućanstava).

Ono što je utvrđeno kroz te studije je da na zdravlje, naročito na kardiovaskularno zdravlje, odnosno manifestacije njegove ugroženosti (npr. infarkt miokarda) utječu brojni čimbenici vezani uz društvene odnose, status, bračni status i uvjete na poslu.

O tome, kao i o brojnim drugim čimbenicima kardiovaskularnog zdravlja, možete čitati u našim rubrikama. Osvrnuli smo se na rizične čimbenike, štetne navike, uravnoteženu prehranu, važnost svakodnevne tjelesne aktivnosti, psihičko zdravlje i njegovu povezanost sa zdravljem srca i krvnih žila, važnost pravilnog čitanja deklaracija na prehrambenim proizvodima (kako bi znali što unosimo u svoj organizam) i kardiovaskularno zdravlje starijih. Pripremili smo vam i vrlo korisne članke o pravima pacijenata, potrošnji vezanoj uz kardiovaskularne bolesti, aktualnim aktivnostima, zdravlju djece i starijih. Uostalom-pročitajte sami, bit će nam drago povezati se s vama kroz „pera“ (tipkovnice) naših vrijednih stručnjaka iz različitih područja (bogatstvo je uvijek u različitosti).

A za kraj, pozivamo vas da u ovoj realnosti koja nas je preplavila slikama nevolja mnogih oko nas i pokušaja destrukcije naših unutarnjih vrijednosti razmislimo…možda bi mogli provesti istraživanje koliko naša pomoć drugima, čuvanje unutarnje ravnoteže i opredjeljenje za humanost utječu na zdravlje našeg srca.