Kardiovaskularne bolesti u svijetu

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u svijetu. Od posljedica kardiovaskularnih bolesti godišnje umire 17,3 milijuna ljudi. Od ishemijske bolesti srca godišnje umire 7,3 milijuna ljudi. 6,2 milijuna godišnje umire od cerebrovaskularnih bolesti. Više od 3 milijuna umrlih osoba bilo je u dobi nižoj od 60 godina.

Kardiovaskularne bolesti u Europi

Na razini Europe kardiovaskularne bolesti odgovorne su za 4,3 milijuna smrti godišnje, odnosno 48% svih smrti i to 54% smrti u žena i 43% smrti u muškaraca. U zemljama Europske Unije odgovorne su za 42% smrti.

Prema podacima europske statistike o kardiovaskularnim bolestima vodeći su uzrok smrti u žena i muškaraca u svim zemljama Europe, izuzev u Francuskoj, Nizozemskoj i Španjolskoj. Nešto manje od polovine smrti od kardiovaskularnih bolesti uzrokovano je ishemijskim bolestima srca, a oko trećina smrti cerebrovaskularnim bolestima.

Prevalencija dijabetesa, koji osobito podiže rizik za ishemijske bolesti srca, moždani udar i perifernu vaskularnu bolest, u posljednja dva desetljeća je izrazito porasla i iznosi 5-10%. Trenutno se procjenjuje da u svijetu ima oko 600 milijuna ljudi s hipertenzijom i 150 milijuna osoba s dijabetesom tipa 2, a približno podjednaki broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik za bolesti krvnih žila.

Kardiovaskularne bolesti u Hrvatskoj

Bolesti srca i krvnih žila glavni su uzrok smrti i bolničkog liječenja u Hrvatskoj. Od njih umire skoro svaki drugi stanovnik naše zemlje. U 2012. godini umrlo je 24 988 osoba od KVB, a od toga 14 133 žena i 10 855 muškarca. One su uzrok smrti u 54,5% umrlih žena i 42,1% umrlih muškaraca, a udio u ukupnoj smrtnosti iznosi 48,3%. Smrtnosti od KVB u muškaraca i žena raste s dobi i viša je u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina.

Posljednjih deset godina prisutan je pozitivan trend smanjenja smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti i u Hrvatskoj, što je izraženije za cerebrovaskularne bolesti. Smrtnosti od KVB u muškaraca i žena raste s dobi i viša je u muškaraca nego u žena u svim dobnim skupinama. Intenzivniji porast smrtnosti počinje u dobi iznad 50 godina. (Izvor: HZJZ).

Prevalencija svakodnevnih pušača zabilježena je u 34 % muškaraca i više od 20% žena (Prvi hrvatski zdravstveni projekt 1995-1997: u dobi 18-65 godina 32% muškaraca i 24% žena; Hrvatska zdravstvena anketa 2003: u dobi iznad 18 godina 46% muškaraca i 43% žena).

Kako se manifestiraju kardiovaskularne bolesti?

Kardiovaskularne bolesti (KVB) su bolesti srca i krvožilnog sustava, a glavne kliničke manifestacije se mogu podijeliti na one koje zahvaćaju:

• srce i srčani krvožilni sustav– koronarna (ishemijska) bolest;
• mozak i moždani krvožilni sustav – cerebrovaskularna bolest;
• donje ekstremitete – okluzivna bolest perifernih arterija.

U podlozi svih ovih bolesti najčešće je ateroskleroza, odnosno oštećenje arterija obilježeno suženjem lumena žile zbog lokalnog zadebljanja unutarnjeg sloja stijenke žile nakupinom koje se zove aterom. Aterom je građen od kolesterola i raspadnutih stanica koji uz vezivo i kalcij čine u krvne žile na tvrdom i neelastičnom. Aterosklerotična nakupina sužava promjer arterije pa tkivo koje ona opskrbljuje dobiva manje krvi, a zbog smanjenja elastičnosti može doći i do puknuća žile.

Epidemiološka istraživanja su već prije više desetljeća pokazala da postoje brojni čimbenici rizika za nastanak ateroskleroze, odnosno njenih kliničkih manifestacija- bolesti srca i krvnih žila. Razvoj bolesti je osobito ubrzan ako soba ima istodobno više čimbenika rizika, pri čemu dva ili više čimbenika rizika umnožavaju, a ne zbrajaju svoje učinke. Stoga je opasnije imati više čimbenika rizika nego jedan, koliko god on bio jako izražen.

Čimbenici rizika

Postoje čimbenici rizika na koje možemo utjecati, i oni na koje ne možemo. Individualni rizici za kardiovaskularne bolesti manje-više su poznati. Međutim, postoje i tvz. društveni rizici koji su manje poznati, a dokazano imaju utjecaj na zdravlje, između ostalog, znatan utjecaj i na kardiovaskularno zdravlje.

Među onima na koje možemo utjecati najvažniji su:

• pušenje;
• povišeni krvni tlak;
• povišena razina masti (kolesterola i/ili triglicerida) u krvi;
• povećana tjelesna težina / debljina;
• nedovoljna/neredovita tjelesna aktivnost;
• šećerna bolest (dijabetes).

U svijetu 15-37% odraslog stanovništva ima povišen krvni tlak. U dobi 60 godina taj udio raste na 50% s time da je prevalencija (proširenost) viša u urbanim nego ruralnim područjima. Procjenjena prevalencija pušenja iznosi 30-40%.

Prevalencija dijabetesa, koji osobito podiže rizik za ishemijske bolesti srca, moždani udar i perifernu vaskularnu bolest, u posljednja dva desetljeća je izrazito porasla i iznosi 5-10%. Trenutno se procjenjuje da u svijetu ima oko 600 milijuna ljudi s hipertenzijom i 150 milijuna osoba s dijabetesom tipa 2, a približno podjednaki broj ima oštećenu toleranciju glukoze, koja također povećava rizik za bolesti krvnih žila.

Čimbenici rizika na koje ne možemo utjecati:

• dob;
• spol;
• pozitivna obiteljska anamneza (naslijeđe).

Rizičnom obiteljskom anamnezom smatra se prijevremena smrt uslijed koronarne bolesti srca bliskih muških srodnika u dobi prije 55 godina (otac, brat) ili 65 godina ženskih članova obitelji (majka, sestra). Rizičnim dobnim i spolnim skupinama smatraju se muškarci u dobi iznad 45 godina, odnosno žene u dobi iznad 55 godina.

Prevencija kardiovaskularnih bolesti – što je moguće postići?

Postoje čvrsti dokazi o učinkovitosti primarne i sekundarne prevencije. Danas se smatra da je moguće reducirati oko 50% prijevremene smrtnosti i invalidnosti od kardiovaskularnih bolesti. Pri tom značajnu ulogu ima usvajanje zdravih životnih navika ( nepušenje, pravilna prehrana, redovita tjelesna aktivnost), koji utječu na pojavnost povišenog krvnog tlaka i masnoća u krvi, šećernu bolest koji povećavaju rizik obolijevanja od bolesti srca i krvnih žila.

Svjetska zdravstvena organizacija naglašava – strategijom uravnotežene kombinacije populacijskog pristupa i pristupa rizičnim skupinama može se postići učinkovit nadzor nad epidemijom kardiovaskularnih bolesti. Stoga treba intenzivirati rad na programima promicanja zdravlja i programima prevencije.

Programi promicanja zdravlja podrazumijevanju usvajanje zdravih životnih navika:

• nepušenje;
• pravilna prehrana;
• redovita tjelesna aktivnost
• sustavni rad na „ispravljanju“ društvenih nejednakosti

Općenite preporuke kažu da je potrebno provoditi 30 minuta tjelesne aktivnosti dnevno, uzimati pet obroka voća i povrća dnevno, ograničiti unos soli na količinu manju od jedne male žličice soli dnevno, prestati pušenja i ograničiti unos alkohola.

Programi prevencije podrazumijevaju:

• skrb za osobe pod povećanim rizikom;
• rano otkrivanje bolesti
• primjenu suvremenih dijagnostičkih i terapijskih postupaka;
• rehabilitaciju oboljelih.

Pušenje

Prestanak pušenja dovodi do smanjenja komplikacija i napredovanja daljnjeg oštećenja krvnih žila. Rizik od bolesti srca smanjuje se čak za 50%. Pušenje je bitan čimbenik rizika za razvoj ateroskleroze odnosno koronarne bolesti. Poznato je da duhanski dim sadrži preko 4000 različitih kemijskih sastojaka. Nikotin koji je najpoznatiji sastojak cigarete uzrokuje povišenje krvnog tlaka, povećava broj srčanih otkucaja i uzrokuje stezanje krvnih žila. Brojni sastojci duhanskog dima oštećuju stjenke krvnih žila. Pušenje predstavlja jedan je od najutjecajnijih rizika pojave ateroskleroze, odnosno razvoja komplikacija na srcu i krvnim žilama. Pušači su četiri puta izloženiji srčanom udaru od nepušača.

Povišene masnoće u krvi

Obično se radi o povećanju ukupnog kolesterola, LDL-kolesterola i triglicerida te smanjenju HDL-kolesterola u krvi, ali i o poremećenom odnosu dobrog i lošeg kolesterola (HDL i LDL kolesterola). Kolesterol u krvi čovjeka nastaje na dva načina: stvaranjem u jetri i unosom hranom životinjskog porijekla. Neophodan je za normalan rast organizma. Njegovo štetno djelovanje izraženo je kod visokih vrijednosti kolesterola u krvi. Kolesterol se odlaže u stijenke krvnih žila i uzrokuje njihovo zadebljanje. Osnovni je supstrat razvoja ateroskleroze.

Povišene vrijednosti moraju se liječiti. Osnovno liječenje odnosi se na primjenu specifičnih prehrambenih navika kojima se može razina kolesterola smanjiti za oko 20%. U slučaju da samo te mjere ne djeluju potrebni su i lijekovi. Vrijednosti ukupnog kolesterola ne bi trebale biti više od 5 mmol/L. Danas nam na raspolaganju stoji cijeli niz lijekova iz grupe statina koji vrlo učinkovito liječi povišene masnoće, poglavito kolesterol u krvi.

Šećerna bolest

Šećerna bolest predstavlja visoki rizični čimbenik za razvoj ateroskleroze. U kombinaciji s ostalim čimbenicima, rizik pojave ateroskleroze postaje višestruk. Koronarna bolest je glavni uzrok pobola i smrtnosti osoba sa šećernom bolešću. Oko 80% dijabetičara umire od aterosklerotskih promjena na krvnim žilama. Koronarna je bolest 2-3 puta češća u osoba s dijabetesom tipa 2 ( u odnosu na ostalu populaciju).

Najviše izgleda da obole od šećerne bolesti, osim nasljedne predispozicije, imaju osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, nepravilnom i neredovitom prehranom, tjelesno neaktivne osobe te osobe izložene stresu. Suvremeni način života i nedostatak zdravstvene edukacije dovele su do toga da danas od dijabetesa obolijevaju i mlađe osobe.

Prerana ateroskleroza kod osoba oboljelih od dijabetesa osim koronarne bolesti, može dovesti do moždanog udara, zatajenja bubrega, oštećenja mrežnice oka, poremećaja osjeta dodira i boli, dijabetičkog stopala. Tim je bolesnicima znatno skraćen životni vijek i umanjena je kvaliteta života. Važno je naglasiti - debljina kod djece rizični je čimbenik pojave kardiovaskularnih bolesti

Recentna stručna i znanstvena literatura upućuje na to da pretila djeca imaju povećani rizik za razvoj kardiovaskularnih bolesti u odrasloj dobi. Dokazano je da su djeca iz obitelji s pozitivnom anamnezom za kardiovaskularne bolesti teža od one djece iz obitelji bez takvog anamnestičkog podatka.

Društveni utjecaj - što kažu istraživanja o utjecaju na pojavu kardiovaskularnih bolesti

Više istraživanja pokazuje da društveni utjecaj također ima utjecaj na zdravlje. Pokazuje se da na zdravlje najveći utjecaj ima društvena nejednakost, odnosno objektivni i subjektivni kriteriji koji podrazumijevaju društveni status. Viši društveni status, odnosno subjektivno poimanje višeg društvenog statusa ujedno znači i viša razina zdravlja (Marmot- istraživanje među britanskim državnim službenicima, Withell studija, Američka nacionalna studija obitelji i kućanstava).

Ono što je utvrđeno kroz te studije je da na zdravlje, naročito na kardiovaskularno zdravlje, odnosno manifastacije njegove ugroženosti (npr. infark miokarda) utječu brojni čimbenici vezani uz društvene odnose, status i uvjete na poslu. Kao rizični čimbenici naročito se ističu nepravedna „raspodjela“ statusa unutar neke zajednice i nemogućnost kontrole nad vlastitim radnim procesom (odnosno nemogućnost upravljanja barem dijelom svojih radnih procesa).

Dakle, kada se govori o stresu kao rizičnom čimbeniku pojave bolesti, zapravo se ne govori samo o količini posla, niti samo o stupnju odgovornosti nego o mogućnostima upravljanja procesom svog rada u okvirima zadane odgovornosti i specifičnosti posla.

Posebno je rizična visoka razina zahtjeva i niska razina kontrole nad radnim procesom. Ova mogućnost kontrole važna je i kada govorimo o kontroli nad svojim zdravljem, odnosno subjektivnim (i objektvnim) mogućnostima kontrole. Pod većim rizikom su osobe koje nemaju kontrolu nad svojim zdravljem i /ili koje nemaju subjektivni osjećaj kontrole nad vlastitim zdravlje a što je najčešće povezano i s uvjetima života i društvenim statusom.

Potpuna nemogućnost kontrole vlastitih radnih procesa i nekog utjecaja na isti predstavlja rizični čimbenik zdravlja koji se danas označava kao „stres“. Fiziološka podloga takvog stresa leži u aktiviranje onog dijela živčanog sustava koji pogoduje stiskanju mišićnog sloja u stijenkama krvnih žila, povisuje krvni tlak, opterećuje rad srca i pospješuje niz drugih nepovoljnih mehanizama koji pogoduju aterosklerozi i njezinim akutnim komplikacijama.

Posljednjih godina istražuje se i govori o povezanosti stresa i depresije, a posljedično i kardiovaskularnih bolesti. Depresija je bolest koja uvelike obilježava suvremenoga čovjeka, a kada je povezana s osjećajem nedostatne nagrade za uloženi trud i s nedostatkom mogućnosti upravljanja pojedinim životnim aspektima-postaje i rizični čimbenik za bolesti srca.