Peludna alergija je tipična sezonska bolest ovisna o sezoni cvjetanja biljaka koje posjeduju alergenu pelud. Pelud je definirana kao najsnažniji prirodni aeroalergen i najčešći uzročnik alergijskih bolesti dišnog sustava, osobito u urbanim sredinama. U proljeće je pelud breze glavni uzročnik peludnih alergija u sjevernoj i centralnoj Europi. Obzirom da proizvodi velike količine peludnih zrnaca, smatra se da izaziva simptome peludne hunjavice kod 10-20% populacije.
Posljednjih godina eksperimentalni podaci, ali i brojne studije, ukazuju na utjecaj klimatskih promjena na cvjetanje biljaka, a time i na količine peludi u zraku. Neosporno klimatsko zagrijavanje nameće pitanje utjecaja tih promjena na žive organizme, a pelud se smatra osjetljivim bioindikatorom reakcija biljaka na klimatske promjene. Kroz posljednjih 20 godina zabilježeno je ranije cvjetanje biljaka u proljeće i pomak cvjetanja u jesen izazvano povišenjem temperature. Studije provedene u Europi pokazaju trend ka ranijem početku polinacije breze. Temeljeno na temperaturnim promjenama u proljeće, predviđeno je da će prosječni datum početka polinacijske sezone breze biti raniji za oko 6 dana u sljedećih 10 godina. U posljednjih 30 godina duljina sezone cvjetanja breze produžila se za 10 -11 dana, a povezane su s porastom temperature zraka, kao posljedice antropogene aktivnosti.
Podaci o dnevnim koncentracijama peludi značajni su za procjenu izloženosti alergenu, a prezentiraju se u obliku alergijskog semafora, peludne prognoze i peludnog kalendara za određeno vremensko razdoblje.
Alergijski semafor je način dnevnog izvješćivanja o količini peludnih zrnaca u zraku određenog područja, a određen je bojama alergijskog semafora: zelena, žuta i crvena.
Peludni kalendar predstavlja grafički prikaz peludnog spektra u zraku istraživanog područja tijekom promatranog vremena, a najčešće se izađuje za razdoblje od godine dana.
Za pravovremeno sprečavanje pojave nepoželjnih simptoma alergijskih reakcija, potrebno je znati koje su vrste peludnih zrnaca prisutne u zraku i njihovu koncentraciju jer nisu sve vrste peludi jednako alergogene. Važno je znati da se pelud u zraku može zadržati manje od jednog sata do nekoliko dana, ovisno o vremenskim uvjetima. |