ZAGREB – ZDRAVI GRAD

Marija Škes, mag. educ. reh.
Zavod za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar"

Projekt „Zdravi grad” temelji se na strategiji „Zdravlje za sve” i nastoji poboljšati urbano okruženje u kojem ljudi žive, rade ili se školuju te na taj način unaprijediti njihovo fizičko, duševno i socijalno blagostanje. Jedan je od najjačih projekata za unaprjeđenje zdravlja šireg stanovništva nakon djelovanja Andrije Štampara, utemeljitelja hrvatskog javnog zdravstva, temeljenog na konceptu „snage ljudske veze” u svakom pogledu. Ideja o Projektu “Zdravi grad” stvorena je na konferenciji u Torontu, održanoj 1984. godine. Osnovno načelo je bilo saznanje da gradska uprava može igrati glavnu ulogu u promidžbi i održavanju zdravlja svojih građana i da posjeduje jedinstveni potencijal za pokretanje akcija za održiv razvitak. Regionalni ured za Europu Svjetske zdravstvene organizacije započeo je 1986. godine Projekt “Zdravi grad”, kako bi razvio lokalne strategije i akcije za postizanje zdravlja za sve. Grad Zagreb je od samog početka (1987.) pristupio Projektu “Zdravi grad” i smatra se jednim od 35 gradova osnivača (uz Beč, Kopenhagen, London, Milano, München) i nosi naziv Project City.

1. multisektorski pristup, prema kojem pitanje zdravlja nije samo stvar sustava zdravstva, već i svih srodnih i razvojnih sustava u društvu,

2. aktivno sudjelovanje građana (samopomoć, uzajamna pomoć, mogućnost odlučivanja o zdravlju i dr.),

3. briga za okolinsko zdravlje (biološka, fizička i socijalna okolina) – pravo i dužnost građana da žive u estetski i ekološki kvalitetnom okolišu.

U okviru V. faze Projekta Zagreb – zdravi grad održane su u 2013. godini četiri poludnevne radionice za članove interdisciplinarnog šireg „Tima za zdravlje” (kroz programsko partnerstvo sa Hrvatskom mrežom zdravih gradova). „Tim za zdravlje“ je sastavljen od oko pedeset sudionika, predstavnika zdravstvenih ustanova, gradskih ureda i službi te organizacija civilnog društva.

Aktivnosti pojedinih radnih skupina:

• Obitelj i zdravlje: „Razvoj modela koordinacije u postupanju svih čimbenika na razini pilot projekta (kvalitetna koordinacija svih postupanja koja provode policija, pravosuđe, socijalna skrb, obrazovne i zdravstvene ustanove) u cilju zaštite žrtava obiteljskog nasilja“ i „Uspostavljanje modela rane intervencije kod djece s neurorizikom i razvojnim odstupanjima“;
• Mentalno zdravlje: „Unaprjeđivanje izvaninstitucionalne skrbi i liječenje osoba oboljelih od psihotičnih poremećaja i poslijeporodne depresije u Gradu Zagrebu”;
• Palijativna skrb: Procjena realne potrebe te utvrđivanje najučinkovitije i najdjelotvornije metode organizacije palijativne skrbi na području urbanog dijela grada Zagreba (gradska četvrt Donji Grad)“;
• Promocija zdravlja i prevencija bolesti: „Prevencija karijesa kod djece predškolske i školske dobi“, „Kardiovaskularne bolesti - smanjivanje dnevnog unosa soli u općoj populaciji“ i „Očuvanje reproduktivnog zdravlja mladih“;
• Zdravo urbano planiranje i okoliš: „Proizvodnja i plasman zdrave hrane na lokalnoj razini“ i „Zelena infrastruktura“;
• Nezaposlenost: „Unaprjeđivanje zapošljavanja dugotrajno nezaposlenih visoko obrazovanih žena (novinarki)“.

Delegacija Grada Zagreba, Projekta Zagreb - zdravi grad, prisustvovala je V. godišnjoj poslovnoj i tehničkoj konferenciji Svjetske zdravstvene organizacije, Europske mreže zdravih gradova i Europske mreže nacionalnih mreža zdravih gradova (Izmir, 2013. godine). Prema programu konferencije održan je niz plenarnih sekcija, sastanci nacionalnih koordinatora zdravih gradova, političke sekcije te radionice. Središnja tema konferencije utemeljena je na Strategiji zdravlja 2020 (Health 2020) tj. rada na poboljšavanju upravljanja zdravljem i dobrobiti za zdravlje, s posebnim naglaskom na lokalnoj političkoj razini. Tri su glavna smijera kroz koje je obrađena središnja tema konferencije: zdravlje u svim lokalnim politikama, jačanje prilagodljivih zajednica te implementacija ekonomski isplativih programa baziranih na dokazanim podatcima. Obrađene su sljedeće teme: Politički okvir Strategije Zdravlja 2020, Promicanje zdravlja, Što predstavlja vodstvo za zdravlje 21. stoljeća te Važan utjecaj lokalne uprave, kao što je mogućnost i pogled lokalne uprave na društvene odrednice zdravlja te politički pogledi i iskustva lokalne uprave.

Ključne poruke koje se mogu izdvojiti iz navedenih tema su:

• dokazano je da su intervencije u sklopu promicanja zdravlja doprinijele smanjenju kroničnih nezaraznih bolesti, tj. poboljšale su zdravlje i smanjile troškove uz značajnu ekonomsku korist,
• postoje dobri primjeri učinkovitih intervencija, ali oni nisu ozakonjeni,
• u Europi su i dalje prisutne nejednakosti između i unutar zemalja,
• kronične nezarazne bolesti još uvijek su veliki trošak za društvo,
• nedostatak je usklađenosti između politike na različitim razinama,
• lokalna vlast najbolje poznaje lokalne potrebe i ključna je za smanjenje zdravstvene nejednakosti te donosi odluke o većini socijalnih odrednica zdravlja,
• potreban je kontinuirani intersektorski pristup na svim razinama i unaprjeđenje metoda rada.