Centar za zdravstvenu gerontologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo „Dr. Andrija Štampar“ - Referentni centar MZ RH za zaštitu zdravlja starijih osoba obavlja najsloženije zadaće gerontološke djelatnosti na razini vrhovnog menadžmenta koja obuhvaća utvrđivanje, praćenje, analiziranje i evaluiranje gerontološko javnozdravstvenih pokazatelja o zdravstvenim potrebama i funkcionalnoj sposobnosti starijih osoba te slijedom toga izrađuje Program mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe.

Značaj i uloga mjera prevencije u starijoj životnoj dobi je smanjenje morbiditeta starijih osoba posebno za preventabilne bolesti cirkulacijskog sustava, što očekivano rezultira s pomakom mortaliteta iz dobne skupine ranije starosti u duboku starost. Ciljevi primjene Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe nužno su usmjereni promjeni negativnog zdravstvenog ponašanja, što doprinosi smanjenju veličine pojavnosti bolesti i funkcionalne onesposobljenosti. Prema organizaciji gerontološko javnozdravstvenog menadžmenta, odabrane mjere iz Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe operativno se provode na razini osnovnog menadžmenta (poglavito u ordinacijama opće/obiteljske medicine, domovima zdravlja, gerontološkim centrima, domovima za starije osobe). Glavni nositelj zdravstvene zaštite starijih osoba u hrvatskom integriranom gerontološkom modelu skrbi za starije osobe je tim liječnika opće/obiteljske medicine.

Primjena “Vodiča / 14 uputa za aktivno zdravo produktivno starenje “ u svrhe prevencije bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) u starijoj dobi

Osnovni obuhvat preventivnih mjera za starije osoba u općoj/obiteljskoj medicini je poglavito fokusiran na preventabilne bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99). U primarnu prevenciju za starije osobe uvrštene su mjere koje obuhvaća aktivna primjena Vodiča /14 uputa za aktivno, zdravo i produktivno starenje: utvrđivanje, evidencija, praćenje, proučavanje i evaluacija zdravstvenih potreba i funkcionalne sposobnosti starijih osoba u ranijoj, srednjoj i dubokoj starosti, primjena mediteranske prehrane, stalna psihička aktivnost, primjena stručnog tiskanog materijala namijenjenog zdravstvenom odgoju starijih osoba (pamtilice, brošure, priručnici), poticanje samoodgovornosti za zdravlje i očuvanje funkcionalne sposobnosti u starijoj dobi i druge mjere.

Vodič /14 uputa za aktivno, zdravo i produktivno starenje - hrvatski model

1. Starost nije bolest nego normalna fiziološka pojava i sigurna budućnost svakog čovjeka ovisna o genomu starenja i primjeni pozitivnog zdravstvenog ponašanja tijekom starenja. Stalna tjelesna aktivnost od mladosti do duboke starosti uključuje svakodnevne vježbe disanja i vježbe mišića dna zdjelice zbog sprječavanja nevoljnog mokrenja.

2. Stalna psihička aktivnost - doživotno učenje i stjecanje novih vještina i znanja.

3. Pravilna prehrana za starije od 65 godina, kalorijska dnevna vrijednost unosa hrane u pravilu ne veća od 1500 cal s obzirom na smanjenje bazalnog metabolizma u starijih osoba te unos do dvije litre dnevno nezaslađene tekućine, koja uključuje juhe i variva.

4. Pravilna prehrana za starije od 65 godina uključuje redovito uzimanje povrća i voća, ribe, bijelog mesa bez kožice; smanjeni unos „5b“ u hrani (bijelo brašno, bijeli šećer, bijela riža, sol, mast). Poželjno je hranu pripremati u pravilu lešo i bez zaprške, izbjegavati pohanu i prženu hranu te uzimati dnevno jedan decilitar crnog vina uz obrok.

5. Sprječavati debljinu osobito u ranijoj starosti te pothranjenost u dubokoj starosti.

6. Nepušenje i neovisnost o lijekovima, alkoholu, opijatima, crnoj kavi i drugim sredstvima ovisnosti.

7. Produljenje radnog vijeka ovisno o funkcionalnoj sposobnosti i specifičnosti zanimanja, stalna radna aktivnost i nakon umirovljenja.

8. Optimistično življenje – smijati se i biti što vedriji. Ne kriviti druge za vlastite neuspjehe, širiti optimizam za obitelj, mlade i za druge starije, okoliš življenja te za posao koji se obavlja.

9. Prijenos umijeća, znanja, radnog i životnog iskustva na mlađe i druge starije.

10. Seksualna aktivnost kao sastavnica ljubavi ne poznaje dobnu granicu.

11. Izbjegavanje osamljenosti i depresije, razvijanje komunikacije, vježbanje prilagodbe na stresne događaje.

12. Osobna i okolišna higijena, higijena i sanacija zubi i zubala, redovito obrezivanje noktiju na rukama i nogama. Uklanjanje barijera, kliznih i mokrih površina u kući i okolišu radi sprječavanja padova i ozljeda.

13. Neprihvaćanje predrasuda i neznanja o starenju i starosti kao bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima (samo svaka peta starija osoba ovisna je o tuđoj skrbi zbog funkcionalne onesposobljenosti).

14. Pridržavanje uputa liječenja i uzimanja lijekova pod nadzorom liječnika.

Funkcionalna sposobnost pojedinog aktivnog 70 godišnjaka može biti toliko očuvana da se ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55 godišnjaka!

Gerontološkojavnozdravstvena analiza hospitalne utilizacije zbog bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) u Hrvatskoj i Gradu Zagrebu

Praćenje hospitalne utilizacije za skupinu bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) kod osoba starijih od 65 godina Hrvatska (2013.-2014.) usmjerava prema definiranju prioriteta poglavito u primjeni mjera sekundarne i tercijarne prevencije za navedene bolesti, ali i mjera primarne prevencije u što ranijoj životnoj dobi. Silazni trend hospitalizacija u starijoj životnoj dobi utječe na smanjenje rastuće gerijatrijske potrošnje te implicira na vodeću ulogu opće/obiteljske medicine u zdravstvenoj skrbi za stariju populaciju.

Grafikon 1.

Gerontološko javnozdravstvena analiza usporedbe ranga najučestalijih pet uzroka hospitalizacija za skupinu bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) prema MKB-10 kod osoba starijih od 65 godina u Hrvatskoj u 2014 godini, u odnosu na 2013. godinu (grafikon 1), pokazuje porast prema udjelima (%) za dijagnoze: akutni infarkt miokarda (2014. 9,13%, 2013. 8,61%), insuficijencija srca (2014. 8,43%, 2013. 8,37%) te kronična ishemična bolest srca (2014. 8,48%, 2013. 7,47%). Dok je niži udio zastupljenosti za cerebralni infarkt (2014. 15,46%, 2013. 15,97%) i anginu pectoris (2014. 7,78%, 2013. 9,04%).

Grafikon 2.

Usporedbe ranga najučestalijih pet uzroka hospitalizacija za skupinu bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) kod osoba starijih od 65 godina u Gradu Zagrebu u 2014. godini u odnosu na 2013. godinu (grafikon 2) pokazuje porast prema udjelima (%) za dijagnoze: akutni infarkt miokarda (2014. 9,12%, 2013. 8,51%), insuficijencija srca (2014. 7,51%, 2013. 6,36%) te cerebralni infarkt (2014. 13,66 %, 2013. 13,51%), ali s nižim udjelom zastupljenosti za anginu pectoris (2014. 11,03%, 2013. 11,51%) i kroničnu ishemičnu bolest srca (2014. 7,14%, 2013. 7,31%). Iz gerontološko javnozdravstvene analize vidljivo je da rangiranje prvih pet uzroka hospitalizacije u Hrvatskoj (2013./2014. godina) i Gradu Zagrebu nisu identični.

Tako se u Hrvatskoj za navedeno razdoblje primjećuje silazni trend hospitalizacija za cerebralni infarkt, dok je u Gradu Zagrebu trend u porastu, što upućuje na različiti odabir mjera prevencije za osobe starije životne dobi.

Značajne gerontološko javnozdravstvene determinante koje se utvrđuju, prate, analiziraju i evaluiraju u cilju odabira i definiranja Programa mjera primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za osobe starije dobi obuhvaćaju: dob, spol, zanimanje gerijatrijskog osiguranika prije umirovljenja, vodeću i prateće dijagnoze, pokretnost u odnosu na fizički status (sasvim pokretan, ograničeno pokretan, trajno ograničeno pokretan, trajno nepokretan), samostalnost u odnosu na psihički status (sasvim samostalan, ograničeno samostalan, trajno nesamostalan, ne može se odgovoriti), negativno zdravstveno ponašanje, ITM (indeks tjelesne mase), propisani lijek po ATK sustavu, GUK, vrijednost krvnog tlaka, vrijednost ukupnog kolesterola te mjesto prebivališta gerontološkog osiguranika ili gerijatrijskog bolesnika.

Primjena Vodiča/14 uputa za aktivno, zdravo i produktivno starenje na razini osnovnog gerontološko javnozdravstvenog menadžmenta je od izuzetnog značaja za primarnu prevenciju bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) u starijoj dobi.

Evaluacija fokusiranih gerontološko javnozdravstvenih pokazatelja za bolesti cirkulacijskog sustava (I00-I99) je nužna za izradu Programa primarne, sekundarne i tercijarne prevencije za starije osobe.

Poveznica u određivanju prioriteta u primjeni mjera prevencije u starijoj dobi s utvrđenim gerontološko javnozdravstvenim pokazateljima poglavito se unaprjeđuje primjenom GeroS-a (podsustava CEZIH-a za praćenje i evaluaciju zdravstvenih potreba i funkcionalnih sposobnosti gerontoloških osiguranika i gerijatrijskih bolesnika).